arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Poslanici Skupštine Srbije podržali izgradnju memorijalnog centra Staro sajmište

Narodni poslanici podržali su Zakon o memorijalnom centru „Staro sajmište“ u kojem će se čuvati sećanje na žrtve holokausta, ali i zamerili što se to radi tek sada. Poslanik Pokreta socijalista Bojan Torbica rekao je da je prostor Starog sajmišta jedan od retkih preostalih prostora u Evropi koji nije dostojno obeležen i dodao da će se posle usvajanja ovog zakona ispraviti višedecenijska nepravda. Poslanik Socijaldemokratske partije Srbije Vladimir Marinković dodao je da je krajnje vreme da izgradnjom memorijalnog centra i formiranjem instituta istraživačkih centara, podsećamo i učimo mlade šta se desilo u Drugom svetskom ratu. „Mi ovde kažemo da oprostiti možemo, a zaboraviti nećemo, a Jevreji kažu da nema zaborava,

Na red došao i Zakon o Memorijalnom centru „Staro sajmište“

Goran Vesić izjavio da je usvajanje Zakona o Memorijalnom centru „Staro sajmište“, o kojem će parlament danas početi raspravu, ispunjenje istorijske pravde. Zamenik gradonačelnika Beograda je dodao da će nakon usvajanja Zakona biti osnovan Memorijalni centar čiji je zadatak čuvanje sećanja na žrtve nacističkog koncentracionog logora na nekadašnjem Beogradskom sajmištu, Jevrejskog logora Zemun i Prihvatnog logora Zemun. Vesić je istakao da će budući memorijalni centar obuhvatiti prostor na levoj obali Save, odnosno područje nekadašnje Bežanijske bare, uključujući kulturno dobro „Staro sajmište“ i njegove zaštićene okoline, kao i odgovarajući prostor Jevrejskog prolaznog logora „Topovske šupe“, prenosi Beoinfo. „Staro sajmište je poslednji koncentracioni logor u Evropi koji nije memorijalizovan. Danas nećemo da

Vladi Srbije upućen nacrt zakona o osnivanju Memorijalnog centra „Staro sajmište“

Nacrt zakona o osnivanju Memorijalnog centra „Staro sajmište“ upućen je Vladi Srbije na usvajanje, posle čega bi trebalo da se nađe pred poslanicima u Skupštini Srbije, čime je na Međunarodni dan sećanje na Holokaust učinjen konkretan korak ka realizacije ove ideje stare više godina. Nacrt ovog zakona, kako je rečeno Tanjugu u Ministarstvu kulture, se bavi osnivanjem ustanove kulture koja će imati muzeološke, obrazovno-vaspitne i naučno istraživačke delatnosti, s ciljem negovanja sećanja na žrtve nacističkog koncentracionog logora na nekadašnjem Beogradskom sajmištu, Jevrejskog logora Zemun i Prihvatnog logora Zemun. Memorijalni centar „Staro sajmište“ će raditi na rekonstrukciji, adaptaciji i uređenju postojećih autentičnih objekata u prostoru Memorijalnog centra odnosno kulturnog dobra „Staro

aleksandar-necak-konferencija.jpg

Aleksandar Nećak: Da li je Efraim Zurof još uvek zaokupljen poslom koji nije u njegovoj nadležnosti, prebrojavanjem jasenovačkih žrtava?

Razmišljam, zapravo brinem, šta li je sa gospodinom Efraimom Zurofom, direktorom kancelarije Simon Vizental u Jerusalimu. Ode čovek iz Srbije sretan da sretniji ne može biti. Obećali mu da će Zakon o memorijalnom centru na lokaciji Sajmište biti donet do kraja godine. Naravno ne ove, one prošle. Toliko je bio van sebe od sreće da je izvređao one koji su preživeli Holokaust i onako usput na televiziji sa nacionalnom frekvencijom optužio Srbiju da broj jasenovačkih žrtava koristi u dnevno političke svrhe, a eto on zna, nije naveo izvore, da ih je bilo do 100 000. Već smo mesec dana u 2020. godini, Zakon još nije usvojen, a kada će ne

Srbi logoraši stradali i od bratske ruke

Šta se navodi u saopštenju državne komisije o logoru sajmište, osnovanom krajem 1941. Navršilo se punih 78 godina otkako su prvi logoraši pristigli u najveći nemački logor na jugoistoku Evrope – Sajmište. Za nepune četiri godine, koliko je logor postojao, život je u njemu ili neposredno posle izlaska izgubilo skoro 40.000 ljudi, pokazuje Saopštenje 87 Državne komisije za ispitivanje zločina okupatora i njihovih pomagača, u koje su „Novosti“, kao jedine predstavnik medija, imale uvid. Saopštenje je potpisao predsednik Komisije dr Dušan Nedeljković, univerzitetski profesor, 11. januara 1946. Komisija se uglavnom bavi istorijatom logora od 1942. godine, kada je okončan Holokaust, i kada je u već njemu ubijeno oko 7.000 Jevreja

