Jovan Ćulibrk Vaše preosveštenstvo, Obraćam Vam se povodom intervjua koji ste 27. avgusta ove godine dali časopisu Nedeljnik. Pretpostavljam da nisam jedini na koga je intervju ostavio snažan utisak s obzirom na činjenicu da je Kancelarija Eparhije slavonske već sledećeg dana objavila demanti kojim Vas brani od optužbe da ste u svom izlaganju branili nadbiskupa Stepinca i njegovu ulogu u genocidu nad Srbima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj 1941-1945. Kao stručnjak za pitanja holokausta i čelnik Odbora za Jasenovac Srpske Pravoslavne Crkve, Vi ste u izvanrednom položaju ne samo da sagledate neizmernu strahotu genocida nad srpskim narodom koji je u NDH izvršen što uz otvorenu što prećutnu podršku (ja bih

  Da li su zločini Hermana Geringa delimično ili sasvim oprostivi zbog toga što se on hrabro držao pred Nirnberškim sudom za ratne zločine u čijem sastavu je bilo i ruskih komunista? Milorad Vučelić Da li je svako ko je za dokazano počinjena zločinstva i genocid nad Srbima odgovarao pred nekim sudom u kojem su sedeli komunisti, nevin ili čak heroj ili budući svetac? I da li ćemo se, i zašto, oko toga „sigurno složiti“ i otkud nekome uopšte bilo kakva ideja da se oko tako nečega možemo saglasiti ili čak pomisliti da se saglasimo? Kakva je to čudovišna revizija istorije po kojoj je nevin i uzvišen svako onaj koga je osudio

Povodom praznika Svetih mučenika Jasenovačkih (13. septembar) organizuje se putovanje u Jasenovac i Donju Gradinu.   Program putovanja: – Polazak u nedelju 13. septembra autobusom iz Novog Sada – Manastir Jasenovac (Sveta arhijerejska liturgija) – Spomen – područje Donja Gradina – „Topola užasa“ u Donjoj Gradini – Poseta srpskom mučeničkom selu Draksenić – Pakrac – Saborni hram svete Trojice i Vladičanski dvor – Manastir Pakra – nalazi se između Pakraca i Daruvara – Manastir Svete Ane – nalazi se u blizini Daruvara   Detaljnije o mestima koje ćemo posetiti možete da videte na sledećim vezama: www.eparhija-slavonska.com http://www.jusp-donjagradina.org/ http://www.jadovno.com/   Broj mesta je ograničen. Prijave će se vršiti dok se ne

Predsednik dokumentacionog centra „Veritas“ Savo Štrbac govorio je u emisiji „Ćirilica“ Hepi televizije o pohvraćenju i porimokatoličenju Srba u Hrvatskoj u naše vreme. „Recimo, pohvraćuju se urbani Srbi – to su oni koji počinju da se pišu kao Hrvati, koji prestaju da slave svoje slave, samo da bi zadržali nekakve pozicije koje su imali do tada, da bi zadržali posao…“, rekao je Štrbac. Govoreći o prelasku Srba iz pravoslavlja u rimokatolizizam, Savo Štrbac je rekao da se nekoliko meseci posle „Oluje“ u Beogradu sreo sa zagrebačkim sveštenikom Milenkom Popovićem koji mu je tada ispričao da se njegov sveštenički posao sveo na izdavanje potvrda deci koja su krštena kao pravoslavci. „Pitao

Piše Vladimir Dimitrijević Kako su nadbiskupa Alojzija i ustašku državu Hrvatsku, polovinom prošlog veka, videli i o tome  potom svedočili demokratski orijentisani Hrvati Nedavno smo od jednog visokopostavljenog lica iz SPC dobili upozorenje da mi, kao Srbi, moramo birati reči kad govorimo o nadbiskupu Alojziju Stepincu, koga Vatikan smatra „blaženim“. Rešili smo da taj savet poslušamo, pa da čujemo glasove Hrvata koji nisu bili ni ustaše, ni komunisti, nego demokratski orijentisani i uz Vladu Kraljevine Jugoslavije u Londonu. PAPA I HRVATI M. Mirošević Sorgo (Hrvat) poslanik Vlade Kraljevine Jugoslavije u Vatikanu, posetio je, još početkom avgusta 1941. godine, papu Pija Dvanaestog i obavestio ga o „posledicama koje bi mogle nastati

