arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

NAJAVA: U Beogradu 18. marta konferencija za medije udruženja Jadovno 1941.

Udruženje „Jadovno 1941.“ organizuje konferenciju za medije na temu: „POKOLj“ Terminološka odrednica za Genocid počinjen nad pravoslavnim Srbima od strane Nezavisne Države Hrvatske Institucije srpskog naroda, naučna i stručna javnost kao i srpsko društvo u celini, do sada se nisu terminološki odredili prema zločinu Genocida koji je počinjen nad pravoslavnim Srbima od strane Nezavisne Države Hrvatske. Motivisani i vođeni navedenim činjenicama a želeći istaknuti važnost ovog pitanja, Skupština udruženja Jadovno 1941. iz Banjaluke odlučila je da zločin Genocida počinjen nad pravoslavnim Srbima tokom Drugog svetskog rata od strane Nezavisne Države Hrvatske imenuje kao Pokolj. Na konferenciji će biti predstavljen i obrazložen integralni tekst odluke koji pored ostalog sadrži definiciju ovog

plascanska-dolina-nob.jpg

Sjećanje na zločin u Janja Gori

Povodom zločina u mjestu Janja Gora, kod  Plaškog, koji se desio 27. februara 1945. godine, kada su ustaše masakrirale 25 srpskih seljaka, donosimo spisak „ žrtava fašističkog terora i rata na području plaščanske doline i okolice1941-1945“- za područje Janja Gora. Spisak je kompletan i bez intervencija preuzet iz knjige Plaščanska dolina i okolica u NOR-u  u izdanju Historijskog arhiva u Karlovcu iz 1976.godine.  Žrtva je ljudsko biće, živa duša, a ne broj. Ne zaboravimo njihovia imena. JANjA GORA  Grahovac Petra Marija, rođ. Pešut, 1912, seljanka, Srpkinja, ubile je ustaše zajedno s njene šestoro maloljetne djece u Janja Gori 27.02.1945. Grahovac Nikole Danica, 1935, dijete, Srpkinja, ubile je ustaše u Janja Gori 27.02.1945. Grahovac Nikole Gojko, 1937, dijete, Srbin, ubile ga

BASTAŠIĆ: POKOLj DA BUDE ODREDNICA ZA ZLOČIN GENOCIDA NAD SRBIMA U NDH

Predsjednik Udruženja „Jadovno 1941“ Dušan Bastašić izjavio je danas Srni da najšira društvena i stručna zajednica treba da usvoji Pokolj kao terminološku odrednicu za zločin genocida koji je nad pravoslavnim Srbima počinila Nezavisna Država Hrvatska /NDH/, što bi bio značajan iskorak na polju kulture sjećanja i pamćenja. „Želeći da istakne važnost ovog pitanja, Skupština udruženja `Jadovno 1941.` odlučila je da zločin genocida počinjen nad pravoslavnim Srbima tokom Drugog svjetskog rata od NDH bude imenovan kao Pokolj“, rekao je Bastašić. On je podsjetio da se do sada institucije srpskog naroda, naučna i stručna javnost, kao i srpsko društvo u cjelini, nisu terminološki odredili prema zločinu genocida koji je NDH počinila nad

Pokolj: Zločin genocida počinjen nad pravoslavnim Srbima tokom Drugog svetskog rata od strane Nezavisne Države Hrvatske

Institucije srpskog naroda, naučna i stručna javnost kao i srpsko društvo u celini, do sada se nisu terminološki odredili prema zločinu genocida koji je počinjen nad pravoslavnim Srbima od strane Nezavisne Države Hrvatske. Dok je genocid nad Jevrejima imenovan i planetarno poznat kao Holokaust (ili Šoa) a genocid nad Romima već decenijama poznat kao Porajmos, genocid nad srpskim narodom do danas nije imao prepoznatljivu i ekskluzivnu terminološku odrednicu. Motivisani i vođeni navedenim činjenicama a želeći istaknuti važnost ovog pitanja, Skupština udruženja Jadovno 1941. iz Banjaluke odlučila je da zločin genocida počinjen nad pravoslavnim Srbima tokom Drugog svetskog rata od strane Nezavisne Države Hrvatske imenuje kao: Pokolj S tim u vezi,