Stradanje Srba dobilo ime: Pokolj je srpski Holokaust

Ono što nema ime ne postoji, reči su kojima su se vodili u Udruženju „Jadovno 1941.“ koji su, „kad već neće niko drugi“, javnosti predstavili termin koji bi u svetu za srpske žrtve značilo što i Holokaust (Šoa) za jevrejske. „Svoje ime i prezime imaju žrtve, imaju ga i zločinci, a ime imaju i maljevi, noževi, srpovi… kojima su Srbi ubijani u tzv. Nezavisnoj državi Hrvatskoj, samo taj stravični događaj nema ime, i mi smo odlučili da to promenimo. Zvaće se Pokolj (sa velikim P), i trebalo bi da ga tako ubuduće nazivaju svi koji ga koriste, od novinara do istoričara koji se tim pitanjem bave“, rekao je na konferenciji

Nikola Milovančev: Naziv Memorijalni centar „Staro sajmište“ uvredljiv za žrtve

Smatram da ni sam naziv „Memorijalni centar Staro Sajmište“ nije najbolji, čak je i uvredljiv za žrtve. Sajmište (Foto: Z. Jovanović) Na sajtu Ministarstva kulture objavljen je u petak 11. oktobra nacrt Zakona o memorijalnom centru „Staro sajmište“ koji, nažalost, nije pripremilo Ministarstvo kulture, već radna grupa Vlade. Navodim „nažalost“ jer verujem, da bi Ministarstvo pripremilo kvalitetniji predlog od Radne grupe. Šta reći o nacrtu Zakona? Pre svega da je to predlog zakona na koji smo dugo čekali i koji je preko potreban da bi se zaštitio devastirani prostor nekadašnjeg logora Zemun i sećanje na žrtve monstruoznih zločina tu počinjenih 1941-1944. Zatim, nerazumljivo je da nisu predviđene organizovane javne rasprave

APEL ZA ODBRANU SVETIH SRPSKIH NOVOMUČENIKA JASENOVAČKIH

Vaša Svetosti, Vaša Visokopreosveštenstva, Vaša Preosveštenstva! Pišemo duboko uznemireni pokušajima revizije istorije stradanja srpskog naroda u kleronacističkoj NDH i svesnog potpuno neutemeljenog smanjivanja broja žrtava kako u zloglasnom koncentracionom logoru Jasenovac, tako i u celoj NDH. Ono što posebno uznemirava sve nas jeste činjenica da se „Tuđmanovoj istoriografiji“ poslednjih godina sve više i sve glasnije pridružuje i vladika slavonski Jovan (Ćulibrk). I ne samo neutemeljenom odbranom Stepinca (uzgred, potpuno raskrinkanom), nego i uznemirujućom revizijom o pitanju broja žrtava u Jasenovcu. Vladika Jovan i predstavnici Muzeja žrtava genocida iz Beograda na čelu sa Veljkom Đurićem Mišinom (čija direktorska fotelja direktno zavisi upravo od vladike Jovana kao predsednika Upravnog odbora Muzeja) ignorišu

Javna rasprava o Nacrtu zakona o Memorijalnom centru “Staro sajmište“

Radna grupa Vlade za izradu Nacrta zakona o Memorijalnom centru “Staro sajmište“, izradila je radnu verziju prethodno navedenog akta. Javna rasprava o Nacrtu zakona sprovodi se u periodu od 11. oktobra 2019. do 01. novembra 2019. godine a po okončanju javne rasprave Ministarstvo kulture i informisanja analiziraće sugestije, predloge, i primedbe učesnika u javnoj raspravi i sačiniće izveštaj o sprovedenoj javnoj raspravi o Nacrtu zakona i objaviće ga na svojoj internet stranici i portalu e- uprave. Svi zainteresovani svoje komentare mogu dostaviti na utvrđenim obrascima za komentare (koje možete preuzeti na sajtu) na e-mail: [email protected] ili poštom Ministarstvu kulture i informisanja, 11 000 Beograd, ulica Vlajkovićeva br. 3, sa naznakom

