arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Lažna slika države kojoj je zločin bio program i cilj

Lažna slika države kojoj je zločin bio program i cilj

Hrvatsko suočavanje s traumatskom prošlošću umnogome je komplikovanije, teže i sporije nego u većini evropskih zemalja. Piše: Slavko Goldštajn Nakon reklamno zamašne najavne kampanje, Jutarnji list je u subotu 6. februara 2016. objavio neveliku fotomonografiju na 104 stranice, s oko 120 snimaka iz razdoblja 1941-1945, pod naslovom “Život u NDH”. Žao mi je što je list u kojem povremeno surađujem objavio takvu knjižicu, ali mi je drago da mi je glavni urednik tog lista, kad sam mu telefonski najavio da o tome želim napisati negativnu kritiku, spremno odgovorio da su mi i za takav tekst stupci Jutarnjeg lista otvoreni. Naslov knjižice “Život u NDH” neumjesno je pretenciozan, jer “život” podrazumijeva

Molitveni skup Srbima Kozare i Potkozarja ubijenim u logoru Zemun

Na groblju u Zemunu, kod spomenika nad masovnom grobnicom, održan je molitveni skup posvećen Srbima Kozare i Potkozarja, ubijenim u logoru Zemun od 1942. do 1944. godine. POGLEDAJ VIDEO Molitveno sabranje organizovali su Udruženje „Jadovno 1941“ iz Banjaluke i Udruženje Kozarčana u Beogradu. Ovih dana navršava se 77 godina kako su nakon Kozaračke ofanzive, Srbi, većinom žene i djeca sa Kozare, iz Dubice, Međeđe i drugih potkozarskih sela, marvenim vagonima transportovani iz sistema logora Jasenovac u koncentracioni logor Zemun. Tijela ubijenih zakopavana su na zemunskom groblju, a nakon rata bez identifikacije sahranjena u zajedničku grobnicu na jevrejskom dijelu groblja u Zemunu. – U logoru Zemun, u njegovoj drugoj fazi prihvatnog

Sjećanje na ubijene Srbe iz Gline 13. maja 1941.

Juče je u glinskom hramu Rođenja Presvete Bogorodice služen parastos za Srbe iz Gline i okoline starije od 16 godina koje su ustaše uhapsile u noći između 12-og i 13-og. maja 1941 i pobili u obližnjem selu Prekopa. Parastos je služio petrinjski paroh Saša Umićević uz sasluženje Slobodana Drakulića. paroha glinskog. U 12 sati na spomen kosturnici na glinskom groblju u kojoj su sahranjeni posmtrni ostatci glinskih mučenika položeni su vijenci i cvijeće. Podsjetimo, nakon što su u iskopane jame na obali rijeke Gline kod sela Prekopa, ustaše su početkom maja 1941. dovezle leševe Srba ubijenih u Glini, a u noći s 12. na 13. maja isto mjesto iskoristile su

Mati Gerasima sama uz vučjaka služi svom narodu

„Novosti“ u manastiru Sveta Ana, u šumi kraj Daruvara u Hrvatskoj, gde živi naša monahinja. U Novom Sadu završila engleski jezik, radila kao prevodilac. Zamonašila se u Grčkoj, posle 12 godina poželela da se vrati Nadomak sela Donja Vrijeska, blizu Daruvara u Hrvatskoj, u šumi, nalazi se pravoslavni manastir Svete Ane iz 15. veka. Ova prelepa gotička građevina do upada Osmanlija pripadala je katoličkom redu Svetog Pavla (pavlinima), da bi je, urušenu i pokradenu, početkom 18. veka obnovili pravoslavni monasi iz manastira Pakre. Danas tu živi mati Gerasima, zamonašena u Grčkoj, koja je, sa blagoslovom mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija, iz crnogorskog manastira došla pre godinu dana. Živi sa vučjakom Reom, okružena

Ostoja Vojinović: Dan kada je potpisana dozvola za genocid

Ministar unutrašnjih poslova ustaške Nezavisne Države Hrvatske Andrija Artuković potpisao je 13.maja 1941. godine “Provedbenu naredbu o ustrojstvu i poslovanju ravnateljstva za javni red i mir“, kojom je van zakona stavljeno oko dva miliona Srba i desetine hiljada Jevreja i Roma. Ta naredba predstavljala je “pravni osnov“ za hrvatske ustaške vlasti kojom je otpočelo istrebljenje Srba, Jevreja i Roma.Na osnovu te uredbe započelo se sa proganjanjem, ubijanjem, pokrštavanjem i proterivanjem Srba,a ono što je kasnije usledilo bio je genocid i strašni i užasni zločini nad srpskom populacijom, kao i jevrejskom. Otvoren je koncentracioni logor Jasenovac, u kojem su ljudi ubijani, mučeni, bacani u jame. Krajen Drugog svetskog rata, 6.maja 1945.

