arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Kod spomen-kosturnice žrtvama ustaškog zločina u Srebrenici danas je služen parastos za više od 250 srpskih civila koje su ustaše ubile na drugi dan pravoslavnog praznika Svete Trojice 1943. godine u Srebrenici i treći dan Trojčindana na Zalazju.

Služen parastos srpskim žrtvama ustaških zločina u Srebrenici

Kod spomen-kosturnice žrtvama ustaškog zločina u Srebrenici danas je služen parastos za više od 250 srpskih civila koje su ustaše ubile drugi dan pravoslavnog praznika Svete Trojice 1943. godine u Srebrenici i treći dan Trojčindana na Zalazju. Na spomen-kosturnicu, u kojoj su, kako je napisano, zemni ostaci nekih žrtava, umjesto komunističkih obilježja tek prošle godine postavljena je nadgrobna ploča na kojoj je navedeno da je 29. bojna natporučnika NDH Josipa Kurelca u svom nadiranju ka Drini počinila genocid nad srpskim narodom Srebrenice ubivši 2.262 srpska civila, među kojima 430 djece. Prema zvaničnim podacima, u Srebrenici i na Zalazju je prije 73 godine ubijeno 228 Srba, od kojih 80 djece, a

Srebrenica

Danas parastos žrtvama ustaškog zločina

Služenjem parastosa i prisluživanjem svijeća za pokoj duša nastradalim danas će kod spomen-kosturnice u Srebrenici bito odata pošta i obilježene 73 godine od pokolja nad srpskim stanovništvom Srebrenice koje su počinile ustaše na drugi dan pravoslavnog praznika Trojčindana 1943. godine. Delegacije Boračke i Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, te srpskih predstavnika u opštini Srebrenica položiće cvijeće na spomen-kosturnicu na kojoj je prošle godine postavljena nova spomen-ploča. Na toj ploči je napisano, da su u kosturnici zemni ostaci nekih žrtava srpskih civila koje je pobila 29. bojna natporučnika NDH Josipa Kurelca u svom nadiranju ka Drini počinivši genocid nad srpskim narodom Srebrenice i ubivši 2.262 srpska civila,

Služenjem parastosa i prisluživanjem svijeća za pokoj duša nastradalim sutra će kod spomen-kosturnice u Srebrenici bito odata pošta i obilježene 73 godine od pokolja nad srpskim stanovništvom Srebrenice koje su počinile ustaše na drugi dan pravoslavnog praznika Trojčindana 1943. godine

Sutra parastos žrtvama ustaškog zločina

Služenjem parastosa i prisluživanjem svijeća za pokoj duša nastradalim sutra će kod spomen-kosturnice u Srebrenici bito odata pošta i obilježene 73 godine od pokolja nad srpskim stanovništvom Srebrenice koje su počinile ustaše na drugi dan pravoslavnog praznika Trojčindana 1943. godine. Delegacije Boračke i Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, te srpskih predstavnika u opštini Srebrenica položiće cvijeće na spomen-kosturnicu na kojoj je prošle godine postavljena nova spomen-ploča. Na toj ploči je napisano, da su u kosturnici zemni ostaci nekih žrtava srpskih civila koje je pobila 29. bojna natporučnika NDH Josipa Kurelca u svom nadiranju ka Drini počinivši genocid nad srpskim narodom Srebrenice i ubivši 2.262 srpska civila,

Zašto su Karlovci zaboravili sugrađane stradale tokom okupacije NDH?

Parastosom i paljenjem sveća za postradale u Drugom svetskom ratu, svakog 11. septembra Karlovčani obeležavaju godišnjicu obustavljanja zloglasne akcije Viktora Tomića“, u kojoj je 1942. ubijeno 6.000 sremskih Srba, a još više odvedeno u logore. Nemci su tu akciju, kojom je rukovodio visoki funkcioner NDH Viktor Tomić, inače poverljivi saradnik poglavnika Ante Pavelića, pokrenuli da bi se obračunali s fruškogorskim partizanima. Međutim, ustaše, pod čijom je Srem bio okupacijom, pobile su znatno više civila, među kojima mnogo žena i dece, dok je broj uniformisanih boraca gotovo zanemarljiv. Uvidevši da se tom akcijom masovno istrebljuju Srbi, što je opustelo njive i druga poljoprivredna dobra po Sremu, Nemci su 11. septembra 1942.