Pozitivna ocena za tekst Nacrta zakona o Memorijalnom centru „Staro sajmište“

Nacrt zakona o Memorijalnom centru „Staro sajmište“ pozitivno je ocenjen od strane uže stručne javnosti tokom prezentacije koju je u Ministarstvu kulture i informisanja održala Radna grupa Vlade za izradu Nacrta. Prezentaciji su prisustvovali predstavnici akademske zajednice, ustanova kulture, naučnih instituta, nevladinog sektora, Saveza jevrejskih opština Srbije, i predstavnici Nacionalnog saveta romske nacionalne manjine. Prisutnima je predstavljen koncept budućeg memorijalnog centra, kao ustanove kulture na republičkom nivou, koja bi bila posvećena kulturi sećanja na žrtve i istorijske događaje koji su se desili na prostoru kulturnog dobra „Staro sajmište“, odnosno prostoru nacističkog logora „Jevrejski logor Zemun“ i „Prihvatnog logora Zemun“. Osnovna delatnost Memorijalnog centra „Staro sajmište“ biće prikupljanje, čuvanje, izlaganje, istraživanje

Sputnjik saznaje: Uz Staro sajmište Srbija konačno spasava od zaborava još jedno veliko stratište

Staro sajmište, jedini koncentracioni logor u Evropi koji nije obeležen, konačno bi, 74 godine nakon završetka Drugog svetskog rata, trebalo da postane Memorijalni centar. Memorijal će obuhvatiti još jedno mesto stradanja — Topovske šupe, danas građevinsko zemljište u privatnom vlasništvu na kojem je planirana izgradnja tržnog centra. Piše Senka Miloš Svega tri meseca trebalo je radnoj grupi koju je formirala Vlada Srbije na napravi predlog zakona o Memorijalnom centru Staro sajmište. Kako Sputnjik saznaje u Ministarstvu kulture, nacrt bi pred poslanicima mogao da se nađe do kraja godine. Taj propis temelji se na Stokholmskoj deklaraciji, koja je i temelj osnivanja Međunarodne alijanse sećanja na Holokaust (IHRA), čiji je predsednik Žorž

Potomci pale sveće za žrtve Jadovna

Potomci kao saučesnici zločina nad svojim precima!

Olakim davanjem oproštaja i pristajanjem na minimiziranje i marginalizovanje stradanja svojih predaka, njihovi potomci postaju posredno saučesnici krvnika, te propuštaju priliku da nauče sa kime i koliko treba da budu bliski, a šta je to od čega treba da se čuvaju. Piše: dr Marta Mratinković (klinički psiholog) Mnogo puta sam se osvjedočila da zločini ne zastarijevaju ni stotinama godina nakon što su se dogodili. Na eks-jugoslovenskim prostorima bilo je puno zločina protiv čovječnosti koji su olako zaboravljeni. A, kao i sve druge tajne, i ove nalaze način da nas jednom zaskoče. Dugovi krvi – ne zastarijevaju. I pronaći će svoj način da se naplate. U svojoj praksi, ja danas često

“NOVOSTI” OTKRIVAJU: Dva muzeja na Starom sajmištu

Šta donose nova rešenja za Memorijal na Novom Beogradu? Stradanje Roma biće deo postavke „Prolaznog logora Zemun“ Memorijalni  kompleks na beogradskom Starom sajmištu sastojaće se iz dva muzeja: „Judenlager Semlin“ (Jevrejski logor Zemun) i „Anhalterlager Semlin“ (Prolazni logor Zemun). Ovo predviđa najnoviji Prednacrt zakona o Memorijalu „Staro sajmište“, koji je Vladina interresorna radna grupa predočila predstavnicima žrtava. Najnovija verzija ovog akta razlikuje se od prvobitne, koju je pre pet godina izradila Komisija Grada Beograda. Prema prvoj, memorijal je trebalo da se sastoji iz tri muzeja: Muzeja Holokausta, Muzeja srpskog stradanja i Muzeja Porajmosa (genocida nad Romima). Prema najnovijoj, međutim, muzej stradanja Roma bio bi u sklopu „Prolaznog logora Zemun“. Ceo

FOTO: 11. maj 2019. – Služen parastos stradalim Srbima u logoru Zemun 1942- 1944.

U organizaciji Udruženja „Jadovno 1941“ iz Banjaluke i Udruženja Kozarčana u Beogradu 11. maja 2019. na groblju u Zemunu kod spomenika nad masovnom grobnicom oranizovano je molitveno sabranje i komemorativni skup u sjećanje na Srbe  Kozare, Potkozarja, Banije i Korduna ubijene u koncentracionom logoru Zemun od 1942. do 1944. godine. POGLEDAJTE GALERIJU FOTOGRAFIJA FOTO: Nikola Zajc Vezane vijesti: U logoru Zemun najviše je ubijeno Srba Linta: Neophodno da skupština usvoji deklaraciju o genocidu NDH Molitveni skup Srbima Kozare i Potkozarja ubijenim u logoru Zemun Održan prvi parastos posvećen stradalim Srbima Kozare i Potkozarja u logoru Zemun 1942- 1944 Gledali su Beograd preko svoje smrti – ZEMUNSKI LOGOR ZA SRBE Sandra

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.