arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Svijece_002.jpg

Povodom praznika Svetih mučenika Jasenovačkih 13. septembra

Podržite ovu inicijativu za spasenje duša naših sestara i braće koji su pali za ime Hristovo Drage sestre i braćo, 13. septembra, proslavljamo Svete mučenike jasenovačke. U našim crkvama, širom sveta, biće služene Svete Liturgije i parastosi. Pišem ovo da Vas podsetim, da odete u naše crkve i hramove i da se pomolite za duše svih naših sunarodnika koji su ubijeni zato što su bili pravoslavni Srbi. Predložio bih da slikate parastos u Vašoj crkvi i da nam prosledite slike na mejl [email protected] . Želimo slike sa svih kontinenata. Iz svake zemlje. Iz svakog grada. Iz svakog mesta. Da se zna da ih nismo zaboravili a i da podsetimo druge,

Jovan_Culibrk_007.jpg

Otvoreno pismo Njegovom Preosveštenstvu episkopu slavonskom g. Jovanu

  Jovan Ćulibrk Vaše preosveštenstvo, Obraćam Vam se povodom intervjua koji ste 27. avgusta ove godine dali časopisu Nedeljnik. Pretpostavljam da nisam jedini na koga je intervju ostavio snažan utisak s obzirom na činjenicu da je Kancelarija Eparhije slavonske već sledećeg dana objavila demanti kojim Vas brani od optužbe da ste u svom izlaganju branili nadbiskupa Stepinca i njegovu ulogu u genocidu nad Srbima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj 1941-1945. Kao stručnjak za pitanja holokausta i čelnik Odbora za Jasenovac Srpske Pravoslavne Crkve, Vi ste u izvanrednom položaju ne samo da sagledate neizmernu strahotu genocida nad srpskim narodom koji je u NDH izvršen što uz otvorenu što prećutnu podršku (ja bih

Milorad_Vucelic.jpg

Od Stepinca do Tuđmana

  Da li su zločini Hermana Geringa delimično ili sasvim oprostivi zbog toga što se on hrabro držao pred Nirnberškim sudom za ratne zločine u čijem sastavu je bilo i ruskih komunista? Milorad Vučelić Da li je svako ko je za dokazano počinjena zločinstva i genocid nad Srbima odgovarao pred nekim sudom u kojem su sedeli komunisti, nevin ili čak heroj ili budući svetac? I da li ćemo se, i zašto, oko toga „sigurno složiti“ i otkud nekome uopšte bilo kakva ideja da se oko tako nečega možemo saglasiti ili čak pomisliti da se saglasimo? Kakva je to čudovišna revizija istorije po kojoj je nevin i uzvišen svako onaj koga je osudio

Jasenovac_2015.jpg

Putovanje u Jasenovac i Donju Gradinu

Povodom praznika Svetih mučenika Jasenovačkih (13. septembar) organizuje se putovanje u Jasenovac i Donju Gradinu.   Program putovanja: – Polazak u nedelju 13. septembra autobusom iz Novog Sada – Manastir Jasenovac (Sveta arhijerejska liturgija) – Spomen – područje Donja Gradina – „Topola užasa“ u Donjoj Gradini – Poseta srpskom mučeničkom selu Draksenić – Pakrac – Saborni hram svete Trojice i Vladičanski dvor – Manastir Pakra – nalazi se između Pakraca i Daruvara – Manastir Svete Ane – nalazi se u blizini Daruvara   Detaljnije o mestima koje ćemo posetiti možete da videte na sledećim vezama: www.eparhija-slavonska.com http://www.jusp-donjagradina.org/ http://www.jadovno.com/   Broj mesta je ograničen. Prijave će se vršiti dok se ne

Savo_Strbac_1.jpg

Savo Štrbac: O pohvraćenju i rimokatoličenju Srba u Hrvatskoj u naše vreme

Predsednik dokumentacionog centra „Veritas“ Savo Štrbac govorio je u emisiji „Ćirilica“ Hepi televizije o pohvraćenju i porimokatoličenju Srba u Hrvatskoj u naše vreme. „Recimo, pohvraćuju se urbani Srbi – to su oni koji počinju da se pišu kao Hrvati, koji prestaju da slave svoje slave, samo da bi zadržali nekakve pozicije koje su imali do tada, da bi zadržali posao…“, rekao je Štrbac. Govoreći o prelasku Srba iz pravoslavlja u rimokatolizizam, Savo Štrbac je rekao da se nekoliko meseci posle „Oluje“ u Beogradu sreo sa zagrebačkim sveštenikom Milenkom Popovićem koji mu je tada ispričao da se njegov sveštenički posao sveo na izdavanje potvrda deci koja su krštena kao pravoslavci. „Pitao

Stepinac_006.jpg

Srbi, oprez – pričamo o Stepincu!

