arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Sisak: Spomenik oštećen, logorska zgrada pretvorena u pozorište

U Sisku, gradiću u kome su ustaše imale najveći konclogor sa srpsku djecu sa Kozare, danas nema pravog pomena na ovaj zločin, a zgrada logora pretvorena je u prostor za bioskop i pozorište i sada nosi naziv „Kristalna kocka vedrine“. Nekadašnja glavna zgrada logora u Sisku, danas poznata kao Kristalna kocka vedrine (foto:Nikola Vukobratović) Hrvatski šovinisti i neki biskupi negiraju sistematski ustaške logore za djecu i nazivaju ih „humanitarnim ustanovama“, a ustašofili upadaju na komemoracije sa pozdravima „Za dom spremni“, navodi portal Ekspres. Skulpturu kod mosta od cigle u Sisku, posvećenu pobijenoj djeci, nazvanu „Nedovršene igre“, vandali su oštetili i sada propada neobilježena. Autori spomenika Gabrijela Kolar lično je poznavala

Mandić Milka: Spartanski odgovor ustašama

Stara 65 godina, rodom iz Turjaka kod Bosanske Gradiške. Spada u red najvećih heroina koje su prošle kroz kapije starogradiškog logora. Ova ponosna starica je u ljeto 1942. godine zarobljena sa ostalim srpskim stanovništvom Kozare i dotjerana sa dvogodišnjim unukom Lukom u Logor V – Stara Gradiška. Kada je počelo otimanje djece od njihovih majki, baka Milka držala je svog unuka u naručju i nije htjela da ga pusti iz zagrljaja. Kada su joj ustaše konačno istrgle dvogodišnjeg unuka Luku iz zagrljaja ona, onako obučena u narodnu nošnju sa boščom i zabrađena u veliku bijelu maramu, rastrgla je svoju bluzu i pokazala svoje staračke grudi govoreći ustaškim zlikovcima kako su

Gornji Jelovac kod Prijedora, mjesto stravičnog pokolja

U Gornjem Jelovcu, na Patriji, u zaseoku Macure, kod spomenika žrtvama Pokolja iz ljeta ’42. služen je 19. jula 2019. godine parastos Novomučenicima srpskim, među kojima je i 75 djece do 14 godina, čija su imena ispisana na spomeniku. Sveštenik Željko Jevđenić, besjedio je poslije parastosa potresnu priču o stradanju djevojčice kojoj ni dan danas ne znamo ime. Donosimo prilog autora Spasoja Aleksića o zločinu počinjenom u Jelovcu, napisan aprila 2012.: Njive prekrivene leševima Tog krvavog ljeta 1942. godine Kozara je jaukala za svojom djecom. Livade, zrele pšenice, drveće, trava, putevi, proplanci, potoci, crvenile su se od srpske krvi. Selo Gornji Jelovac kao i zaselak Macure nisu tog Gospodnjeg ljeta bili

KOZARSKA BITKA – JEDNA OD NAJVEĆIH TRAGEDIJA SRBA U 20. VIJEKU

Ustaše i njemački nacisti zauzeli su Kozaru 18. jula 1942. godine, nakon 38 dana ogorčenih borbi i velikog otpora kozarskih Srba. Bila je to jedna od najtragičnijih bitaka na ovim prostorima u Drugom svjetskom ratu u kojoj je 3.500 boraca Drugog krajiškog partizanskog odreda branilo zbjeg od oko 80.000 srpskih civila pred ofanzivom 40.000 njemačkih i ustaških vojnika, koji su imali podršku mađarskih riječnih brodova. U borbama je poginulo 1.700 branilaca, a Kozarčani su na više mjesta uspjeli da probiju okupatorski obruč i tako je spaseno više od 15.000 civila. Međutim, ustaše i nacisti su spalili sva sela, pobili dio stanovništva, uključujući 540 ranjenika, a oko 60.000 civila otjerali u

Boris Radaković: Druga dva naroda u Prijedoru u većini su bili na strani NDH i nacista

Komentarišući članak pod naslovom Ne damo Kozaru Dodikovim četnicima, objavljen na internet stranicama Crvena kritika, istoričar Boris Radaković napisao je na svom Fejzbuk profilu slijedeće: „Samo za jedan dan u borbi protiv partizana, iz Kozarca, poginulo je 206 muslimana, dok je za sve vrijeme rata u partizanima poginulo 158 muslimana sa područja Prijedora. Sa druge strane, u partizanima je tokom rata poginulo i 35 Hrvata, dok su njihove žrtve u redovima ustaša i domobrana nekoliko desetina puta veće. Srpske žrtve u partizanskim jedinicama sa područja Prijedora broje 2091 borca. Spomenimo tu, i nekoliko stotina muslimana poginulih u redovima Šefkine milicije koja se borila na strani ustaša, itd. Treba dodati i

Srđane, Mlađane, Mrđane, radi kojeg i čijeg naroda ste ginuli?