Nikola Tesla

Nikola Tesla: Bio sam i vazda ostajem samo Srbin i ništa više

„U vama gledam ja mlado Srpstvo, koje ima da radi na opštem zadatku sviju Srba. Vi ste budućnost Srpstva. Ja sam – kao što vidite i čujete – ostao Srbin i preko mora, gde se ispitivanjima bavim. To isto treba da budete i vi, i da svojim znanjem i radom podižete slavu Srpstva u svijetu“ Teslino poreklo i ime nisu bili sporni ni 1931. godine kada je bio na naslovnoj strani Tajma. Ali, s vremena na vreme, u javnosti, srpskoj i hrvatskoj, pojavilo bi se nešto čime bi oni manje stručni pokušali da potkrepe svoje tvrdnje o tome da je veliki pronalazač bio podjednako ponosan na „svoje srpsko poreklo i

visocica-divoselo.jpg

Kruškovače, masovna grobnica nevinih srpskih žrtava

Sjećanje na antifašističko-ustaničko heroj selo Divoselo kraj Gospića iz Drugog svjetskog rata 1941 – 1945. godine, koga, na žalost , više nema. Piše: Gojko Matić Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 4. naprila 2017. godine. Proljetni dan nad Divoselom kao i svi dani vedri, svježi, prozračni, kotrljao se u sunčanim nitima i laganom povjetarcu silazeći s visina u seoska dvorišta i vrtove, zazelenjele i procvale voćnjake, unoseći nemirnu jutarnju radost u oči i srca naroda, a posebno djece. Potjerali smo goveda kao i obično prolazeći dugim selom koje se budilo iz jutarnjeg drijemeža i usput skupljali svoje drugove, druge dječake – pastire koji

Krstanovic_Zdravko.jpg

Zdravko Krstanović: Teslin Smiljan bez Srba

Masovno istrebljenje započela Pavelićeva NDH, a okončano je devedesetih. Memorijalni centar Nikole Tesle služi za to da se sakrije istina o sudbini Teslinih rođaka i sunarodnika Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 29. septembra  2015. godine. Zavičaj svetlonosca Nikole Tesle, hrvatske ustaše, pod vođstvom Ante Pavelića, pretvorile su u pakao. Nezavisna Država Hrvatska proglašena je 10. aprila 1941, a već narednog dana proradila je njena mašinerija smrti i užasa. Teslino rodno mesto Smiljan našlo se u krugu kompleksa logora smrti Jadovno u kome su (prema podacima Đure Zatezala) od 11. aprila 1941. do 21. avgusta 1941. ustaše svirepo usmrtile 40.123 osobe, od tek

Nebojša Tojagić

Nebojša Tojagić – zato je ovo i moje Jadovno!

Moji preci nekoć naseljavaše predjele oko Gračaca. Na njihovu, pa i moju sreću, ti predjeli  su istočno od Gračaca gdje ustaška noga tih ljetnih dana ratne 1941. godine nije zakoračila ili što je tačnije, nije se usudila da zakorači. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 7. marta  2016. godine. Da su vlasti NDH ostale duže u Gračacu sasvim je izvjesno da bi krvnici zakucali i na njihova vrata. Da nije toga, imena mojih predaka nalazila bi se na požutjelim i možda zaboravljenim spiskovima žrtava ili Jadovna, ili Tučića, ili neke druge jame… Komandant Italijanske Druge armije, general Mario Roata, u svojoj knjizi „Borba

Čitluk

Slavno Divoselo spalo na četvoro stanovnika

Kroz istoriju, Čitluk, Medak, Počitelj, Ornice i Divoselo su se nekoliko puta dizali iz pepela, ali dvadeset godina od zadnjeg rata, oporavak još nije započeo Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 9. novembra 2015. godine. Dvadeset godina nakon rata, život se nije vratio u sela okolice Gospića. Čitluk, Medak, Počitelj, Ornice i Divoselo samo su neka od sela s bogatom, ali i tragičnom istorijom ličkog kraja, a danas su potpuno pusta ili ih od zaborava čuva nekoliko staraca koji se mogu izbrojati na prste jedne ruke. Divoselo, poznato po ličkim okama, danas je gotovo pusto. Rodno selo narodne herojke Nade Dimić je 1931. godine

Ličko rukovanje poviješću

Državni arhiv u Gospiću lani je uz potporu Ministarstva kulture objavio ‘Leksikon Ličana’ u kojem su ustaški ministri, zapovjednici i drugi zločinci poput Mile Budaka, Jure Francetića i Andrije Artukovića predstavljeni uglancanim biografijama. Prešućeno je da je Budak potpisivao rasne zakone, ali se zato u detalje objašnjava kako je pisao fikciju. Piše: Hrvoje Šimičević U ‘Leksikonu Ličana’ koji je objavljen prošle godine biografija Mile Budaka jedna je od najopsežnijih. Na dvije i pol stranice zgusnutoga teksta opisuju se njegov ratni put i književna ostavština. Jedna petina posvećena je političkom djelovanju, od čega svega tri rečenice razdoblju Nezavisne Države Hrvatske, dok se ostatak odnosi na teoretiziranje o umjetničkom opusu. Nigdje se