Piše Vladimir Dimitrijević Kako su nadbiskupa Alojzija i ustašku državu Hrvatsku, polovinom prošlog veka, videli i o tome  potom svedočili demokratski orijentisani Hrvati Nedavno smo od jednog visokopostavljenog lica iz SPC dobili upozorenje da mi, kao Srbi, moramo birati reči kad govorimo o nadbiskupu Alojziju Stepincu, koga Vatikan smatra „blaženim“. Rešili smo da taj savet poslušamo, pa da čujemo glasove Hrvata koji nisu bili ni ustaše, ni komunisti, nego demokratski orijentisani i uz Vladu Kraljevine Jugoslavije u Londonu. PAPA I HRVATI M. Mirošević Sorgo (Hrvat) poslanik Vlade Kraljevine Jugoslavije u Vatikanu, posetio je, još početkom avgusta 1941. godine, papu Pija Dvanaestog i obavestio ga o „posledicama koje bi mogle nastati

Zoran_Cvorovic.jpg

Papa lovi srpske duše

Stručnjak za crkveno-pravnu istoriju Zoran Čvorović upozorava da pravoslavni Srbi ne smeju da prihvate relativizovanje uloge Alojzija Stepinca u NDH, kada je na najmonstruozniji način stradalo nekoliko stotina hiljada njihovih sunarodnika. Profesor Čvorović za „Vesti“ upozorava da se na to ne sme pristati ni kada slični stavovi dolaze iz SPC, kao što je to nedavno učinio vladika slavonski Jovan porukom da ćemo „svi mi morati dobrano odvagati svaku reč, prošlu i buduću, u pogledu Stepinca“.   Zoran Čvorović Zašto je papa predložio komisiju Vatikana i SPC o kanonizaciji Stepinca? – Teško je Srbina uloviti u prozelitsku klopku ekumenizma sve dok postoji jasna razlika između ustaškog vikara nadbiskupa Stepinca i Svetih

Alojzije_Stepinac_003.jpg

Ko to pravi oreol Alojziju Stepincu?

Alojzije Stepinac Hoće li Srpska pravoslavna crkva na kraju prihvatiti svetiteljski oreol Alojzija Stepinca, zahvaljujući veštom manevru Vatikana i oportunizmu „ekumenske struje“ SPC?! Ovo se pitanje nametnulo posle intervjua slavonskog episkopa Jovana i obraćanja kardinala Josipa Bozanića u razmaku od svega nekoliko dana, kada su obojica visokih sveštenika dve crkve u medijski fokus proces kanonizacije zagrebačkog nadbiskupa iz vremena zloglasne NDH. Zagrebački nadbiskup i kardinal Josip Bozanić je u nedelju, posle mise u Rijeci, vernicima objasnio u kojoj se fazi sada nalazi proces kanonizacije, uveravajući prisutne da je papa Franja za to da Stepinac bude proglašen svetim. To što je Vatikan pozvao SPC da zajednički formiraju komisiju koja će baviti argumentima

Može li SPC da spreči da Stepinac postane svetac

Poglavnik NDH Ante Pavelić i nadbiskup Alojzije Stepinac Hrvatska strana je uverena da je komisija za razgovore između katoličke i pravoslavne crkve osnovana sa jedinom namerom da se smire tenzije posle kanonizacije. Kada o kardinalu Alojziju Stepincu, zagrebačkom nadbiskupu u vreme Drugog svetskog rata u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH), progovore srpska i hrvatska stručna i crkvena javnost, kao da opisuju dva potpuno različita čoveka. „Nadbiskup Stepinac je bio dobro obavešten o masovnim zločinima nad Srbima i Jevrejima, ali njegova podrška državi koja je te zločine činila do kraja rata nije bila ozbiljnije dovedena u pitanje”, kaže srpski istoričar dr Milan Koljanin, naučni saradnik Instituta za savremenu istoriju. „Teško ćete naći

Episkop_Atanasije_kod_premijera_Livanjskog_kantona.jpg

VLADIKA ATANASIJE OD VLADE ZATRAŽIO POMOĆ U OBNOVI HRAMOVA

Episkop Atanasije kod premijera Livanjskog kantona Njegovo preosveštenstvo episkop bihaćko-petrovački Atanasije zatražio je podršku od Vlade Livanjskog kantona i njenog predsjednika Draška Dalića u obnovi pravoslavnih hramova na području ovog kantona. Vladika Atanasije upoznao je Dalića na sastanku u Livnu da na području Livanjskog kantona ima hramova koji nisu obnovljeni zbog slabog ekonomsko-materijalnog statusa Eparhije. Episkop bihaćko-petrovački upoznao je Dalića i o nepovoljnom radnom statusu paroha livanjskog protojereja-stavrofora Željka Đurice u školi u kojoj predaje vjeronauku i potrebi da ostvari svoja prava na zdravstveno i penzijsko osiguranje. Dalić je obećao da će izaći u susret ovim potrebama, saopšteno je iz Eparhije bihaćko-petrovačke. Vladika Atanasije upoznao je Dalića i o predstojećoj

