arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Ranko Radelić: BILOGORKA NA ČELU SKUPŠTINE SRBIJE

Iz vijesti koja nije do kraja provjerena, saznajemo da će Smilja Tišma otvoriti Prvu (konstitutivnu) sednicu Narodne skupštine Republike Srbije. Datum još nije poznat. Smilja Tišma je rođena u selu Zrinska (Zrinjska u izgovoru Bilogoraca) na Vidovdan 1930. od oca Ilije i majke Marije rođ. 1896. Jošilović u Gornjoj Kovačici. Smiljin djed Andrija Tišma bio je solunski dobrovoljac, pa je to možda bio jedan od razloga da mu je sin Ilija među prvim Srbima iz Zrinske odveden od ustaša 17. maja 1941. i ubijen 1943. u Jasenovcu. Ukupno deset Tišmi iz ovog naselja sa oko 120 srpskih kuća izgubilo je život u Drugom svjetskom ratu. Uskoro nakon oca, u julu

Slobodan Antonić: O brojevima i pokolju – odgovor Mišini

Ako ne možemo dostojno da obeležimo srpska stratišta i grobišta po NDH 2.0, šta nas sprečava da to uradimo u Beogradu? Deo odgovora su naše bezumne mape uma. A deo je, izgleda, i „struka“. Na moj članak Jasenovac u Beogradu reagovao je Veljko Đurić Mišina tekstom Odgovor Slobodanu Antoniću ili kada nešto ne znaš, pitaj one koji znaju. Mišina i ja se, očigledno, razlikujemo u shvatanju javnog zadatka inteligencije. On misli da je glavni zadatak intelektualca da čuva znanje o nekoj temi. Svako ko hoće o toj temi nešto da zna ili kaže u javnosti, treba najpre da se obrati „čuvaru znanja“, a ovaj će mu preneti šta o tome

Milan Radanović: Crkva do kraja rata nije mijenjala odnos prema ustaškoj državi

Rimokatolička crkva, kao najznačajniji subjekt u hrvatskom društvu, propustila je povijesnu priliku da doprinese saniranju užasavajućih posljedica ustaške antisrpske politike. Bio bi to zalog budućem mnogo boljem međunacionalnom razumijevanju i uvažavanju, pogotovo među dva najveća naroda u Hrvatskoj i Jugoslaviji Izvor: PORTAL NOVOSTI ; Autor: Saša Kosanović ; 30. maj 2020. NAPOMENA: Svi navodi izneseni u ovom tekstu su lični stav autora i ne moraju odražavati stavove redakcije portala. U cilju sveobuhvatnijeg informisanja javnosti, objavljujemo i priloge od značaja za misiju udruženja Jadovno 1941. čak i kada su oni potpuno suprotni njegovim stavovima. Srpsko narodno vijeće nedavno je izdalo zbornik radova pod nazivom ‘Pokatoličavanje Srba u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj’. U

Sjećanje na ubistvo 487 Srba iz Grubišnog Polja

Iz Udruženja “Jadovno 1941” iz Banjaluke, koje čuva sjećanje na pobijene Srbe tokom perioda Nezavisne Države Hrvatske /NDH/, napominju da se u julu navršava 79 godina od ubistva 487 Srba iz Grubišnog Polja u kompleksu logora smrti NDH Gospić-Jadovno-Pag. U saopštenju Udruženja se podsjeća da su ustaše u noći između 26. i 27. aprila 1941. godine uhapsile 504 Srbina, od kojih je 487 ubijeno u julu te godine. “Pod izgovorom da Srbi iz Grubišnog Polja spremaju `đurđevdanski ustanak` iz Zagreba je vozom u Grubišno Polje stiglo oko 120 hrvatskih ustaša, predvođenih šefom zagrebačke ustaške policije Ivicom Šarićem i ustaškim emigrantom Eugenom Didom Kvaternikom”, dodaje se u saopštenju. Ustaše su, kako

Gradići kod Velike Gorice

DAN KADA JE STVORENA NAJKRVAVIJA DRŽAVA U ISTORIJI BALKANA

Fašistička Nezavisna Država Hrvatska /NDH/, na čelu sa ustaškim poglavnikom Antom Pavelićem, koja je bila ratni saveznik nacističkog vođe Adolfa Hitlera, formirana je na današnji dan 1941. godine. Na radiju je pročitan poziv narodu dotadašnjeg potpredsjednika jugoslovenske vlade Vlatka Mačeka da se pokori njemačkoj vojsci i podrži ustaše, koje su odmah počele teror nad Srbima, Jevrejima i Romima. Do jeseni 1941. u Srbiju je protjerano oko 200.000 Srba. Pravoslavni Srbi su, sa blagoslovom Vatikana i Rimokatoličke crkve u NDH, prisilno prekrštavani, a najdrastičniji oblik terora nad Srbima, Jevrejima i Romima bili su masovni pokolji. Samo u Jasenovcu usmrćeno je više stotina hiljada ljudi. Ta najveća „fabrika“ smrti u Drugom svjetskom