Da je mogla kako Kozara sve da nas proguta danas a iz svoje utrobe vrati svu onu poklanu čeljad, bila bih najsrećnija na svijetu. Nismo mi kao narod, srpski narod, zaslužili svoje svete Novomučenike. Piše: Sandra Blagić Organizovan je besplatan prevoz za sve one koji su željeli odati pomen mučenicima, nejači, ženama, djeci, starima, iznemoglima koji su te krvave 1942. godine poklani samo jer su bili pravoslavni. Horda ljudi izašla iz autobusa, prošla pored Časnog krsta, gdje je služen parastos, i krenula kamenim stepenicama ka spomeniku. Neki sa zastavama političkih partija, pojedini sa petokrakom na čelu, rijetki sa dostojnim znamenjem i pravim zanimanjem. Došla raja na izlet. Ma kakav parastos!?

Dobrila Kukolj

Podići spomenik ubijenoj djeci Kozare

Udruženje logoraša Drugog svjetskog rata iz Banjaluke zalaže se da na području Kozare bude podignuto centralno spomen-obilježje u znak sjećanja na 11.700 ubijene srpske djece sa Kozare u Drugom svjetskom ratu, izjavila je predsjednik ovog Udruženja Dobrila Kukolj. Dobrila Kukolj (Foto:focus.ba) – Udruženje apeluje da vlasti Republike Srpske i resorno ministarstvo pokrenu inicijativu da na platou Kozare bude podignut centralni spomenik ubijenoj djeci sa Kozare – rekla je Kukoljeva Srni. Ona je poručila da se više nikome nikada u svijetu ne smiju ponoviti zlo i stravični zločini koje su ustaše počinile za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske /NDH/ u Drugom svjetskom ratu nad Srbima, Jevrejima i Romima. – Ne smije se

FOTO: 11. maj 2019. – Služen parastos stradalim Srbima u logoru Zemun 1942- 1944.

U organizaciji Udruženja „Jadovno 1941“ iz Banjaluke i Udruženja Kozarčana u Beogradu 11. maja 2019. na groblju u Zemunu kod spomenika nad masovnom grobnicom oranizovano je molitveno sabranje i komemorativni skup u sjećanje na Srbe  Kozare, Potkozarja, Banije i Korduna ubijene u koncentracionom logoru Zemun od 1942. do 1944. godine. POGLEDAJTE GALERIJU FOTOGRAFIJA FOTO: Nikola Zajc Vezane vijesti: U logoru Zemun najviše je ubijeno Srba Linta: Neophodno da skupština usvoji deklaraciju o genocidu NDH Molitveni skup Srbima Kozare i Potkozarja ubijenim u logoru Zemun Održan prvi parastos posvećen stradalim Srbima Kozare i Potkozarja u logoru Zemun 1942- 1944 Gledali su Beograd preko svoje smrti – ZEMUNSKI LOGOR ZA SRBE Sandra

Gledali su Beograd preko svoje smrti – ZEMUNSKI LOGOR ZA SRBE

Ne znam da li postoji još neka prestonica, a da je na svom gradskom području imala logor za istrijebljenje. Beograd je imao poligon zatiranja Jevreja, Roma, protivnika okupacije, pripadnika oba pokreta otpora… Zemunski logor Staro sajmište, tada zvanično na teritoriji Nezavisne Države Hrvatske, a pod njemačkom upravom, ipak je najviše uništio Srba. Istorijski dokazi svjedoče za više od 10 000 Srba ubijenih u logoru na pragu Beograda. Perverzno zlo je uživalo u svakom trenu kreacije poniženja. U srpskoj prestonici – sistem za uništenje Srba. I gore od toga, sve ovo skoro da je zaboravljeno, nemarom poniženo. U međunarodnoj areni za prava srpskih žrtava iz Drugog svjetskog rata Srbija se oslanja

Održan prvi parastos posvećen stradalim Srbima Kozare i Potkozarja u logoru Zemun 1942- 1944