grigorije-01.jpg

Najradosniji događaj u novijoj istoriji Hercegovine

Episkop ZHiP Grigorije Najradosniji događaj u novijoj istoriji Hercegovine (razgovor vođen sa filosofom Elisom Bektašem) Jedan od najtežih zločina koji se u II svjetskom ratu desio nad srpskim narodom u Bosni i Hercegovini jeste ustaški pokolj žitelja sela Prebilovci, u prvim danima avgusta 1941. godine. Komunističke vlasti, pogrešno vjerujući da mukli zaborav može imati snagu izlječenja, nisu bile sklone otvarati prostor govorenju o ovom i o mnogim drugim zločinima, kakav je pokolj Bošnjaka bilećkog kraja nad jamom Čavkarica. Prebilovačke žrtve izvađene su iz jame 1991. godine i tada je napravljena spomen-kosturnica, koju su pripadnici HVO minirali već iduće godine. Ove godine dovršeno je obnavljanje spomen-kosturnice, te izgradnja Hrama Vaskrsenja Hristovog,

Milorad_Ekmecic_poruka.jpg

PORUKE MILORADA EKMEČIĆA (1928-2015): SRBIJI SE PONOVO MOŽE DESITI 27. MART

  Milorad Ekmečić U jednom od poslednjih intervjua, datog Večernjim novostima, preminuli istoričar pre godinu dana govorio je o krizi u Srbiji , „u kakvoj verovatno nikada nije bila u svojoj istoriji“ Srbija se nalazi u delikatnoj situaciji, jer je srpski narod svestan činjenice da je Rusija bila jedina zemlja koja ga je podržavala i u kojoj je uvek gledao jednog oslobodioca – kaže povodom novih pritisaka Zapada na zvanični Beograd da promeni svoj stav prema događajima u Ukrajini akademik Milorad Ekmečić, nesporni autoritet za istoriju Srba Novog veka. S druge strane, ističe, Velika Britanija je, u svim srpskim oslobodilačkim pokretima, od Karađorđevog vremena naovamo, bila na strani Turske. I

Patrijarh_Irinej_Papa_mi_je_rekao_da_nije_hvalio_Stepinca.jpg

Patrijarh Irinej: Papa mi je rekao da nije hvalio Stepinca

Patrijarh Irinej: Papa mi je rekao da nije hvalio Stepinca BEOGRAD – Nije tačno da je papa Franja hvalio Stepinca i da je podržao njegovu kanonizaciju. To je laž. On je poručio da će o svemu tome još razmisliti! Ovako patrijarh srpski Irinej komentariše tvrdnje zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića da je papa Franja, navodno, podržao proglašenje katoličkog nadbiskupa koji je podržavao ustaštvo Alojzija Stepinca za sveca i da je u pismu upućenom našem patrijarhu odbacio sve prigovore SPC. Irineju je bilo teško da dalje govori. Uz duge pauze u telefonskom razgovoru, zamolio nas je da ga razumijemo. „Sve što sam imao da kažem o Stepincu rekao sam kome je trebalo.

stepinac-dvije-slike.jpg

Šta SPC misli o svetosti Stepinca

Alojzije Stepinac Papa Franjo lično je uveren u svetost kardinala Alojzija Stepinca, zagrebačkog nadbiskupa iz perioda Drugog svetskog rata i vremena Nezavisne države Hrvatske, ali je napravio i jedan „gotovo neočekivan, ekumenski korak bez presedana u istoriji” – pozvao je Srpsku pravoslavnu crkvu na dijalog o ovom hrvatskom kardinalu. Ovo je vernicima u Rijeci, u propovedi posle nedeljne mise, rekao kardinal Josip Bozanić, zagrebački nadbiskup, pojašnjavajući svojoj pastvi najnovija događanja u vezi sa Stepinčevim proglašenjem svetim. On je tom prilikom otkrio i šta je papa Franjo odgovorio patrijarhu Irineju na njegovo pismo koje je u Vatikan odneo nadbiskup Dominik Mamberti posle posete Srbiji i Srpskoj crkvi krajem juna prošle godine.

Poglavnik NDH Ante Pavelić i nadbiskup Alojzije Stepinac

Pravo lice „blaženog“ nadbiskupa: Stepinac moli papu da spase NDH!

Ekskluzivno iz Magnum crimen-a prenosimo pismo (Promemoria) „blaženog“ Stepinca papi Piju XII, u kojem traži da Vatikan spase NDH od nestanka, jer je u pitanju brana „ofenzivnom bizantinizmu“, tj. pravoslavlju. Ante Pavelić i Alojzije Stepinac „Napredovanje istočne šizme u katoličke redove prijeti danas s punom ozbiljnošću da postigne svoje mračne ciljeve. Pobjeda velikosrpske ideje značila bi uništenje katolicizma na sjeverozapadnom Balkanu, u Državi Hrvatskoj. Navedeni nam dokumenti ne ostavljaju nikakove dvojbe. Što više, nema nikakove dvojbe, da bi takav kobni događaj imao i daljnje posljedice daleko preko granica Hrvatske. Valovi ortodoksnog i ofenzivnog bizantinizma udarali bi o granice Italije, dok se do sada razbijaju u hrvatsko Predziđe. I više, utoliko,

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.