arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Puna škola đaka, niotkuda vrata (izgradnja i početak rada škola na Baniji)

31. oktobar 2018.

Neke od najstarijih škola na Baniji nisu izgrađene kad su i osnovane. U nekim mjestima najprije su osnovane, radile u privatnim kućama, a onda su izgrađene i zgrade u kojima su radile. U pojedinim mjestima najprije su izgrađene školske zgrade pa su u njima počele da rade i škole. Bilo je, dakle, onako kako se u tim vremenima moglo.  S vremenom su zbog sve manjeg broja djece neke škole zatvorene. Posebno je to bilo izraženo od šezdesetih, sedamdesetih godina prošlog vijeka, pa do početka građanskog rata u Hrvatskoj. A građanski rat devedesetih godina i etničko čišćenje Srba i sa banijskih prostora zauvijek su zatvorili i uništili najveći broj bivših škola

Zločin nad srpskim civilima

Zaboravljeni zločin „Vukova“ iz Siska

17. oktobar 2018.

Piše Milena Miletić Pritisnuto zahtevima procesa priključenja EU, hrvatsko pravosuđe je konačno otvorilo „slučaj Sisak“ i pokrenulo istragu, iako sam slučaj vodi do samog vrha HDZ-a i države Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 20. aprila 2016. godine. „Dovodili su ih na osnovu spiskova Brajkovića iz HDZ-a… Najčešći izvršitelj likvidacija je bio Drago Bošnjak. Kad je on bio sa zarobljenikom u kotlovnici, gdje je bila mučionica, nikad me nije pustio da siđem ondje. Nakon što bi završili, polumrtve ljude su starom policijskom maricom odvozili na likvidaciju, a leš bi bacili u Savu. Kad bih sišao u kotlovnicu, sve je bilo krvavo…“, pričao je pre

Želeo bih da ovo ostane negde zapisano, zato Vam se i obraćam

15. oktobar 2018.

  Poštovani, Hristos Voskrese! Obraćam Vam se kao potomak nekih od žrtava logora Jadovno. U Vašem popisu žrtava, pod brojem ID1340, stoji ime Vukičević Glige Ilija, iz Dragotine. Ilija je moj pradeda po majci, a njegov otac se zvao Gligor, tj. Gliga. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 10. maja. 2016. godine. Pod brojem ID 1329 stoji Vukičević Ilije Boško, iz Dragotine. Boško je sin mog pradede Ilije Gligora Vukičevića i rođeni brat moje rođene bake. Samo, njegovo ime nije bilo Boško, već Bogdan. Molim Vas da, ako je moguće, ispravite ovo ime. Nažalost, nemam da Vam priložim njihove slike, sve je spaljeno

Turnir održan povodom otkrivanja ploče 1961. godine

Slava, zločin i zaborav

15. oktobar 2018.

Među nevinim žrtvama ustaškog zločina nad Glinjanima srpske nacionalnosti u maju 1941. godine bili su i popularni nogometaši gradskoga kluba. U poraću su njihova imena uklesana na spomen-ploču koja je uništena 1991. godine, a do danas nije obnovljena Ljeto 1961. godine, u sklopu proslave 15. godišnjice obnove nogometnog kluba i 20. godišnjice narodnooslobodilačke revolucije, predstavnici Sportskog društva Banovac iz Gline organizirali su prigodni turnir i svečano otkrivanje spomen-ploče članovima predratnog Glinskoga športskoga kluba: na ploči je bilo uklesano 15 imena, grb Društva (koje je preuzelo obilježja predratnoga) te rečenica ‘Dali smo svoje živote za bolju budućnost našeg naroda’. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem

Baka Milica i njeno pravo

21. septembar 2018.

Milica Vranješ pukim je slučajem 1941. godine, kao devetogodišnja djevojčica, preživjela ustaški pir. Jednog tmurnog jesenjeg dana u kordunskom selu Begovom Brdu poklani su gotovo svi članovi njene obitelji i nekolicina mještana. Vlastitim očima gledala je kako ubijaju njenog oca Đuru, dva mlađa brata, Dragana (6) i tek rođenog Ninu, te sestru Boju (16). Kada je Milica došla na red, krvnik nije obavio posao do kraja. Nožem joj je probio vrat i misleći da je mrtva, bacio je među ubijene. No ona je preživjela pokolj, a za tu strahotu koju je doživjela danas prima naknadu od bijednih 399 kuna mjesečno. To je sav novac kojim ova boležljiva starica raspolaže.  –

Služen parastos za postradale Slabinjce

28. maj 2018.

