arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Petar Dragišić: USTAŠE U BUGARSKIM DOKUMENTIMA

U dve bugarske knjige pronašli smo više informacija o stanju u Nezavisnoj državi Hrvatskoj, a deo izvoda iz izabranih dokumenata preveli smo na srpski. Iz Dnevnika bugarskog ratnog premijera Bogdana Filova prenosimo pasus u kojem nalazimo Pavelićevo priznanje o ubistvu 400 hiljada Srba u NDH do proleća 1942. godine i planu da se pobije još toliko preostalih Srba. Druga knjiga predstavlja zbirku dokumenata o vezama Bugarske i NDH koju je 2004. godine objavio bugarski državni arhiv. Iz ove zbirke preveli smo nekoliko strana na kojima nalazimo izjave čelnih ljudi ustaškog režima o teroru nad Srbima, politici NDH prema muslimanskom faktoru, ali i ekstravagantna razmišljanja Ivana Vanče Mihailova, koji se tokom

Ko se borio u Hrvatskoj od 1941. do 1945. godine?

Sa današnje istorijske distance je čudna dugogodišnja naivnost Srba na svoj položaj i stradanje u Hrvatskoj. Rijetko je koji evropski narod toliko stradao od drugog naroda (svojih komšija) a da je to istovremeno nepoznato u pravoj mjeri svjetskoj javnosti, pa čak i potomcima žrtava. Piše: Đorđe Pražić Uvod Srbi u Hrvatskoj su svoj doprinos antifašističkoj borbi i ogromne sopstvene civilne žrtve ugrađivali u „temelje bratstva i jedinstva“, da bi nakon sedamdeset godina sve to bilo zaboravljeno i hrvatskim istorijskim falsifikatima drugačije interpretirano. Srbi antifašisti su postali „fašisti“ a potomci fašista su postali „antifašisti“. Jedan od razloga je i srpska zabluda prema hrvatskim komunistima i partizanima, koji su glavni uzročnici zabluda.

Spomen_ploca_na_crkvi_u_Velikoj_Kladusi.jpg

MASOVNI POKOLj SRBA IZ SLUNjA I VELIKE KLADUŠE

Na današnji dan 1941. godine dovršeno je ubijanje oko 7.000 Srba u ranije iskopanim rovovima na Mehinom stanju i u pravoslavnoj crkvi u Velikoj Kladuši, podsjećaju iz Udruženja „Jadovno 1941“. Ustaše su na stratištu Mehino stanje, na granici Slunjskog i Kladuškog kotara, od 30. jula do 14. avgusta 1941. godine ubili 7.000 Srba, muškaraca, žena i djece, Samo iz sela Komesarca, Savić Sela, Bogovlje, Maljevca, Buhače, Crnog Potoka, Glinice, Gojkovca, Šiljkovače, Krstinje, Široke Rijeke, Jagrovca, Svinjice, Ruševice, Delić Poljane, Pašin Potoka, Žrvnice, Kuplenskog i Selišta ubijeno je 4.000 srpskih seljaka. Mehino stanje je zemljište na granici Slunjskog i Kladuškog kotara gdje je pred rat 1941. godine jugoslovenska vojska iskopala protivtenkovske

Ranko D. Radelić: PRO MEMORIA CONTRA PRO PATRIA

Popis stradalih Nesrba u genocidu 1941.-1945. u naseljima istočne Bilogore 1941.-1945. godine. Izvod iz uvoda knjige objavljene početkom jula 2021. U Beogradu. U Zavičajnom udruženju „Bilogora“ Beograd još 2014. je započeo rad na projektu „Žrtve Bilogore HH vijeka“, koji je imao za cilj da se na jednom mjestu sakupe i kasnije publikuju svi dostupni podaci i istraži ono što je još moguće, poslije skoro čitavog vijeka od događaja, o žrtvama istočne Bilogore, prije svega srpskim, ali i svima ostalim koje su bile žrtve represije, a posebno ustaške strahovlade u NDH 1941.-1945. godine. Naivnima će ovo istraživanje izgledati kao anahrono, ponovno iščitavanje poglavlja jedne apsolvirane i naizgled davno zatvorene knjige. Posao