Stručnjak za crkveno-pravnu istoriju Zoran Čvorović upozorava da pravoslavni Srbi ne smeju da prihvate relativizovanje uloge Alojzija Stepinca u NDH, kada je na najmonstruozniji način stradalo nekoliko stotina hiljada njihovih sunarodnika. Profesor Čvorović za „Vesti“ upozorava da se na to ne sme pristati ni kada slični stavovi dolaze iz SPC, kao što je to nedavno učinio vladika slavonski Jovan porukom da ćemo „svi mi morati dobrano odvagati svaku reč, prošlu i buduću, u pogledu Stepinca“.   Zoran Čvorović Zašto je papa predložio komisiju Vatikana i SPC o kanonizaciji Stepinca? – Teško je Srbina uloviti u prozelitsku klopku ekumenizma sve dok postoji jasna razlika između ustaškog vikara nadbiskupa Stepinca i Svetih

Alojzije Stepinac Hoće li Srpska pravoslavna crkva na kraju prihvatiti svetiteljski oreol Alojzija Stepinca, zahvaljujući veštom manevru Vatikana i oportunizmu „ekumenske struje“ SPC?! Ovo se pitanje nametnulo posle intervjua slavonskog episkopa Jovana i obraćanja kardinala Josipa Bozanića u razmaku od svega nekoliko dana, kada su obojica visokih sveštenika dve crkve u medijski fokus proces kanonizacije zagrebačkog nadbiskupa iz vremena zloglasne NDH. Zagrebački nadbiskup i kardinal Josip Bozanić je u nedelju, posle mise u Rijeci, vernicima objasnio u kojoj se fazi sada nalazi proces kanonizacije, uveravajući prisutne da je papa Franja za to da Stepinac bude proglašen svetim. To što je Vatikan pozvao SPC da zajednički formiraju komisiju koja će baviti argumentima

Patrijarh Irinej: Papa mi je rekao da nije hvalio Stepinca BEOGRAD – Nije tačno da je papa Franja hvalio Stepinca i da je podržao njegovu kanonizaciju. To je laž. On je poručio da će o svemu tome još razmisliti! Ovako patrijarh srpski Irinej komentariše tvrdnje zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića da je papa Franja, navodno, podržao proglašenje katoličkog nadbiskupa koji je podržavao ustaštvo Alojzija Stepinca za sveca i da je u pismu upućenom našem patrijarhu odbacio sve prigovore SPC. Irineju je bilo teško da dalje govori. Uz duge pauze u telefonskom razgovoru, zamolio nas je da ga razumijemo. „Sve što sam imao da kažem o Stepincu rekao sam kome je trebalo.

Tačno je utvrđen broj žrtava u Jasenovačkom sistemu hrvatskih logora za istrebljenje Srba, Jevreja i Roma Episkop Slavonski g. Jovan Ćulibrk je za list Nedeljnik (br. 189 od 27. avgusta 2015, izvodi u prilogu) izjavio sledeće: „Sedamdeset godina nakon prestanka rada Jasenovca, mi još uvek baratamo s posleratnim procjenama, i još uvek nam nedostaje ozbiljan rad na utvrđivanju broja žrtava. Zato, iznositi autorativne tvrdnje o broju jasenovačkih žrtava… jeste nemoralno“. Međunarodna komisija za istinu o Jasenovcu (u kojoj nije bilo ni Srba ni Hrvata) je još 2010. g. utvrdila tačan broj žrtava u Jasenovačkom sistemu hrvatskih logora za istrebljenje Srba, Jevrja i Rom. G. Episkopu Jovanu Ćulibrku, koji se predstavlja

Kako je obnovljena debata u Hrvatskoj o ustaškom pozdravu „Za dom spremni“, za koji mnogi tvrdoglavo tvrde da je stari hrvatski pozdrav, portal Srbija danas skreće pažnju na par istorijskih činjenica. Ante Pavelić Sasvim je jasno da su se njime služili funkcioneri NDH, koji su ostali u analima istorije pozanti kao krvoločni saradnici nacista u Drugom svetskom ratu, te kao i njihovi gospodari, organizovali su masovna ubistva i deportacije civila po nacionalnoj i rasnoj osnovi, mahom Srba, Jevreja i Roma. Pošto mnogi u Hrvatskoj sumnjaju da su ustaške vlasti isključivo koristile pozdrav „Za dom spremni“, već, kako danas mnogi tvrde, „Za dom i poglavnika spremni“, evo nekoliko istorijskih činjenica: U

Predavanje od Jasenovca do Oluje Sistem ustaških koncentracionih logora u Jasenovcu danas, osim mjesta sjećanja, sve više predstavlja i mjesto zaborava, što je duboko povezano sa istorijom Jugoslavije nakon 1945. godine, ali i događajima za vreme njenog rušenja devedesetih godina prošlog vijeka, tvrdi istoričar iz Banjaluke Željko Vujadinović. Vujadinović je na predavanju „Od Jasenovca do `Oluje`“ za učesnike Festivala studentskih pozorišta „Kestenburg“ u Banjaluci rekao da danas i dalje postoje velike nepoznanice o ovom logoru, iako se čini da je o Jasenovcu poznato sve. „Specifičnost Jasenovca u odnosu na druge koncentracione logore je da je on bio `manufaktura ubijanja`, za razliku od Aušvica koji je bio `industrija ubijanja`“, rekao je

U ime predsjednice Republike vijenac je položila njena izaslanica, ravnateljica Spomen-područja Jasenovac Nataša Jovičić, a potom su vijence položila izaslanstva Sabora i Vlade, te lokalnih vlasti i romskih udruga UŠTICA – Komemoracijom u organizaciji Romske udruge „Kali Sari“ na romskom groblju Uštici, gdje leže posmrtni ostaci 16.173 Roma ubijenih u ustaškom logoru Jasenovcu, u nedjelju je, četvrtu godinu zaredom, obilježen Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve Porajmos. U ime predsjednice Republike vijenac je položila njena izaslanica, ravnateljica Spomen-područja Jasenovac Nataša Jovičić, a potom su vijence položila izaslanstva Sabora i Vlade, te lokalnih vlasti i romskih udruga. Komemoraciju je otvorio i na stradanje Roma u Drugom svjetskom ratu, a posebno u

Milica Kotur i Dane Malešević na koferenciji za novinare Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske raspisalo je anonimni međunarodni konkurs za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja Memorijalnog centra u Spomen-području Donja Gradina, koji će biti smješten na oko 4,5 hektara površine. Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Dane Malešević rekao je da će centar imati šest dijelova – prilazni plato, maketu logora Jasenovac i Donja Gradina, zatim muzej, administrativni i obrazovno-istraživački centar sa tehničkim blokom, plato za komemoracije i manifestacije, vjerske objekte Srba, Jevreja i Roma, i spomenike žrtvama i nastradaloj djeci. Ističući da je riječ o složenom projektu, Malešević je naveo da će konkurs biti otvoren do 9. novembra, te

Donja Gradina Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske raspisalo je međunarodni tender za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja Memorijalnog centra u Donjoj Gradini, koji je objavljen na portalu Agencije za javne nabavke BiH, potvrđeno je Srni u Ministarstvu. Tender je raspisan u ponedjeljak, 27. jula, a rok za prijavu ponuđača je 9. novembar ove godine. Direktor Javne ustanove „Spomen-područje Donja Gradina“ Milorad Bukva ocijenio je za Srnu da raspisivanje tendera predstavlja prvi konkretan korak ka realizaciji Programa uređenja ove ustanove. Program uređenja „Spomen-područja Donja Gradina“ donijela je Narodna skupšina Republike Srpske. Realizacija ovog programa predviđa izgradnju memorijalnog centra sa prilaznim platoom, muzejem, istraživačkim centrom, maketom logora „Jasenovac“, te izgradnju administrativno-obrazovnog centra,