arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Ivo Lučić: O nestalim ženama u Ravnom, nakon 75 godina

O nestanku žena nijesam ništa znao sve donedavno, kao ni većina mojih vršnjaka. Doznao sam u jednom posebnom trenutku od prijatelja iz stradale familije . Vojko je cijeli svoj život čuvao njezine cipele. Bile su crne, fine, rađene na moderan način, a ne seljačke kakve su druge đevojke nosile. Sava ih nije puno puta nosila. Ponekad na dernek ili slavu. Možda koji put na sastanak s momkom. Vjerala se s jednijem Čihorićem iz Čvaljine. Tad je na ašikovanju obavezno bilo prisutno i još kakvo čeljade. Vojko je bio visok i stasit, koštunjava lica i velikih brčina. Do kraja život nosio je šalvare. Kao da je nastojao zadržati vrijeme. Ostao je

Vladika Jovan Ćulibrk: Profesionalni istoričari znaju ko je Gideon Grajf, svi znaju da je cirkus

Na nedavnoj tribini u Zagrebu, na kojoj su gostovali istoričari s beogradskog Instituta za savremenu istoriju, djelovanje istoričara Gideona Grajfa, komentarisao je predsjednik UO Muzeja žrtava genocida iz Beograda i predsjednik Odbora za Jasenovac SAS SPC, pakračko-slavonski vladika Jovan Ćulibrk. „Mi imamo sada slučaj revizionizma u Srbiji i u Republici Srpskoj koji je masivan s naše strane. To je podrška lažnoj priči s profesorom Gideonom Grajfom, koji se pojavio u Srbiji. Svi znamo ko je, profesionalni istoričari znaju ko je, svi znaju da je cirkus, jer Grajf već govori o 1.400.000 žrtava Jasenovca, znači, nije riječ ni o 700.000, nego o 1.400.000. I nauka, struka ćuti, kao što su ćutali

Umesto o logorima, film o “prihvatilištima” za srpsku decu

Dok u hrvatskim bioskopima bude prikazivan film o stradanju srpske djece sa Kozare u ustaškoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/, hrvatski biskupi nastojaće da ispričaju svoju istinu o dječijim logorima kako bi razvodnili tragediju srpskih mališana i ponovo revidirali istoriju. U Zagrebu se održava premijera Filma “Dnevnik Diane Budisavljević” o heroini koja je spašavala ženu i djecu iz ustaških logora. Međutim, istog dana biće prikazan i film “Dječije prihvatilište Sisak”, a tamo će biskupi pokušati da objasne zašto su djeca u tom “ustaškom odmaralištu” tako često umirala, navodi hrvatski istoričar Hrvoje Klasić. On podsjeća da je i prije dvije godine, nimalo slučajno baš na međunarodni Dan sjećanja na žrtve Holokausta, u

sisak-2012-parastos-komemoracija-001.jpg

Sisak: Pomen na stradanje srpske djece sa Kozare

Na dječijem groblju u parku Diane Budisavljević u Sisku, održan je pomen na stradanje srpske djece sa Kozare u dječijem logoru u Sisku tokom Drugog svjetskog rata. Ovaj logor bio je jedan od nekoliko dječijih logora u NDH-a, što je jedinstven slučaj u ljudskoj istoriji. I danas je sa ovog mjesta poručeno da se ovakav zločin ne smije nikada zaboraviti, kao i da se treba suprotstaviti reviziji istorije u Hrvatskoj koja je i te kako prisutna. Bezbrižno djetinjstvo i odrastanje, dječije igrarije za Dobrilu i njene drugare, bili su samo nedosanjani san. U ljeto 1942. godine, preživjela je golgotu dječijeg logora u Sisku, a ožiljci u njenom sjećanju ne blijede

Nadežda Vinaver – JASENOVAČKO ZAŠTO

Nadežda Vinaver Razgovarao Vladimir Dimitrijević Potpuno sinhronizovani, na međusobno vrlo udaljenim mestima (bez savremenih sredstava obaveštavanja), potpuno su isti načini ubijanja (od opkoljavanja sela do pohoda na škole sa pravoslavnom decom…), isti metodi mučenja sa takvim detaljima da je svima oduvek moralo biti jasno da je učenje za takva dela bilo dobro organizovano, da su pripreme bile sistematične, da nijedan kraj NDH nije preskočen, da su „radne“ grupe spremno čekale da pokažu svoj nauk. Njihov radni učinak je bio visokoproduktivan, nijedan metod nije zakazao, nijedna sprava za mučenje i ubijanje nije podbacila, nijedna želja ubica nije ostala neispunjena. To je realnost koju niko ne može da ospori Naš sagovornik je

Alojzije i Nikolaj

Vreme je zaista da se kaže da izjednačavanje zločinaca iz doba nacizma sa onima koji to nisu bili ne može biti ništa drugo nego oblik reafirmacije nacizma Zanimljivo bi bilo odgonetnuti ko je prvi uopšte došao na ideju da napravi istorijsko poređenje – čitaj istorijsko izjednačavanje – između zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca i vladike ohridskog Nikolaja Velimirovića. U skorijoj prošlosti, to je prošle godine uradio Čedomir Jovanović, u intervjuu za zagrebačke novine o 20-godišnjici operacije „Oluja”. Pored drugih stvari koje su prijale tamošnjim ušima izjavio je da su „obojica podjednako kontroverzni”. Dobro, Nikolaj jeste kontroverzan, da li više, manje ili isto kao Stepinac recimo da nije toliko važno. Čemu uopšte,

Gideon Grajf: Ukloniti ploču Stepincu u Jerusalimu, znamo da on nije bio plemenit čovek

To je tragedija Hrvata danas. Oni su ubedili sebe da je taj režim bio u redu i da su se zločinci ponašali korektno… U protivnom bi čitava njihova koncepcija sveta propala, izjavio je Gideon Grajf. Foto: Zagrebačka nadbiskupija Istoričar holokausta Gideon Grajf apelovao je na papu Franciska, predsednika Izraela Ruvena Rivlina i premijera Benjamina Netanijahua da se ukloni spomen-ploča u Starom gradu u Jerusalimu posvećena hrvatskom kardinalu Alojziju Stepincu. Reč je o kontroverznoj ličnosti u istoriji Balkana zbog podrške fašističkom hrvatskom ustaškom režimu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, koji je počinio genocid protiv Jevreja, Srba i Roma tokom Drugog svetskog rata, prenosi Times of Israel. Spomen-ploča je postavljena na Austrijskom hospiciju,

The Memorial in Honour of 6 150 Serbs Murdered by Bosnian Muslims and Croats in Stari Brod, Visegrad presented

In Stari Brod near Visegrad, the Memorial Museum was consecrated as well as parastos (an Orthodox Christian memorial service) for the Serb victims of the Bosnian Muslims and Croats, who were allied to Nazi Germany. The suffering of 6,150 Serbs in the Sarajevo-Romanija region and Podrinje on March 42 on the banks of the Drina River is a double crime, as their fate has been silenced for decades. Author: Grey Carter Photo: SRNA; edited by Drake Lazarus Monument to the victims who leapt into the river to avoid rape, torture and murder at the hands of Croat and Bosnian Muslim Nazis; Services are held each year to commemorate the victims. The memorial

U Brčkom promovisana knjiga ”Ognjena Marija Livanjska”

Knjiga Buda Simonovića, Ognjena Marija livanjska, koja je najkompletniji prikaz stradanja Srba Livanjskog polja 1941. godine, preneto čitalaštvu kroz autentična svedočenja preživelih stradalnika, doživela je sedam izdanja. I posle 28 godina od svoje prve promocije, ona i dalje budi pažnju javnosti. Zato je, nakon više promocija u Srbiji, Republici Srpskoj, Crnoj Gori, ali i u Londonu, predstavljena i brčanskoj publici. U subotu, 28. septembra 2019, nakon večernje službe u crkvi Svete Velikomučenice Nedelje, na Merajama, u sali parohijskog doma, sa blagoslovom protojereja-stavrofora očeva Miodraga Tošića i  Željka Đurice, održana je promocija knjige Buda Simonovića, Ognjena Marija livanjska. Organizatori promocije, Udruženje Ognjena Marija Livanjska iz Beograda i Zavičajno udruženje Krajišnika „Gora“

U Grubišnom Polju služen parastos i održan komemorativni skup (VIDEO)

U subotu, 28. septembra 2019.  navršilo se 77 godina od ustaškog zločina nad više od 500 Srba sa Bilogore i Grubišnog Polja, uglavnom žena i djece. Toga dana ustaše su u selima poubijale gotovo sve koje su zatekle. Parastosu i komemorativnom skupu prisustvovalo je svega desetak potomaka i poštovalaca žrtava. Parastos u crkvi Sv. Georgija u Grubišnom Polju, služio je Otac Slaven Jovičić. Nakon toga, mala povorka se uputila prema spomeniku nad masovnom grobnicom na Trandlerovoj djetelini gdje su zapaljene svijeće i položeni vijenci a prisutnima se obratio Dušan Bastašić, predsjednik  udruženja Jadovno 1941. iz Banjaluke. Slijedio je odlazak do spomenika nad masovnom grobnicom u Kišovom jarku gdje su zapaljene

Teslić: Premijera dokumentarnog filma „Vlajićki mučenici“(VIDEO)

U sali teslićkog bioskopa, u petak 27. septembra 2019, premijerno je prikazan dokumentarni film ”Vlajićki mučenici”, autora Alekse Kasapovića. O brutalnom stradanju srpskog civilnog stanovništva sela Vlajići kod Teslića, učinjenog od ustaške ruke za vrijeme Drugog svjetskog rata” dugo se ćutalo. U bivšoj državi to je bila zabranjena tema i kao takva, obavijena velom tajne, malo se znalo o ovom mounstruoznom slučaju. Zahvaljujući grupi ljudi, a na inicijativu Arhijereskog namjesništva i blagoslaovu nadležnog episkopa, 2013. godine formiran je Odbor za istraživanje počinjenih zločina u teslićkom kraju. Po prikupljenim činjenicama koje potvrđuju da je 25. januara 1943. godine nestao gotovo čitav jedan zaselak Vlajića, Dolići, pod pod patronatom tadašnje Nezavisne države

Crkva kanonizuje srpske mučenike

Odjeci osvećenja spomen-muzeja na Starom Brodu, na Drini kod Višegrada. Inicijativa mitropolita dabrobosanskog Hrizostoma, člana Sinoda. Još ove godine, kako je najavio mitropolit dabrobosanski Hrizostom, član Sinoda SPC, pokrenuće se inicijativa za kanonizaciju srpskih mučenika koje su na najbrutalniji način umorile muslimansko-hrvatske ustaše na Mladence 1942. godine, u Starom Brodu i Miloševićima, na Drini kod Višegrada, i onih koji su skočili u reku kako bi sačuvali čast i dostojanstvo pred krvnicima koji su, kako je zabeleženo, zgrozili čak i nemačke fašiste koji su pokušali da zaustave njihovo bezumlje. GRAMATE Arhijerejskim gramatama mitropolit dabrobosanski Hrizostom nagradio je, pored ostalog, opštine Višegrad i Rogaticu, kao i Mirka Pandurevića, vlasnika „Romanija puteva“ iz

Prećutana poglavlja višegradske hronike

Pobede srpskog naroda o kojima se dovoljno ne govori (3): Najnovija saopštenja iz zapadnih ambasada u Sarajevu pokazuju istrajnost u nastojanju da se u srpskom narodu priguše sećanja na stradanja koja su se desila tokom Drugog svetskog rata. Iako njeno pojavljivanje s proletošnjom, martovskom višegradskom smotrom poštovalaca i nastavljača tradicije Ravnogorskog pokreta nema direktne veze, knjiga Predraga V. Ostojića Ustaški zločin u Starom Brodu kod Višegrada 1942, koja je upravo izašla iz štampe, posredno objašnjava duboku simboliku i suštinu višegodišnjih višegradskih okupljanja pristalica Ravnogorskog pokreta, a na poslednji martovski skup koji se nije razlikovao od skupova održanih prethodnih godina usledila su neočekivano oštra reagovanja iz Sarajeva, iz ambasada Sjedinjenih Američkih

Stevo Lapčević: Neobična freska ležimirskih mučenika

I mada se radujem jer znam da su naši mučenici prisutni na svakoj Liturgiji, uvek mi bude teško jer molitvu, krike, jauke, dozivanje bližnjih i izdisaje naših dedova čujem i dana, kaže prota Miroslav. Freska ležimirskih mučenika (Fotografije: Stevo Lapčević) Još od najstarijih dana, u cilju ukazivanja na to da je život hrišćana ispunjen i mukama i stradanjem, te podsticanja na prihvatanje mučeništva kao puta ka spasenju, zidove hrišćanskih svetinja krasile su freske na kojima su prikazivana stradanja najznačajnijih mučenika. Protokom vremena, sledeći tu tradiciju i uvek sa istim ciljem, hrišćanski narodi oslikavali su u svojim bogomoljama slične prizore iz sopstvene istorije. Tako su jedni mučenici smenjivali druge, pa se,

75 godina od zaboravljenog genocida nad Srbima u Banijskom trokutu

Prošlo je 75 godina od zločinačke akcije od 06.10.1944., kada su ustaške motorizovane postrojbe „Brzi Sklop“ iz Jasenovca u sadejstvu lokalnih ustaša i ustaša sa Dubičkih Krečana iznenada napale civilno stanovništvo 17 trokučanskih sela: Živaja, Šaš, Slovinci, Kostreši, Papići, Jasenovčani, Čapljani, Pobrđani, Meminska, Rausovac, Donji i Gornji Hrastovac, te srpske dijelove sela Timarci, Utolica, Mračaj, Cerovljani, Novoselci. Ustaškim obručem Dubica-Kostajnica-Sunja-Dubica bio je opkoljen Trokut. Ustaška akcija pod radnim nazivom „Opkoli,obori,zakolji“ planirana je dugo sa vlastima NDH. Tog dana na kućnom pragu zaklano je i ubijeno ili odvedeno u logor Jasenovac ili u logor Dubičke / Baćinske Krečane, Stazu i dr.mjesta oko 1.200 žena, djece i staraca. Ustaše su sakupile i

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.