Ranko Radelić: Izvještaj sa druga strane pakla – Prikaz knjige troje hrvatskih autora

GUBICI KVISLINŠKIH SNAGA PORIJEKLOM SA ISTOČNE BILOGORE I NjIHOVIH CIVILNIH SARADNIKA U RATU 1941.-1945. G. I POSLIJE NjEGA. (Tekst je integralni dio još neobjavljene monografije MRAK I MAGLA – Žrtve Bilogore XX vijeka) Negdje u toku 2015. god, zahvaljujući Gojku Čizmiću iz Štutgarta, do mene je doprla knjiga koju je objavilo troje bjelovarskih autora: Anita Blažeković, Zdravko Ivković i Josip Vusić. Odmah me je privuklo ime jednog od njih, Josipa Vusića, mog profesora fizike sedamdesetih godina u bjelovarskoj Gimnaziji, kojem i danas dugujem što me je tada naučio strogom, egzaktnom pristupu, bar tamo gdje je to potrebno i primjereno. Iako je već naslov sugerisao da su nevina jagnjad bila žrtva

Stradanje Srba dobilo ime: Pokolj je srpski Holokaust

Ono što nema ime ne postoji, reči su kojima su se vodili u Udruženju „Jadovno 1941.“ koji su, „kad već neće niko drugi“, javnosti predstavili termin koji bi u svetu za srpske žrtve značilo što i Holokaust (Šoa) za jevrejske. „Svoje ime i prezime imaju žrtve, imaju ga i zločinci, a ime imaju i maljevi, noževi, srpovi… kojima su Srbi ubijani u tzv. Nezavisnoj državi Hrvatskoj, samo taj stravični događaj nema ime, i mi smo odlučili da to promenimo. Zvaće se Pokolj (sa velikim P), i trebalo bi da ga tako ubuduće nazivaju svi koji ga koriste, od novinara do istoričara koji se tim pitanjem bave“, rekao je na konferenciji

U Grubišnom Polju služen parastos i održan komemorativni skup (VIDEO)

U subotu, 28. septembra 2019.  navršilo se 77 godina od ustaškog zločina nad više od 500 Srba sa Bilogore i Grubišnog Polja, uglavnom žena i djece. Toga dana ustaše su u selima poubijale gotovo sve koje su zatekle. Parastosu i komemorativnom skupu prisustvovalo je svega desetak potomaka i poštovalaca žrtava. Parastos u crkvi Sv. Georgija u Grubišnom Polju, služio je Otac Slaven Jovičić. Nakon toga, mala povorka se uputila prema spomeniku nad masovnom grobnicom na Trandlerovoj djetelini gdje su zapaljene svijeće i položeni vijenci a prisutnima se obratio Dušan Bastašić, predsjednik  udruženja Jadovno 1941. iz Banjaluke. Slijedio je odlazak do spomenika nad masovnom grobnicom u Kišovom jarku gdje su zapaljene

Održan 10. jubilarni Sabor Bilogoraca u Beogradu

U organizaciji Zavičajnog udruženja Bilogora Beograd  u nedjelju, 2. juna u Belom Potoku  održan je Sabor Bilogoraca. Bio je to deseti po redu, jubilarni skup bivših žitelja Zapadne Slavonije, čiji je rodni kraj smješten u trouglu koji čine gradovi Virovitica, Bjelovar i Daruvar. Prvi ovakav skup održan je u Smederevskoj Palanci, 10. jula 2010. Ranko Radelić nam je rekao da ideja o potrebi da se bar jednom godišnje okupe sunarodnici i obnove sjećanja na oteti zavičaj, nastala je još 2008, kada se u Grockoj 15. marta sastala grupa od 13 inicijatora za osnivanje Zavičajnog udruženja Bilogora. – Pokrenuli smo široku aktivnost na evidentiranju kulturne baštine Bilogoraca, istraživanju njihove istorije, etnologije

Novi Sad – Projekcija filma „Irodovi sinovi“

U Gradskoj biblioteci, ulica Dunavska 1, Novi Sad, u sredu 15. maja 2019. godine, u 19 časova, biće održana projekcija filma „Irodovi sinovi“ u produkciji Fondacije „Prijatelj Božiji“. O filmu će govoriti autor scenarija, publicista Hadži Bratislav Nikolić. Pozdravna reč: Batrić Ćalović, zamenik predsednika Udruženja „Obilić 1912-1918 “ Novi Sad. Organizatori proekcije filma su Udruženje ratnih dobrovoljaca 1912-1918 njihovih potomaka i poštovalaca „Obilić 1912-1918“ Novi Sad i Gradska biblioteka u Novom Sadu. Voditelj programa će biti Vesna Živković, urednik kulturnog programa Gradske biblioteke u Novom Sadu. Film „Irodovi sinovi“ je dokumentarno-analitička priča o genocidu nad srpskim narodom u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, koji je kroz minule decenije prikrivan, izlagan političkom embargu, zabranama i cenzuri. Nigde

Milan Bastašić: Žrtve Bilogore i Jasenovac

English  Igra brojkama je drska podvala! U Drugom svjetskom ratu, u opštini Grubišno Polje, na Bilogori, bilo je 3.108 žrtava rata. Od toga je 2.214 žrtava muškog i 894 žrtava ženskog pola. Autor: Dr Milan Bastašić Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 08. novembra 2015. godine. Nacionalna struktura žrtava je slijedeća, Srba 2.694, Hrvata 165, Roma 78, Jevreja 47 i 124 ostalih. U jasenovačkoj  grupi logora ubijeno je 1.115, u gospićkoj 549, slijedi Sisak sa 104, pa ostali. Ukupno 2.007. Ostale žrtve do 3.108 uključuju direktni teror i druga stratišta. Žrtava djece do 14 godina bilo je 318. Od ovog broja, na predškolsku

Tata-Sabranje.jpg

Na srpskoj Bilogori nema sela gdje nema masovne grobnice našeg naroda

Klerofašistička NDH, do jeseni 1942. godine, zločinom Pokolja  likvidirala je 2.694 srpske glave sa Bilogore, među njima 318 – ero djece od kolijevke do 14. godina starosti Milan Bastašić Bilogorsko područje u zapadnoj Slavoniji, uvažavajući sve relevantne kriterije, mi poimamo po pravoslavnim sakralnim objektima koji ga ograničavaju, od Male Trnovitice,Velikih Zdenaca i Jasenaša. Njih ni manje ni više od dvadeset i sedam. Najstarija svetinja je Hram Sv. Pantelije u selu Pavlovac iz 1670.godine. Svi ti objekti ucrtani su na karti Austrougarske monarhije koja datira iz ranih godina osamnaestog vijeka. U to vrijeme, na tome prostoru nije evidentirana ni jedna katolička bogomolja. Sa tornja crkve Sv.Petke u Velikoj Peratovici, na vrh Bilogore,

Bastašić: Termin “Pokolj” kamen spoticanja

Dio stručne i naučne zajednice u Republici Srpskoj odbacio je inicijativu Udruženja “Jadovno 1941.” da genocid koji je Nezavisna država Hrvatska (NDH) počinila nad Srbima u Drugom svjetskom ratu bude imenovan kao “Pokolj”, što je, kako kaže, predsjednik ovog udruženja Dušan Bastašić pogrešno i utemeljeno na zamjeni teza. Genocid kao zločin nad Srbima do sada uopšte nije ni imenovan, pa se tako ne može ni preimenovati – poručio je Bastašić, podsjetivši da je genocid nad Jevrejima poznat kao “holokaust”, nad Romima kao “porajmos” i da jedino genocid nad Srbima još nema svoje ime. Dodaje da je u njihovoj inicijativi jasno navedeno da se naučna i stručna javnost do sada nije

Foto: Vladimir Stojaković | Dušan Bastašić: Više učimo o bitkama Romela u Africi nego o stradanju Srba

Dušan Bastašić,: “Pokolj” je srpski “Holokaust”

Kada za nešto nemate ime onda to morate da opisujete, pri tome često nešto dodajete ili izostavite, pa se na kraju sve to izvitoperi ili nestane i zato je važno da naši istoričari i javnost kao “Pokolj” imenuju genocid Nezavisne Države Hrvatske (NDH) počinjen nad pravoslavnim Srbima tokom Drugog svjetskog rata. Rekao je to u intervjuu za “Glas Srpske” predsjednik Udruženja “Jadovno 1941.” Dušan Bastašić, povodom odluke ovog udruženja da stradanje Srba od NDH dobije taj poseban naziv. Termin “Pokolj” u svijetu bi za srpske žrtve, kako objašnjava Bastašić, značio kao “Holokaust” za jevrejske ili “Porajmos” za romske žrtve genocida. Kaže da je još prije dvije godine naučnoj zajednici predlagao

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.