SLABINjA – Vijeće Srpske nacionalne manjine Općine Hrvatska Dubica i SPCO Kostajničko-Dubičke parohije organizovali su parastos za postradale Slabinjce u ustaškom pokolju 16.12.1943. Parastos za duhovske zadušnice služio je na grobnici postradalih kod crkve Sv.Petke Gosp. Radoslav Anđelić protojerej Dvorske parohije i administrator Kostajničko-Dubičke parohije.  Parastosu su prisustvovali, brojna rodbina i prijatelji. Protojerej Anđelić zahvalio je prisutnim na dolasku i uzimanju učešća u ovom Bogougodnom djelu. Predsjednik VSNM Milinko Simić, zahvalio je protojereju na službi i obratio se prisutnima i podsjetio na stradanje Slabinjaca samo u tom danu. „Slabinjci postradaše zbog imovine, pravoslavne vjere i srpskog imena. Međutim, i danas nije riješeno pitanje pristupa grobu. Na stratištu je podignut pčelinjak. Lokalna

Služen parastos za postradale u logoru Dubičke / Baćinske krečane 1941-1945

30. april 2018.

HRVATSKA DUBICA – U organizaciji Vijeća Srpske nacionalne manjine Općine Hrvatska Dubica i SPCO i Uprave parohije Kostajničko-Dubičke služio je parastos za postradale u logoru Dubičke/Baćinske krečane Gosp. Radoslav Anđelić, protojerej Dvorske parohije i administrator Kostajničko-Dubičke parohije. Nakon službe prisutnima se obratio Predsjednik VSNM Milinko Simić i podsjetio rodbinu i prisutne na osnivanje logora koji je bio u sastavu logora Jasenovac. Logor se nalazio na površini od oko 3000 kv. metara, bilo je opasano žicom nekoliko objekata za smještaj logoraša. Tri krečne peći su bile ograđene žicom visine 3 metra. U tadašnjoj NDH bilo je oko 1.950.000 Srba. Vlasti su nastojale smanjiti broj Srba i stvoriti „čisti hrvatski životni prostor“. Prvi

Održan parastos postradalim Slabinjcima

24. decembar 2017.

SLABINjA – Protojerej Kostajničko-Dubičke parohije Gosp. Dalibor Tanasić služio je 16. decembra 2017. godine parastos na devastriranoj grobnici, postradalim Slabinjcima u ustaškom pokolju 16.12.1943. Službi parastosa prisustvovala je rodbina poklanih i prijatelji. Na mjestu pokolja podignut je pčelinjak.  Prisutne je pozdravio predsjednik VSNM Općine Dubica Milinko Simić. Podsjetio je na događaj od prije 74 godine kada je poklano 96 Slabinjaca, od toga 42 djece, 37 žena i 13 muškaraca. Tačan broj neće se nikada utvrditi. Po nekim dokumentima se navode i drugi brojevi žrtava. Iz svega do sada utvrđenog radilo se o veoma brižljivo planiranom zločinu. Simić je rekao da je zločin prema Srbima planiran prije osnivanja NDH u mjestu Sijeni.

Uz 75. godišnjicu od osnivanja Sedme banijske udarne divizije

22. decembar 2017.

U srijedu, 22. novembra, navršilo se 75 godina od osnivanja Sedme banijske udarne divizije.  Većina nas koji smo danas živi, ne sjećamo se tog novembarskog dana 1942. godine. Dana u lijepom banijskom selu Klasniću, gdje je formirana divizija. (U Narodnooslobodilačkoj borbi bila je sedma od njih 53 koliko ih je imala partizanska vojska.) Na njenom čelu bili su njeni, prvi: Pavle Jakšić, komandant, Đuro Kladarin, komesar, Milan Pavlović, zamjenik komandanta, i Vojislav Đokić, načelnik štaba. Da spomenem samo njih. Jer popis onih koji su se kasnije smjenjivali u rukovođenju divizijom, osim Kladarina, onih koji su rukovodili njenim brigadama, bataljonima… bio bi veoma dugačak. Velim, ne sjećamo se. Jer i sjećanja često

Časnim Krstovima označena mesta uništenih hramova

4. decembar 2017.

Sa blagoslovom Njegovog Preosveštenstva Episkopa gornjokarlovačkog g. Gerasima, Crkvena opština Petrinja je tokom oktobra i novembra 2017. godine Časnim Krstovima označila mesta hramova uništenih tokom Drugog svetskog rata. Parohiju petrinjsku pored grada Petrinje čini još 55 naseljenih mesta, na čijem je području do Drugog svetskog rata bilo čak 19 funkcionalnih hramova. Najveći broj hramova uništen je u toku Drugog svetskog rata, dok su preostali uništeni u toku poslednjih ratnih zbivanja, te je od nekadašnjih 19 hramova čak 10 uništeno do temelja, dok su od još 4 hrama ostali samo zidovi. Na mestima hramova uništenih do temelja  danas nije ostao ni „kamen na kamenu“ koji bi verno svedočio o postojanju i

Franjo Tuđman i Joža Horvat, svjedok ustaških zločina

Mutna voda Zrina

6. oktobar 2017.