Papa ima dokaz da je Stepinac znao za užasne zločine ustaša u NDH

Ovaj papa neće pogriješiti, u to treba biti siguran. Mogu ga hrvatski nacionalisti zvati „crvenim papom“ iz Latinske Amerike, ali on neće sigurno ništa oko Stepinca prepustiti slučaju Tajni dokument koji otkriva ulogu kardinala Alojzija Stepinca u vrijeme ustaške NDH došao je u ruke pape Franje! Iako u Vatikanu, zasad, ne žele da preciziraju o čemu je riječ, niti ko je poslao ove papire, visoki izvor iz sjedišta Rimokatoličke crkve otkriva „Novostima“ da se o svemu obavješteni samo papa i najuži krug njegovih odanih saradnika. Može se nagađati da li je riječ o jednom ili o više dokumenata, ali i iz poslednje papine izjave o Stepincu jasno je da se

Petrovac: Obilježeno 77 godina od proboja ustaške opsade

U mjestu Biljeg juče je, u organizaciji Srpskog narodnog vijeća i Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske obilježeno 77 godina od proboja ustaške opsade iz koje je spašeno na destine hiljada Srba i partizana. Svečanost je počela na Petrovcu polaganjem vijenaca poginulim žrtvama kod spomenika Vojinu Bakiću i ustanku naroda Banije i Korduna, devastiranog i neobnovljenog, koji, kako je ironično rekao predsjednik SNV-a Milorad Pupovac, „pokazuje dosadašnji evropski karakter Hrvatske, koja se u EU parlamentu bavi `nutelama`, a ne evropskim vrijednostima“. Pupovac je predložio da se Bakićev spomenik pretvori u muzej, s konceptom prikazivanja svega značajnog u istoriji Korduna, nezavisno od toga da li je riječ o istoriji hrvatskog, srpskog

Linta: Neophodno da skupština usvoji deklaraciju o genocidu NDH

Predsjednik Odbora Skupštine Srbije za dijasporu i Srbe u regionu Miodrag Linta poručio je danas da je neophodno da parlament Srbije donese deklaraciju o genocidu NDH nad Srbima, Romima i Jevrejima tokom Drugog svjetskog rata. Govoreći na molitvenom sabranju za Srbe Kozare i Potkozarja ubijene u koncentracionom logoru Zemun od 1942. do 1944. godine, Linta je naglasio da je neophodno da se Srbija institucionalno bavi kulturom sjećanja. „Krajnje je vrijeme da se u Beogradu osnuje memorijalni centar srpskih žrtava genocida NDH čiji bi jedan od glavnih zadataka bio, ne samo da svjedoči istinu o zločinima, nego i da popiše srpske žrtve“, poručio je Linta, saopšteno je iz Saveza Srba regiona.

Majska likvidacija glinskih Srba 11-13 maja 1941. godine

U Pavelićevoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj Glina je ostala bez Srba – a u Tuđmanovoj Republici Hrvatskoj Srbi su ostali bez Gline… Pojedinačna masovna hapšenja i pokolj Srba u Glini, Veljunu i Blagaju počeli su na pravoslavni praznik Đurđevdan, i neprekidno su trajali do 13. maja 1941. godine. Prvi čovek iz Gline koji je doživeo mučeničku smrt bio je Adam Resanović. Neviteški ga je ubio ustaša Joso Vrebac, inače njegov predratni kum. I Rada Ratkovića, takođe glinskog Srbina, i uvažavanog opštinskog beležnika, ubili su njegovi stari poznanici, Šime Naglić i Nikola Lipak – „Čuklje“, ustaški dragovoljci. Ratkovićevo ispresovano telo pronaćeno je na jukinačkoj utrini pod teškim valjkom za kultivisanje oranja sa

Dr Dušan J. Bastašić

U logoru Zemun najviše je ubijeno Srba

Proteklih nekoliko godina u javnosti se sve češće pominje logor Staro sajmište u Beogradu mada logor pod takvim nazivom nikada nije postojao, pogotovo ne u Beogradu. Unutar granica Nezavisne Države Hrvatske, u Zemunu, pod nemačkom upravom formiran je oktobra meseca 1941. Judenlager Semlin (Jevrejski logor Zemun) u kome su do maja meseca 1942. logorisani a onda u tkz. kamionima dušegupkama ubijani gušenjem izduvnim plinovima Jevreji. Od 05. maja 1942. logor menja naziv u Anhaltelager Semlin (Prihvatni logor Zemun), u koji počinju da pristižu kompozicije marvenih vagona iz Jasenovca. Nacisti, koji su po dogovoru sa vlastima NDH očekivali radnu snagu za svoje fabrike u Norveškoj i Nemačkoj, neke od kompozicija vagona

Stefan Radojković: Zaslužene i nezaslužene kritike na račun mladog istoričara

Svoj prenagljeni i preuranjeni zaključak sam bazirao na knjizi Sime C. Ćirkovića „Ko je ko u Nedićevoj Srbiji (1941-1944)“. Priznajem, pogrešio sam! Povodom audio priloga medijskog portala Talas – „Zašto se svađamo oko Jasenovca?“[1] – objavljenog 21. aprila 2019. godine uoči zvaničnog obeležavanja Dana sećanja na žrtve Holokausta, genocida i drugih žrtava fašizma u Drugom svetskom ratu, napisano je nekoliko kritičkih tekstova. Reakcije na audio prilog mogu se pronaći, koliko mi je poznato, samo na internet sajtovima. Odnose se na jedan segment mog gostovanja (prilog ukupno traje 53 minuta) koji se odnosi na fenomen distorzije Holokausta u Srbiji u trajanju od 5 minuta i 17 sekundi (precizno, od 41’32“ do

POZIV: U Zemunu organizujemo molitveno sabranje za Srbe Kozare i Potkozarja ubijene u logoru Zemun 1942-1944. godine

U koncentracionom logoru Zemun, smještenom od 1941-1944. godine na nekadašnjem beogradskom sajmištu, tada teritoriju Nezavisne Države Hrvatske, počev od maja 1942. godine, ubijeno je prema istraživanjima istoričara, preko 10.000 Srba. Od tog broja, najmanje 6.500 žrtava su bile većinom žene i djeca sa Kozare, iz Dubice, Međeđe i drugih potkozarskih sela. Žrtve su na to mjesto dovežene marvenim vagonima iz sistema logora Jasenovac, počev od 05. maja 1942. godine. Tijela ubijenih, prevožena su konjskim zapregama na zemunsko groblje i tu zakopavana na više mjesta. Poslije rata, tijela su ekshumirana i bez identifikacije sahranjena u zajedničku grobnicu na jevrejskom dijelu groblja u Zemunu. U sredini uređenog memorijala, Savez boraca NOR-a iz

Simpatizer ustaša na čelu reprezentacije

Nekadašnji hrvatski fudbalski reprezentativac Josip Šimunić, poznat po incidentu na Maksimiru kada je nakon plasmana na Svjetsko prvenstvo u Brazil uzvikivao ustaški pozdrav „Za dom spremni!“, izabran je za selektora reprezentacije Hrvatske do 19 godina. Šimunić je već bio u trenerskom štabu hrvatske reprezentacije kao pomoćnik nekadašnjeg selektora Ante Čačića, prenose hrvatski mediji. On je poznat po ustaškim stavovima i kazni UEFA koja je uslijedila nakon skandala na Maksimiru 2013. godine. Šimunić je tada praktično ostao bez učešća na Svjetskom prvenstvu, a u obrazloženju odluke UEFA je očitala Šimuniću pravu istorijsku lekciju o zločinačkom režimu ustaša. Njemu to nije bilo dovoljno, pa se obratio Evropskom sudu za ljudska u Strazburu,

„Žicom su vezivali ljude za stablo i bacali u reku“: „Nestale“ jezive fotografije iz Jasenovca?

Branko Savić, foto-reporter tek osnovanog Tanjuga, 4. maja 1945. sa partizanima ušao je kao prvi novinar na svetu u Jasenovac i svoja sećanja pedantno upisao u novinarsku belešku, pod naslovom „Put na front“, čiji sadržaj objavljuje list Nedeljnik. Međutim, fotografije koje je tada napravio nikada nisu ugledale svetlost dana, sklonjene su da se ne bi videle sve strahote ovog koncentracionog logora, da se ne bi narušavalo krhko „bratstvo i jedinstvo naroda i narodnosti“ u novoj Jugoslaviji. „Deda Branko nam je često, s puno emocija i detalja opisivao taj novinarski zadatak i strahote koje je video u Jasenovcu. Pričao je da je filmove poslao iz Zagreba za Beograd. Tek kada se

Novi Sad – Projekcija filma „Irodovi sinovi“

U Gradskoj biblioteci, ulica Dunavska 1, Novi Sad, u sredu 15. maja 2019. godine, u 19 časova, biće održana projekcija filma „Irodovi sinovi“ u produkciji Fondacije „Prijatelj Božiji“. O filmu će govoriti autor scenarija, publicista Hadži Bratislav Nikolić. Pozdravna reč: Batrić Ćalović, zamenik predsednika Udruženja „Obilić 1912-1918 “ Novi Sad. Organizatori proekcije filma su Udruženje ratnih dobrovoljaca 1912-1918 njihovih potomaka i poštovalaca „Obilić 1912-1918“ Novi Sad i Gradska biblioteka u Novom Sadu. Voditelj programa će biti Vesna Živković, urednik kulturnog programa Gradske biblioteke u Novom Sadu. Film „Irodovi sinovi“ je dokumentarno-analitička priča o genocidu nad srpskim narodom u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, koji je kroz minule decenije prikrivan, izlagan političkom embargu, zabranama i cenzuri. Nigde

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.