U organizaciji Udruženja građana „Jadovno 1941“ iz Banjaluke i Udruženja Kozarčana u Beogradu 11. maja na groblju u Zemunu kod spomenika nad masovnom grobnicom organizovano je molitveno sabranje i parastos za Srbe Kozare i Potkozarja ubijene u koncentracionom logoru Zemun od 1942. do 1944. godine. Pomen stradalim srpskim žrtvama služio je sveštenik Stevan Mrđa. Prisutnima su se obratili i organizatori ovog skupa predsjednik Udruženja „ Jadovno 1941“ Dušan J. Bastašić , predsjednik Udruženja Kozarčana dr Rajko Srdić i predsjednik Odbora za dijasporu i Srbe u regionu Miodrag Linta, dok je istorijski čas održao Nikola Milovančev. Kako su objasnili organizatori parastosa, koncentracioni logor Zemun je mjesto na kojima su dovežene žrtve

Molitveni skup Srbima Kozare i Potkozarja ubijenim u logoru Zemun

Na groblju u Zemunu, kod spomenika nad masovnom grobnicom, održan je molitveni skup posvećen Srbima Kozare i Potkozarja, ubijenim u logoru Zemun od 1942. do 1944. godine. POGLEDAJ VIDEO Molitveno sabranje organizovali su Udruženje „Jadovno 1941“ iz Banjaluke i Udruženje Kozarčana u Beogradu. Ovih dana navršava se 77 godina kako su nakon Kozaračke ofanzive, Srbi, većinom žene i djeca sa Kozare, iz Dubice, Međeđe i drugih potkozarskih sela, marvenim vagonima transportovani iz sistema logora Jasenovac u koncentracioni logor Zemun. Tijela ubijenih zakopavana su na zemunskom groblju, a nakon rata bez identifikacije sahranjena u zajedničku grobnicu na jevrejskom dijelu groblja u Zemunu. – U logoru Zemun, u njegovoj drugoj fazi prihvatnog

Linta: Neophodno da skupština usvoji deklaraciju o genocidu NDH

Predsjednik Odbora Skupštine Srbije za dijasporu i Srbe u regionu Miodrag Linta poručio je danas da je neophodno da parlament Srbije donese deklaraciju o genocidu NDH nad Srbima, Romima i Jevrejima tokom Drugog svjetskog rata. Govoreći na molitvenom sabranju za Srbe Kozare i Potkozarja ubijene u koncentracionom logoru Zemun od 1942. do 1944. godine, Linta je naglasio da je neophodno da se Srbija institucionalno bavi kulturom sjećanja. „Krajnje je vrijeme da se u Beogradu osnuje memorijalni centar srpskih žrtava genocida NDH čiji bi jedan od glavnih zadataka bio, ne samo da svjedoči istinu o zločinima, nego i da popiše srpske žrtve“, poručio je Linta, saopšteno je iz Saveza Srba regiona.

POZIV: U Zemunu organizujemo molitveno sabranje za Srbe Kozare i Potkozarja ubijene u logoru Zemun 1942-1944. godine

U koncentracionom logoru Zemun, smještenom od 1941-1944. godine na nekadašnjem beogradskom sajmištu, tada teritoriju Nezavisne Države Hrvatske, počev od maja 1942. godine, ubijeno je prema istraživanjima istoričara, preko 10.000 Srba. Od tog broja, najmanje 6.500 žrtava su bile većinom žene i djeca sa Kozare, iz Dubice, Međeđe i drugih potkozarskih sela. Žrtve su na to mjesto dovežene marvenim vagonima iz sistema logora Jasenovac, počev od 05. maja 1942. godine. Tijela ubijenih, prevožena su konjskim zapregama na zemunsko groblje i tu zakopavana na više mjesta. Poslije rata, tijela su ekshumirana i bez identifikacije sahranjena u zajedničku grobnicu na jevrejskom dijelu groblja u Zemunu. U sredini uređenog memorijala, Savez boraca NOR-a iz

Novi Sad – Projekcija filma „Irodovi sinovi“

U Gradskoj biblioteci, ulica Dunavska 1, Novi Sad, u sredu 15. maja 2019. godine, u 19 časova, biće održana projekcija filma „Irodovi sinovi“ u produkciji Fondacije „Prijatelj Božiji“. O filmu će govoriti autor scenarija, publicista Hadži Bratislav Nikolić. Pozdravna reč: Batrić Ćalović, zamenik predsednika Udruženja „Obilić 1912-1918 “ Novi Sad. Organizatori proekcije filma su Udruženje ratnih dobrovoljaca 1912-1918 njihovih potomaka i poštovalaca „Obilić 1912-1918“ Novi Sad i Gradska biblioteka u Novom Sadu. Voditelj programa će biti Vesna Živković, urednik kulturnog programa Gradske biblioteke u Novom Sadu. Film „Irodovi sinovi“ je dokumentarno-analitička priča o genocidu nad srpskim narodom u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, koji je kroz minule decenije prikrivan, izlagan političkom embargu, zabranama i cenzuri. Nigde

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.