Sa 14 godina u borbu za slobodu – Vojin T. Radaković i David Bursać, dva mlada junaka iz Like

Kada je, nakon stvaranja Nezavisne države Hrvatske aprila 1941, došlo do pokolja srpskog stanovništva Like, počele su da se organizuju i grupe otpora, koje su krajem jula započele ustanak na području Srba u Lici i obližnjeg Drvara u Bosni. Napomena: Prilog je prvi put objavljen na portalu Jadovno.srb 4. februara  2018. godine. Među ljudima koji su učestvovali u ustanku od prvog dana bio je i Đoko P. Marić (1915-2010) iz sela Tiškovac, opština Srb, srez Donji Lapac. Đoko P. Marić je ostavio dragoceno svedočanstvo o Vojinu T. Radakoviću i Davidu Bursaću, dvojici mladih borca, koji su u borbu za slobodu krenuli sa 14 godina. Obojica su bili puškomitraljesci u jedinicama

Tucic_jama.jpg

Drugi povratak iz mrtvih ujamljenog 1941.

U izdanju Muzeja žrtava genocida u Beogradu objavljena je ispovest Nikole Kostura. Hiljade izjava i svedočanstava Srba o zlodelima u NDH još čame u arhivima. I Italijani se gnušali ustaša Nikola Kostur iz Civljana u Severnoj Dalmaciji rodio se po drugi put kad je u junu 1941. ispuzao iz jame Tučić kod Gračaca, gde su ga s petoricom rođaka bacile ustaše. Za sobom je ostavio stotine leševa Srba iz susednih sela koje su u jami ubijale dojučerašnje komšije i kumovi od 10. aprila 1941, kad je proglašena Nezavisna Država Hrvatska. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 8. oktobra. 2015. godine. Potresna ispovest Nikole

Sjećanje ne blijedi ni poslije 77 godina od krvavog ustaškog pira u Lici

Selo Smiljan  (rodno selo Nikole Tesle). 1. avgusta 1941. godine ustaše  poklale 66 muškaraca, žena i djece i spalile u njihovim kućama pod vodstvom Rude Ritza (učitelj, zlikovac, komandant ustaškog logora Jadovno na Velebitu), Adžije Jose i Dragana Devčića. Dolina u Pločanskom klancu, Udbina. Prvog avgusta 1941. godine ustaše zaklale nekoliko desetaka Srba iz okolnih zaselaka od kojih samo iz sela Komića. Njive u selu Gnjatovići, Lovinac, Gračac, postale su groblje pobijenih Srba. Ustaše su 29. jula i 2. avgusta 1941. godine od ukupno 150 stanovnika poklale 125. Selo životom zapustjelo. U nepopaljene kuće ubijenih Srba ustaše uselili Hrvate iz Rudopolja, Jasenova i Golica. U selu Komić ustaše su 01.

27.07.2013 - Sadilovačka crkva, Kordun

Od Sadilovačke crkve do bezdane Delić jame

Mi Jadovničani, u subotu 27. jula 2013, bili smo sa našom braćom, potomcima Sadilovačkih Novomučenika. Služen je parastos u crkvi Rođenja Presvete Bogorodice, u Sadilovcu na Kordunu, koju su 2009 obnovili braća Gvozdenovići iz Novog Sada, potomci žrtava. Jedan od njih, Dragan, svjedočio je u crkvi o zločinu koji se tu dogodio. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 29. jula. 2013. godine. Parastos je služio Otac Goran Slavnić, paroh plaščanski uz sasluženje Oca Nikole Malobabića, paroha koreničkog. Dana 31.07.1942. godine ustaški zlikovci su u ovoj crkvi pobili i zapalili 463 muškarca, žena i dece (od kojih 149 mlađih od 15 godina) iz Sadilovca,

Jadovno-Saranova-Jama-001.jpg

Đorđe Pražić: Jame naših stradanja i zabluda

UVOD Jama je bunaru slična vertikalna pukotina ili kosi kanal različite širine i dužine, u kojem prevladavaju okomite ili stepenasto položene strmine, različitih dimenzija. U našem narodu su jame najtajanstveniji i najstrašniji podzemni kraški oblik. Narod ih još zove bezdankama, bezdanjačama, jamurinama i zvekarama. Obzirom na  strahotu stradanja ljudskog roda u njima književnici i ostali umni ljudi su koristili razne metafore o njima. Tako su jame božanske orgulje (Milan Trešnjić),blizina pakla (dr Jovan Rašković), naši srpski hramovi (Matija Bećković). O stradanju u jamama Ivan Goran Kovačić je napisao jednu od najpotresniji poema Jama. Profesor Dušan Đaković iz Gospića, inače svestrani umjetnik, podario nam je književno-istorijski zapis (esej) „Jadovnička žmižda“, u

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.