Darko Ristov Đogo: Ako Tara nije granica za „srpske krivice“

Kalendari i rezolucije. Kišno jutro, a treba poći onim slomivratom između Foče i Plužina. Pa onda u Pivu. Pivski su sveti Mučenici. Služi Mitropolit Joanikije. Čekamo ga, a kiša ne prestaje. Kako dolazi, okreće se: „Oče Darko, ti ćeš besjediti na jevanđelju!“ Šta čovjek da kaže kad zanijemi? Šta je ostalo i šta ima da se iskaže na mjestu na kome je smisao svijeta prestao da postoji, onakav bar kakvim ga je civilizacija gradila vijekovima, da bi se u prekidu smislenosti čovjeka koji je postao zvijer rodilo jedino što je veće od čovječanskog smisla – bogočovječanski Svesmisao Žrtve, onaj konačni pogled Jagnjeta u kome je spas. Jaroslav Pelikan će napisati

Prijedor: Predstavljeno dopunjeno izdanje publikacije „Godine stradanja 1941/42.“

U Muzeju Kozare u Prijedoru večeras je promovisano drugo dopunjeno izdanje publikacije „Godine stradanja 1941/42“ /NDH i njeni zločini nad srpskim narodom u Prijedoru i okolini 1941/42: Prilog proučavanju zločina genocida nad srpskim narodom u Potkozarju/ autora kustosa istoričara Vedrane Adamović. Adamovićeva je rekla da je prvo izdanje ove publikacije objavljeno 2018. godine, a da je drugo izdanje opširnije za pedesetak stranica i da je u radu na publikaciji koristila još neke dostupne fondove i izvore. – Namjera ove publikacije bila je da se kroz prikaz vlasti NDH i njenih zločina u Prijedoru 1941/42. godine ukaže na dio tog najvećeg srpskog stradanja. Tematski se bavi istim stvarima kao i prvo

Dragan Markovina: Zločin na Lisačkim Rudinama je od početka tretiran kao stvar o kojoj se ne razgovara

U antiratnoj drami „Okupacija u 26 slika“ Lordana Zafranovića kultna je scena iz autobusa, u mjestu Lisačke Rudine poviše Stona, u kojoj na okrutan način od strane ustaša bivaju ubijeni građani srpske nacionalnosti. UBOJICE SU BILE NAORUŽANE NOŽEVIMA, MALjEVIMA… Kako piše povjesničar Franko Mirošević u knjizi „Dubrovački kotar u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj“, radilo se tu o „vrhuncu svireposti jer su ustaše uglednim građanima srpske nacionalnosti zabijali čavle u glavu“. Napisao je on i da je ovaj događaj pospješio odluku talijanske vojske o reokupaciji Druge zone, odnosno procjeni da ne žele stanovništvo prepustiti na nemilost domaćih izdajnika. UBIJEN OTAC IZETA HAJDARHODžIĆA U svakom slučaju ubijeni su: željeznički strojovođa Jovo Pravica, posjednik

Spomen_obiljezje_na_Mehinom_stanju.jpg

Masovna grobnica Mehino stanje

Sigurno je da Ovaj zločin nije dovoljno istražen i sećanje na njega je gotovo izbrisano. Tačan broj žrtava nikad nije utvrđen, ekshumacija nikada nije obavljena i žrtve nisu dostojno sahranjene. Jedanaest godina nakon završetka Drugog svjetskog rata na njivi Mehino Stanje postavljeno je spomen-obilježje na kojem je zapisano: »NA OVOM MJESTU AUGUSTA 1941. GODINE KRVOŽEDNE SLUGE MRSKOG OKUPATORA NA ZVJERSKI NAČIN UBILI SU OKO 2400 NEVINIH ŽRTAVA–LjUDI, ŽENA I DJECE IZ VELIKE KLADUŠE, CRNOG POTOKA, GLINICE, POLjANE, PONIKAVA, GEJKOVCA, VRGIN-MOSTA, ŠILjKOVAČE, MALjEVCA, ŠMREKOVCA, KRSTINjE, BRUSOVAČE, JAGROVCA, SVINICE, ŠIROKE RIJEKE, BUHAČE I DRUGIH OKOLNIH SELA OVOG KRAJA. U ZNAK SJEĆANjA NA ŽRTVE FAŠISTIČKOG TERORA, A POVODOM PROSLAVE 27. JULA–DANA USTANKA NARODA

Višegrad: Otvorena izložba o Livanjskim Srbima uz promociju knjige Ognjena Marija Livanjska

U organizaciji Gradske galerije Višegrad i Udruženja Ognjena Marija Livanjska iz Beograda, u subotu 26. juna t.g, publici je rečju i slikom predstavljen istorijski presek života i stvaralaštva livanjskih Srba, manifestacijom pod nazivom „Srbi Livanjskog polja-tragovi kroz vekove“. U umetničkom delu programa učestvovali su: Una Vojinović, Sofija Čarapić, Anđelina Đurđević, a program je vodila Branka Marković. Na izložbenim panoima prikazan je svojevrsni istorijski presek od prednemanjićkog perioda do današnjih dana, a izlaganjem govornika osvetljeno je stvaranje institucija i očuvanje verskog i nacionalnog identiteta u vrlo teškim okolnostima za srpski živalj tokom osmanske i austrougarske vladavine Bosnom. Tako su livanjski Srbi još pre 200 godina pokrenuli i finansirali rad prve srpske

Jovo Bajić: DAN POSLE ILINDANA, 3. AVGUSTA 1942. GODINE, USTAŠE KUPREŠKE BOJNE I CRNE LEGIJE SPALILE SU 93 SRBINA IZ BEGOVOG SELA

Prema planu  o potpunom  istrebljenju Srba sa prostora Kupreške visoravni,[1] koji je sačinila i sprovodila hrvatska kupreška vojna, civilna i crkvena  vlast, došlo je na red Begovo Selo, naselje koje se nalazi nepun kilometar vazdušne linije istočno od centra Kupresa, kada su u jednoj štali na sred sela 3. avgusta 1942. godine, dan posle Ilindana, spaljena 93 člana porodica Gligurić i Spremo. Autor: Jovo Bajić I ovaj zločin izvela je Kupreška bojna u saradnji sa Crnom legijom koja je dvadesetak dana ranije stigla sa Kozare gde je učestvovala u ofanzivi na Kozaru i pokoljima kozaračkih Srba. Crnu legiju predvodili su Jure Francetić i Rafael Boban. Pored Crne legije u Kupres

SUSRET SA ISTORIJOM – HTELI BI DA OBRIŠU ZLOČINE USTAŠA: Šta se krije iza najnovijih poruka političara zvaničnog Zagreba

Prve decenije ovog stoleća, kojeg je Dobrica Ćosić nazvao „tuđi vek“, temelje se na mobilnoj telefoniji, internetu, kablovskim televizijama, direktnim prenosima, vestima koje nas bombarduju iz minuta u minut. Iz ove „globalne infosfere“ kreću milioni, a verovatno i milijarde poruka svaki dan. U obilju informacija, krajnjem korisniku, prosečnom čoveku, ne preostaje ništa drugo do da ih prima u izvornom obliku i „pakuje u svoju podsvest“. Čuvena izjava još čuvenijeg naciste, Jozefa Gebelsa, da „hiljadu puta ponovljena laž postaje istina“, koja je dobila istorijsku potvrdu i pre nego što ju je izrekao, a pogotovo razvojem masovnih komunikacija, danas je dobila drugačije značenje: Hiljadu puta ponovljena poruka postaje „istina“. Valjda poneseni komunikološkim