„U Zrinu je obilježena 74. godišnjica stradanja stanovnika Zrina. U rujnu 1943. partizani su upali u selo i ubili 213 Zrinjana, a mjesto opljačkali i zapalili. Preživjele starce, žene i djecu su protjerali..“ Ovako je 9. septembra u Dnevniku HRT-a bila najavljena vijest o hodočašću koje je u Zrinu povodom uništenja jednog od najvećih ustaških uporišta na Baniji u Drugom svjetskom ratu organizovala Sisačka biskupija, kojoj je na čelu biskup Vlado Košić, koji se zalagao da se ustaški pozdrav uvede kao službeni pozdrav u HV. U vijesti koju je objavio HRT tačno je jedino da su partizani u septembru 1943. napali Zrin. Napali su ga jer je u njemu bila posada s gotovo 150 ustaških

Časni Krstovi na mjestima uništenih pravoslavnih hramova na Baniji

22. septembar 2017.

PETRINjA – Parohiju petrinjsku pored grada Petrinje čini još 55 naseljenih mjesta, na čijem je području do Drugog svjetskog rata bilo čak 18 funkcionalnih hramova. Najveći broj hramova uništen je u toku Drugog svjetskog rata, dok su preostali uništeni u toku posljednjih ratnih zbivanja, te je od ukupno 18 nekadašnjih hramova čak 10 uništeno do temelja. Na tim mjestima danas nije ostao ni „kamen na kamenu“ koji bi vjerno svjedočio o postojanju i mučeničkoj sudbini ovih svetinja. Tim povodom paroh petrinjski Saša Umićević pokrenuo je inicijativu za obilježavanje tih mjesta. „Kako bi se ova mjesta, osvećena molitvama i pokajničkim suzama generacija vjernika sačuvali od zaborava i označili, pokrenuli smo inicijativu za izradu

Održan parastos slabinjskoj djeci i srpskim žrtvama rata 1991-1995 u Hrvatskoj

7. avgust 2017.

Ovom prilikom održan je i parastos za 450 postradalih Srba iz sela Mlaka u Lici, koji su na grozomoran način poklani 05.08.1941 od ustaša i zapaljeni. SLABINjA – Juče je u crkvi Svete Petke u Slabinji, Dalibor Tanasić, protojerej kostajničko-dubičke parohije služio parastos za oslobođene male Slabinjce iz ustaškog dječijeg logora u Sisku, postradale Srbe u ratu RH 1991-1995 i postradale mještane sela Mlake u Lici. Ovom Bogougodnom djelu prisustvovali su brojni vjernici iz Slabinje, Dubice Kostajnice, Komogovine, Beograda, Zagreba i drugih mjesta. Okupljenima se obratio Predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Općine H. Dubica, Milinko Simić i rekao da po planskim aktivnostima VSNM, ovakvi događaji iz naše tragične prošlosti treba da

kalendar-genocida.jpg

Kalendar genocida: 03. avgust 1941. Zločini nad Srbima Banije, Korduna, Gorskog kotara, Bos. Krajine..

3. avgust 2017.

Šušnjar, kod Sanskog Mosta. Ustaše su 03. avgusta 1941. godine strijeljali 45 stanovnika sela Dabar pokraj Sanskog Mosta na stratištu Šušnjar. Publikovani su poimenični podaci o stradalima. Početkom avgusta 1941. na stratištu Šušnjar ubijen je veliki broj srpskih stanovnika sa područja Sanskog Mosta. Milan Crnomarković, Dabar u Narodnooslobodilačkoj borbi, Sanski Most 1988., str. 40. Izvor: Vikipedia.org – Hronologija ustaških zločina 1941. Pristupljeno 12. oktobra 2015. Klenovac, kotar Perušić. Ustaše su 03. avgusta 1941. godine opkolile selo Klenovac. Zatečeno stanovništvo koje se spremalo za bijeg u zbjegove umirili su dajući obećanje da se nikome ništa neće desiti. Čim su utvrdili da su sve pohvatali, zatvorili su ih u štalu braće Branka

Ustaše slave iznad leševa

Kalendar genocida: 29. jul 1941. Zločini na Baniji, Kordunu, Lici, Bosanskoj Krajini

29. jul 2017.

Dugačka Luka, kod Topuskog, kotar Vrginmost. Ustaše su u periodu 28. jul – 03. avgust 1941. godine u Dugačkoj Luci ubile preko 256 Srba iz Starog Sela, Katinovca i Crnog Potoka.. Izvor: Dušan Baić, Kotar Vrginmost u narodnooslobodilačkoj borbi 1941-1945, Općinski odbor saveza boraca NOR-a Vrginmost, Beograd 1980, str. 814-844(Spisak žrtava Starog Sela). Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005., str. 343. Petar Zinaić, Genocid na Kordunu i okolici, “Stručna knjiga”, Beograd 1996., str. 366-367(Spisak žrtava). Ličko Petrovo Selo. Drugu grupu Srba iz opštine Ličko Petrovo Selo pohapsile su ustaše 29. jula 1941. godine pod istim izgovorom “da idu na rad

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA