U Grubišnom polju će se u subotu, 27. aprila, sa početkom u 14 sati održati komemoracija za 508 naših predaka i rođaka koji su tog dana prije 72 godine odvedeni od svojih kuća i svi sem nekolicine svirepo ubijeni u kompleksu ustaškog logora Jadovno-Pag. Biće to, u periodu nekon posljednjeg rata druga takva manifestacija u organizaciji Srpskog narodnog vijeća iz Zagreba, Udruženja potomaka i poštovalaca žrtava kompleksa  logora smrti NDH, Gospić-Jadovno-Pag 1941. iz Banjaluke i Zavičajnog udruženja »Bilogora« sa sjedištem u Beogradu. Vikend koji je u toku prilika je da obavijestite svoje poznanike, prijatelje i rođake i sami se konsultujete sa svojom porodicom o mogućnostima da pođete na ovaj, ne tako dalek put na

Krajem rujna 1942. režim Nezavisne Države Hrvatske ofenzivom na Bilogori, u kojoj je sudjelovalo oko pet tisuća ustaša, domobrana i Nijemaca, u koncentracione logore Jasenovac i Sisak potjerao je približno tri tisuće stanovnika Grubišnog Polja i okolice, najviše žena, djece i staraca. Tih je dana po bilogorskim livadama, njivama, poljima i na kućnim pragovima pobijeno i u zajedničke grobnice bačeno oko 500 osoba: u Grubišnom Polju 69, Malom Grđevcu 62, Sibenku 87, Velikoj Peratovici 67, Topolovici 66, Gakovu 48, Maloj Peratovici 37, Brzaji 32, Velikoj Dapčevici 31, Maloj Dapčevici 32 i Lončarici 15. Vagonima u smrt Sedamdeset godina kasnije, točno na dan pokolja, 28. rujna, preživjeli sudionici likvidacija, potomci i

Poštovani preživjeli i potomci ovdje ubijenih i odavde na silu odvedenih put logora smrti Gospić-Jadovno-Pag… Poštovani članovi i članice udruženja Bilogora i udruženja Jadovno… Poštovani dogradonačelniče Grubišnog polja, poštovani predsjedniče Udruženja antifašista, dragi prijatelji, sve vas skupa pozdravljam u ime Srpskog narodnog vijeća. Na današnji dan, nakon 70 godina, sjećamo se stradanja. Nakon 70 godina ne zaboravljamo na one čiji su životi prekinuti nezamislivo nasilno na poljima i njivama, u rodnim kućama i dvorištima…I to samo zato što su pripadali srpskom narodu i pravoslavnoj vjeri.  Njihova dob, njihov spol i njihova nevinost nije bila važna. Bili su van zakona Nezavisne države Hrvatske. Gonjeni, uništavani, dovedeni do ruba očaja i patnje,

Dame i gospodo dobar Vam dan, braćo i sestre pomaže Bog. Pozdravljam Vas u ime zavičajnog udruženja Bilogora iz Beograda, inicijatora i suorganizatora današnjeg sabranja i udruženja Jadovno 1941. iz Banjaluke. Želim se zahvaliti SNV-u na podršci i pomoći u organizaciji ovog komemorativnog skupa i molitvenog sjećanja, kao i svim onim institucijama i pojedincima koji su nam na bilo koji način pomogli. Ovo mjesto na kome smo se sakupili, mjesto nekadašnje željezničke stanice, nismo slučajno odabrali. Sa ovog mjesta, 1941 i 42 godine, u mnogim kompozicijama stočnih vagona, odveženi su naši djedovi i bake, braća, sestre, članovi naših porodica i većina od njih se nikada nije vratila. Nad našim rođacima

English U hramu Svetog Georgija u Grubišnom Polju, u Hrvatskoj, danas je  služen parastos  za 2.694 pravoslavnih Srba sa tog područja, pobijenih i izginulih tokom Drugog svjetskog rata. Nakon parastosa održan je komemorativni skup  na bivšoj željezničkoj stanici u Grubišnom Polju, odakle su ustaše  stočnim vagonima otpremile 504 uhapšena Srbina put Zagreba, Koprivnice i Gospića. Njih 487 je pobijeno na području kompleksa ustaških logora Gospić – Jadovno – Pag. Učesnici komemorativnog skupa obišli su i stratišta na Trandlerovoj djetelini i u Kišovom jarku. „Nad našim rođacima sa Bilogore i Grubišnog Polja, samo zato što su bili srpskog roda i pravoslavne vjere, u ozakonjenom zločinu Nezavisne Države Hrvatske, počinjen je strahovit

Predsjednik Udruženja „Jadovno 1941.“ Dušan Bastašić uputio je otvoreno pismo najvišim hrvatskim zvaničnicima u kome zahtijeva da bude obnovljena uništena Spomen – ploča posvećena stradanju 487 Srba iz Grubišna Polja, pobijenih u ustaškim logorima. „Očekujemo da institucije Republike Hrvatske učine sve što je potrebno da se omogući postavljanje obnovljene Spomen-ploče, koju smo već izradili“, navodi se u pismu upućenom predsjedniku Hrvatske Ivi Josipoviću, premijeru Zoranu Milanoviću i predsjedniku Sabora Borisu Špremu. Bastašić u pismu, dostavljenom Srni, podsjeća da je na zgradi nekadašnje željezničke stanice u Grubišnom Polju od 1959. godine, kada je postavljena, do 1991. kada je uništena, stajala Spomen-ploča posvećena stradanju 487 grubišnopoljskih Srba, odvezenih sa te stanice 1941.

U petak 28. septembra ove godine, sa početkom u 12 časova, biće služen parastos i održan komemorativni skup za 2694 pravoslavnih Srba sa područja Grubišnog Polja, pobijenih i izginulih tokom drugog svjetskog rata. U  Hramu Svrtog velikomučenika Georgija sa početkom  u 12.00  časova biće služen parastos. Drugi dio sabranja održaće se na bivšoj željezničkoj stanici u Grubišnom Polju gdje će biti polaganje vjenaca i obraćanja zvanica, nakon čega će učesnici obići i stratišta na Trandlerovoj djetelini i u Kišovom jarku. Skup će biti održan na samu 70-tu godišnjicu masakra koji su hrvatski ustaše izvršile nad više od 70 nevinih srpskih civila sa područja Grubišnog Polja i njihovih sunarodnjaka, srpskih majki i djece deportovanih tu sa

Drago mi je da smo jedni drugima pružili ruku pomirenja i prijateljstva te da ćemo jedni druge podržavati, kakav je red među bratskim narodima, bez obzira na sve poteškoće kroz koje smo prolazili u prošlosti, rekao je jerej Milomir Gvojić Milorad Trbojević čuvao je šljivovicu ispečenu pre trideset godina za svadbu svoje ćerke Svetlane, ali je boce otpečatio prošle nedelje, uoči hramske slave crkve Svetog Georgija velikomučenika. Imao je za to dobar razlog: u nedjelju, 6. maja, na Đurđevdan, prvi put nakon 21 godine, iz crkvenog dvorišta zaorila se muzika, zaigralo kolo i zapevale neke drage pjesme – održan je kram. Nazdravljalo se tom starom rakijom od bilogorskih šljiva u čast mira,

U Hramu Hrista Spasitelja u Banjaluci u petak, 27. aprila u 12:00 časova, biće služen parastos za 487 grubišnopoljskih Srba pobijenih prije 71 godinu u kompleksu ustaških logora Gospić – Jadovno – Pag, rečeno je Srni u Zavičajnom udruženju „Bilogora“. Pod izgovorom da Srbi kotara Grubišno Polje spremaju „đurđevdanski ustanak“, na inicijativu tamošnjeg župnika Petra Sivjanovića, iz Zagreba je u Grubišno Polje u predvečerje 26. aprila 1941. godine vozom stiglo oko 120 hrvatskih ustaša, na čelu sa „emigrantima“, šefom zagrebačke ustaške policije Ivicom Šarićem i Eugenom – Didom Kvaternikom. U dogovoru sa tamošnjim ustaškim „logornikom“, advokatom Lujom Stahuljakom i „predstojnikom“ Zorislavom Mikićem, u noći između 26. i 27. aprila pohapšeno

U subotu 28. aprila 2012., navršava se 71 godina kako su sa željezničke stanice u Grubišnom Polju, marvenim vagonima ustaše otpremile 504 uhapšena Srbina put Zagreba, Koprivnice i Gospića. Njih 487 je pobijeno na području kompleksa ustaških logora Gospić – Jadovno – Pag. U spomen na taj dan, podignuta je na željezničkoj stanici 1959. godine, Spomen ploča. Ista je uništena 1971., obnovljena i ponovo razbijena 1991. godine. Zavičajno udruženje Bilogora iz Beograda, pokrenulo je inicijativu kod SNV-a iz Zagreba, za obnovu Spomen ploče i organizaciju komemorativnog skupa. Mada je SNV prihvatilo našu inicijativu i značajno se angažovalo na realizaciji ovog projekta, još uvijek je neizvjesno održavanje komemorativnog skupa planiranog za

U subotu, 28. aprila ove godine, na željezničkoj stanici u Grubišnom Polju, biće otkrivena obnovljena Spomen ploča za sjećanje na 487 grubišnopoljskih Srba odveženih u nepovrat sa te stanice prije tačno 71 godinu. Potrebna finansijskih sredstava će obezbijediti zavičajno udruženje „Bilogora“ iz Beograda i Srpsko narodno vijeće iz Zagreba. Molimo sve one potomke i poštovaoce žrtava, koji su u prilici pomoći sa svojim prilogom, da nam pomognu da sakupimo 700 Evra.   Instrukcije za uplate u Srbiji: Zavičajno udruženje „Bilogora“ Dinarski račun: 180133121003721554 kod ALPHA BANK, Filijala Smederevska Palanka Instrukcije za uplate u R. Srpskoj i BIH: Udruženje „Jadovno 1941.“ Žiro-račun za uplate u KM: 5520020002551162  kod HYPO ALPE ADRIA BANK

Na željezničkoj stanici u Grubišnom Polju  28. aprila  biće otkrivena obnovljena Spomen-ploča za 487 grubišnopoljskih Srba odvezenih u nepovrat sa te stanice prije tačno 71 godinu i pobijenih u kompleksu ustaških logora Gospić –  Jadovno – Pag, rečeno je Srni u Zavičajnom udruženju „Bilogora“. „Potrebna finansijskih sredstava će obezbijedi Zavičajno udruženje `Bilogora` iz Beograda i Srpsko narodno vijeće iz Zagreba. Molimo sve one potomke i poštovaoce žrtava, koji su u prilici,  da nam pomognu da sakupimo 700 evra“, apeluju iz ovog udruženja. Pod izgovorom da Srbi kotara Grubišno Polje spremaju „đurđevdanski ustanak“, na inicijativu tamošnjeg župnika Petra Sivjanovića, iz Zagreba je u Grubišno Polje u predvečerje 26. aprila 1941. godine

Današnju severnu Hrvatsku sačinjava prostrana oblast između Save i Drave. — Na zapadu deli je od Štajerske reka Sutla i gora Macelj, a na Istoku graniči sa Slavonijom dužinom rečice Ilove. U pređašnja vremena i ova oblast nazivana je Slavonijom, s dodatkom gornja — za razliku od današnje ili donje Slavonije, s kojom je nekada sačnnjavala jednu oblast; a južna granica njena išla je tada do reke Kupe, gde je počinjala Hrvatska. Nemci su ovu oblast zvali Windischland, a Mađari i drugi u latinskim ispravama nazivali su je Sclavonia. — Glavni gradovi njeni behu Zagreb, Križevci, Varaždin i Koprivnica. Turske provale u XV i XVI veku učiniše, da su mnogi

Dragi gosti, prijatelji, dragi rođeni Bilogorci i potomci koji ste u posljednjih dvadeset godina rođeni van rodne grude svojih predaka i svi nama dragi koji danas niste ovdje. Danas održavamo Drugo zborovanje Bilogoraca u organizaciji našeg „Zavičajnog udruženja Bilogora“. Udruženje smo osnovali prije dvije godine i ono do sada ima evidentne skromne, ali vrijedne rezultate. Jedan od tih rezultata je i ovo današnje saborno okupljanje. Ovo je godina, godišnjica, dvadeseta godišnjica posljednjeg stradanja srpskog naroda Bilogore u XX vijeku. Tada 27. aprila 1991. godine bili smo u grubišnopoljskom parku. Razmišljao sam tada kako je to najveći skup Srba u tom parku, poslije onog prvih dana oktobra 1942, kada su ustaše tu satjerale preko 3000 duša