Milica Vranješ pukim je slučajem 1941. godine, kao devetogodišnja djevojčica, preživjela ustaški pir. Jednog tmurnog jesenjeg dana u kordunskom selu Begovom Brdu poklani su gotovo svi članovi njene obitelji i nekolicina mještana. Vlastitim očima gledala je kako ubijaju njenog oca Đuru, dva mlađa brata, Dragana (6) i tek rođenog Ninu, te sestru Boju (16). Kada je Milica došla na red, krvnik nije obavio posao do kraja. Nožem joj je probio vrat i misleći da je mrtva, bacio je među ubijene. No ona je preživjela pokolj, a za tu strahotu koju je doživjela danas prima naknadu od bijednih 399 kuna mjesečno. To je sav novac kojim ova boležljiva starica raspolaže.  –

SLABINjA – Protojerej Kostajničko-Dubičke parohije Gosp. Dalibor Tanasić služio je 16. decembra 2017. godine parastos na devastriranoj grobnici, postradalim Slabinjcima u ustaškom pokolju 16.12.1943. Službi parastosa prisustvovala je rodbina poklanih i prijatelji. Na mjestu pokolja podignut je pčelinjak.  Prisutne je pozdravio predsjednik VSNM Općine Dubica Milinko Simić. Podsjetio je na događaj od prije 74 godine kada je poklano 96 Slabinjaca, od toga 42 djece, 37 žena i 13 muškaraca. Tačan broj neće se nikada utvrditi. Po nekim dokumentima se navode i drugi brojevi žrtava. Iz svega do sada utvrđenog radilo se o veoma brižljivo planiranom zločinu. Simić je rekao da je zločin prema Srbima planiran prije osnivanja NDH u mjestu Sijeni.

Sa blagoslovom Njegovog Preosveštenstva Episkopa gornjokarlovačkog g. Gerasima, Crkvena opština Petrinja je tokom oktobra i novembra 2017. godine Časnim Krstovima označila mesta hramova uništenih tokom Drugog svetskog rata. Parohiju petrinjsku pored grada Petrinje čini još 55 naseljenih mesta, na čijem je području do Drugog svetskog rata bilo čak 19 funkcionalnih hramova. Najveći broj hramova uništen je u toku Drugog svetskog rata, dok su preostali uništeni u toku poslednjih ratnih zbivanja, te je od nekadašnjih 19 hramova čak 10 uništeno do temelja, dok su od još 4 hrama ostali samo zidovi. Na mestima hramova uništenih do temelja  danas nije ostao ni „kamen na kamenu“ koji bi verno svedočio o postojanju i

„U Zrinu je obilježena 74. godišnjica stradanja stanovnika Zrina. U rujnu 1943. partizani su upali u selo i ubili 213 Zrinjana, a mjesto opljačkali i zapalili. Preživjele starce, žene i djecu su protjerali..“ Ovako je 9. septembra u Dnevniku HRT-a bila najavljena vijest o hodočašću koje je u Zrinu povodom uništenja jednog od najvećih ustaških uporišta na Baniji u Drugom svjetskom ratu organizovala Sisačka biskupija, kojoj je na čelu biskup Vlado Košić, koji se zalagao da se ustaški pozdrav uvede kao službeni pozdrav u HV. U vijesti koju je objavio HRT tačno je jedino da su partizani u septembru 1943. napali Zrin. Napali su ga jer je u njemu bila posada s gotovo 150 ustaških