Miloš Ković: Tajna srpskog zaveta (VIDEO)

Gost sedme emisije „Kod Brane“ možda je i jedini srpski istoričar koji je išao na stručno usavršavanje u Englesku, a onda je na vrhuncu karijere rešio da sve stavi na kocku i svedoči kao ekspert odbrane pred Haškim tribunalom. Jednom rečju – prof. dr Miloš Ković. Pitali smo ga zašto je to učinio. Takođe, sa profesorom Kovićem razgovarali smo o procesima koji su se vodili i koji se vode u Hagu protiv srpskih političara i vojnika, o pokušaju njegovog progona sa Filozofskog fakulteta u Beogradu, a drugi deo emisije ostavljen je za najvažniju, nepresušnu temu – šta je to Kosovski zavet i kako ga svedočiti u 21. veku? Izvor: CATENA

SVIREPO SU POGUBLjENI ZBOG SRPSKOG IMENA I PRAVOSLAVNE VERE: Niče spomen – park u Derventi, gde je u smrt u Hrvatsku oterano 410 Srba (FOTO)

U Bosanskim Lužanima, na inicijativu meštana tog i derventskih sela Novi Lužani i Kostreš, kao i brodskih Barica, a povodom 80 godina od genocidnog zločina nad srpskim stanovništvom u Drugom svetskom ratu, podiže se Spomen–park u znak sećanja na civilne žrtve ustaškog terora. Piše: Ninko ĐURIĆ Iza projekta su stale lokalne uprave, boračke organizacije i SUBNOR Dervente i Broda. Beleg užasnog srpskog stradanja gradi se na mestu sa kojeg je većina od 410 nevino stradalih meštana vagonima transportovana u Slavonsku Požegu, gde su svirepo pogubljeni samo zbog svog srpskog imena i pravoslavne vere. Lužanski sveštenik Dragan Zarić, završetak radova najavljuje do 26. avgusta, kada je u planu i služenje parastosa

Ide Handke lajkovačkom prugom /video/

Nobelovac Peter Handke zapevao je u društvu reditelja Emira Kusturice, na čistom srpskom jeziku, poznatu narodnu pesmu „Ide Mile Lajkovačkom prugom“. „Čujem tugu u vašim pesmama iako su vesele“, istakao je Handke koji je sa svojim domaćinom Emirom Kusturicom i književnikom Matijom Bećkovićem i ostalim gostima u subotu zaplovio Drinom, od Višegrada do memorijalnog kompleksa u Starom brodu koji je podignut u znak sećanja na žrtve iz Drugog svetskog rata. Uz stare srpske pesme koje su izvodili tamburaši, Kusturica, Handke i ostali gosti plovili su brodom „Lotika“. Izvor: SPUTNIK Srbija

OTKRIVANjE TAJNE: Zaboravljeni ili namerno sklonjeni zapis VELIKOG MEŠE SELIMOVIĆA

Tekst koji vam u narednim redovima prenosimo u celosti delo je velikog srpskog književnika Mehmeda Meše Selimovića. Od marta do oktobra vojnici Handžar divizije u okolini Tuzle i Bijeljine, najviše na Majevici, pobili su 1.803 srpska civila. Partizani koji su se zatekli na tom prostoru, među kojima je bio i Meša Selimović, suprotstavljali su im se koliko su mogli. MEŠA SELIMOVIĆ: OKRVAVLjENA JABLANICA “U tmurno, kišovito predvečerje aprilskog dana gazimo jablaničko blato. Danas je tu divljala 13. B. H. Divizija (Handžar divizija, prim. J. B.) koja je pronijela „slavu svog oružja“ kroz Srem i Semberiju, ostavivši za sobom zgarišta i grobove, a koju su najavili letci iz njemačkih aviona: „Sad

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.