Norveška, Oslo (Foto: visitoslo.com)

Obilježavanje Krvavog puta srpskih logoraša u Norveškoj

Norveške opštine Vefsn i Hemnes se pripremaju za obilježavanje 75-godišnjice dolaska prvih Jugoslovena, prije svega Srba, u njemačke koncentracione logore u toj zemlji gdje su prinudnim radom gradili takozvani „Krvavi put“, saopštila je ambasada Norveške u Beogradu. Put preko Korg planine za jugoslovenske ratne zarobljenike je predstavljalo „Krvavi put“, kako je nazvan zbog surovog rada i uslova života. Prema podacima, oko 2.360 jugoslovenskih ratnih zarobljenika je ubijeno u više od 20 takozvanih „Srpskih logora“ u Norveškoj. Najveća stopa smrtnosti je zabilježena u logorima na sjeveru Norveške gdje je ubijeno više od 1.990 Srba. U saopštenju se navodi da je povodom 75. godišnjice, norveška ambasada objavila intervju sa vođom projekta „Krvavi

Foto „Laguna“

Ne verujem u dostižnost pravde

Pravda je za Srbina jedno, za Albanca drugo, za Izraelca treće, za Palestinca četvrto Ključni životni događaji Ivana Ivanjija opisani su u njegovom novom romanu „Moj lepi život u paklu” („Laguna”), jedno bezbrižno detinjstvo u rodnom Bečkereku, uz roditelje lekare, trajalo je do prispeća petnaestogodišnjaka u logore Aušvic i Buhenvald. Mozaik života glavnog junaka čine i uspomene na posleratni život u službi Titovog prevodioca, na brojna putovanja i susrete u diplomatskoj službi, pa i sećanja na nova razočaranja u devedesetim, selidbu u Beč. Pripovedač govori o svojim knjigama, kao i o iskustvima koja su ta dela inspirisala. Posle čitanja, ostaje utisak jednog velikog pređenog puta koji se nastavlja u pomirenosti

karlovci1.jpg

Izložba u Sremskim Karlovcima: Potresna svjedočenja o stradanju Srba u kompleksu logora Jadovno

Izložba dokumenata o logoru Jadovno, prvom ustaškom kazamatu osnovanom u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj /NDH/ za likvidaciju Srba i ostalih žitelja nehrvatskog porijekla, otvorena je sinoć u galeriji Kulturnog centra u Sremskim Karlovcima.  Izložbu su, uz autorski tim Udruženja „Jadovno 1941.“ iz Banjaluke, u čije ime je govorio predsjednik tog udruženja Dušan J. Bastašić, priredili Sremskokarlovačka umetnička radionica i Društvo novinara Vojvodine. „Izložba pod nazivom `Moje Jadovno` izazvala je veliku pažnju Karlovčana, tim pre što je ovo prvi put da je posle pune 72 godine priređena u Sremskim Karlovcima, odakle su ustaše već početkom 1941. godine u logor odvele 12 najviđenijih srpskih intelektualaca“, rekao je Srni predsjednik Društva novinara Vojvodine Mladen Bulut. Od svih

U Dolini heroja na Tjentištu danas su obilježeno 73 godine od Bitke na Sutjesci u kojoj je za tridesetak dana borbe 1943. godine poginulo 7.500 boraca

Bitka na Sutjesci – simbol otpora fašizmu

U Dolini heroja na Tjentištu danas su obilježeno 73 godine od Bitke na Sutjesci u kojoj je za tridesetak dana borbe 1943. godine poginulo 7.500 boraca. Ovoj svečanosti, koju je organizovao Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova, prisustvovalo je više stotina poštovalaca tekovina NOB-a iz Republike Srpske, Federacije BiH, Srbije, Crne Gore i Slovenije. Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović poručio je da je Sutjeska simbol herojstva, časti, neustrašive borbe protiv daleko brojnijeg neprijatelja, te slobode kojoj je uvijek težio srpski narod. On je podsjetio da je 20.000 slabo naoružanih partizana, zajedno sa 3.000 ranjenika i tifusara, uspjelo da se suprotstavi „mašineriji“ od 120.000

Spomenik Tjentište (foto: google.com)

Tjentište- 73 godine od Bitke na Sutjesci

U Dolini heroja na Tjentištu danas će biti obilježene 73 godine od Bitke na Sutjesci. Obilježavanju, koje organizuje Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova, prisustvovaće delegacija Narodne skupštine Republike Srpske i delegacija Socijalističke partije koju će predvoditi lider Petar Đokić. Cilj Bitke na Sutjesci za naciste bilo je uništenje operativne grupe Narodno oslobodilačke vojske Jugoslavije i likvidacija štaba Draže Mihailovića. Borbe su počele 15. maja, na prostoru Sandžaka i sjeverne Crne Gore, a završile 15. juna 1943. godine, probojem obruča i glavnine partizanskih snaga u BiH. Izvor: Radio Televizija Republike Srpske   Vezane vijesti: Sutjeska – najznačajnija bitka za partizanski pokret  

Spomenik - Tjentište

Danas obilježavanje 73 godine od Bitke na Sutjesci

U Dolini heroja na Tjentištu danas će biti obilježene 73 godine od Bitke na Sutjesci. Obilježavanju, koje organizuje Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova, prisustvovaće delegacija Narodne skupštine Republike Srpske i predsjednik Socijalitičke partije Petar Đokić. Program će početi u 11.00 časova polaganjem vijenaca na Spomen-kosturnicu, dok je u 11.20 časova planirno obraćanje zvaničnika. Potom će od 11.45 časova uslijediti prigodan kulturno-umjetnički program, a zatim i besplatan ručak za posjetioce. Ministar rada i boračko invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović, koji je i predsjednik Odbora Vlade Srpske za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova, rekao je ranije da je Bitka na Sutjesci, sinonim odbrane slobode. Prema njegovim riječima, bitka

sutjeska2.jpg

Sutjeska – najznačajnija bitka za partizanski pokret

Predsjednik banjalučkog SUBNOR-a Rade Džajić rekao je, povodom obilježavanja 73 godine od bitke na Sutjesci, da je ova bitka za partizanski pokret značila „biti ili ne biti“. „Mnoge jedinice su u toj bici bile prepolovljene, desetkovane. Značajan broj Krajišnika, kao i Banjalučana, izginuo je na Sutjesci. To je bila velika bitka za sve, a oni koji to tvrde suprotno, nisu na dobrom putu“, rekao je Džajić Srni. Ove godine, u organizaciji Odbora Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova, 73 godine od bitke na Sutjesci biće obilježeno 12. juna, dok će Federacija BiH tu godišnjicu obilježiti dan ranije. Džajić kaže da je SUBNOR Republike Srpske odavno donio odluku da

Dola, mjesto gdje je za sat ubijeno 520 ljudi i djece Foto: I.Petrušić

Obilježeno 73 godine od genocida u Dolima

U Dolima, kod sela Miljkovac u Pivi, danas su obilježene 73 godine od stradanja naroda ovog kraja za vrijeme Drugog svjetskog rata od ustaša i folksdojčerske jedinice „Princ Eugen“. Svetu arhijerejsku liturgiju služio je Njegovo visokopreosveštenstvo episkop budimljansko-nikšićki Joanikije sa brojnim sveštenstvom i monaštvom, a na mjestu stradanja okupio se veći broj Pivljana. Vladika Joanikije, koji je Doli nazvao srpskom golgotom i „pivskim Jasenovcem“, rekao je da je to najbolje mjesto da se ljudi izmire, prenose crnogorski portali. „Ovdje treba da čovjek odloži svaku sujetu, neslogu i mržnju, svaku pakost. Ovdje čovjek treba da se osposobi da oprosti bližnjima, ali i da zatraži oproštaj. Ovo je mjesto mira i pomirenja

Spomenik Tjentište (foto: google.com)

U nedjelju obilježavanje 73 godine od Bitke na Sutjesci

U Dolini heroja na Tjentištu u nedjelju, 12. juna, biće obilježene 73 godine od Bitke na Sutjesci, najavljeno je danas u Foči na sjednici Pododbora Vlade Republike Srpske za obilježavanje značajnih istorijskih događaja. Predsjednik Pododbora Velimir Dunjić rekao je da će program obilježavanja početi u 11.00 časova polaganjem vijenaca na Spomen-kosturnicu. „U 11.20 časova je obraćanje zvaničnika, nakon čega će uslijediti prigodan kulturno-umjetnički program, a zatim i besplatan ručak za posjetioce“, naveo je Dunjić. On je napomenuo da je obezbijeđen autobuski prevoz iz Banjaluke, Dubice, Prijedora, Laktaša, Teslića i Foče. „Očekujemo i autobuse sa posjetiocima iz Srbije i Crne Gore, kao i dolazak studenata sa Pala“, dodao je Dunjić. Načelnik

Dr. Vladimir Umeljić

Ekonomija genocida

Ove godine navršilo se 75 godina od formiranja po vrsti zločina najmonstruoznijeg logora u Evropi – Jasenovca. Ova tragična godišnjica bila nam je povod za razgovor sa dr Vladimirom Umeljićem. Vladimir Umeljić rođen je 1951. godine u Beogradu. Stomatologiju, istoriju i teologiju studirao je u Beogradu i Frankfurtu na Majni. Bavi se istraživanjima istorije, socijalne psihologije, politikologije, teologije i filozofije jezika. Objavljuje na srpskom, engleskom i nemačkom jeziku. Tvorac je jezičko-filozofske teorije definicionizma, koja ukazuje na uzurpaciju vlasti nad definicijama (stvarnosti) kao ključnu metodu za osvajanje i zadržavanje vlasti u društvu. Noam Čomski, jedan od najvećih živih korifeja filozofije jezika, komentarisao je da on sâm „nikad nije došao na tako

Brčko: Parastos borcima VRS Foto: SRNA

Brčko: Služen parastos kod spomenika u Gornjem Breziku

U brčanskom naselju Gornji Brezik danas je služen parastos ispred spomenika poginulim srpskim borcima, povodom Dana Vojske Republike Srpske. Članovi porodica poginulih i njihovi saborci, kao i predstavnici Boračke organizacije Republike srpske iz Brčkog, te srpskih političkih partija u lokalnoj vlasti položili su vijence i zapalili svijeće, a potom posjetili mjesno groblje i grobove poginulih mještana. „Svakog 12. maja, od 1999. godine, ovdje se služi parastos kao znak sjećanja na 78 mještana poginulih u dva svjetska rata i osam boraca koji izgubiše živote u posljednjem otadžbinskom ratu“, rekao je novinarima predsjednik Mjesnog odbora Boračke organizacije Gornji Brezik Mićo Peranović. U Prvom svjetskom ratu poginulo je pet boraca, u Drugom 30

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.