arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

VUKA POPADIĆ – Žena čije je srce bilo veće od Beograda

Kada su na Beograd u Prvom svetskom ratu pale prve bombe, koje su sejali austrougarski monitori sa Save i Dunava, većina žena i dece spas je potražila u unutrašnjosti Srbije. Oni koji su ostali u Beogradu skrivali su se u podrumima, pa čak i u tašmajdanskim pećinama. Vuka Popadić, poput vučice koja brani svoj čopor, branila je svim svojim bićem svoj Beograd. Ostao je upamćen i jedan stih koji su Beograđani tih dana često ponavljali: „Sad će Švaba dum – dum – dum. Bež’ te žene u podrum!“ svrha ovih stihova bila je da u najstrašnijim trenucima kod preplašenih žena, a naročito kod dece, izmami osmeh i popravi raspoloženje. I

Otkrivena spomen-ploča srpskim vojnicima u Tunisu

Ministar spoljnih poslova Ivica Dačić otkrio je danas u Bizerti u Tunisu spomen-ploču stradalim srpskim vojnicima u Prvom svetskom ratu, koji su se u januaru 1916. godine, posle povlačenja preko Albanije, iskrcali u staroj luci u tom gradu. Šef srpske diplomatije je potom obišao i položio vence na srpsko vojničko groblje. Dačić je rekao da se otkrivanjem spomen ploče odaje pošta i čuva trajna uspomena na hrabru srpsku vojsku i civile koji su se posle velike golgote iskrcali u staroj luci grada Bizerte 9. januara 1916. godine. „Ovim činom želimo da zahvalimo vlastima i građanima grada Bizerte na neizmernoj pomoći našoj vojsci i građanima u tim teškim vremenima kada je

Dević: Lice Srbije, tako različito od Srbije sto godina kasnije

Narodni muzej Valjeva čuva jednu od najboljih slika Srbije i Srba 1914-1918. Na njoj: brat drži u naručju svog rođenog brata, mrtvog brata, poginulog septembra 1916. na Kajmakčalanu. Ne znamo im imena, a kao da ih znamo, jer u njima prepoznajemo i naše čukundedove na koje čuvamo uspomene. Onaj što je mrtav, kao da je još uvek u jurišu, samo zaspao ili doslovno ostao na večitoj straži. A ovaj što je živ… na njegovom licu nema tuge i nema plača. Na njemu vidite jedan grč, koji opisuje ratnika s kojim se nije bilo dobro sresti u okršaju. Kako su se sreli – tako su i prošli, i Bugari i Švabe

POZIVNICA: U Beogradu premijera dokumentarnog filma „Zasijaše grobovi Solunaca“

U dosadašnjem radu Udruženje za negovanje i čuvanje srpske baštine „Kajmakčalan“ i Udruženje „Od stećaka do krajputaša“ su postigli zavidne rezultate na planu negovanja kulture sećanja na pale srpske vojnike u ratovima 1912-1918. Bliskost obrađenih tema rezultirala je time da, u novi poduhvat, uđu sa zajedničkim snagama. Naime, Ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja je, na prošlogodišnjem konkursu, prepoznalo važnost teme i odobrilo projekat Udruženja „Kajmakčalan“ (koje je sa partnerom Udruženjem „Od stećaka do krajputaša“) pripremilo filmsko ostvarenje pod nazivom „Zasijaše grobovi Solunaca“. Radi se o dokumentovanju tradicionalne aktivnosti članova Udruženja „Kajmakčalan“ na uređenju srpskih vojničkih grobalja u podnožju planine Nidže, koju prate izjave eminentnih istoričara, kao i neposrednih

Potomci o precima: Radojka Ristivojević iz Smedereva

Srpska majka. I baka-nana. Radojka Ristivojević iz sela Kusadak, srez Jasenički, okrug Smederevski. U sutonu života. Sa buketom cveća u rukama. I osmehom na licu. Radojka Ristivojević je u životu, pogledom savremenog čoveka, izgubila sve u Velikom  ratu, tačno sto godina ranije. Pre rata imala je pet sinova. Prvo joj je, na Mačkovom kamenu, terajući Švabe, pao sin Miloš, 23 godine star. Pa Marko, sa 19 godina, u povlačenju preko Albanije, da mu se ni grob ne zna. Pa muž Života, otac dvojice heroja, na Krfu 1916. Otišao bio na nekakav izvor i natočio vode u čuturu, zamotao duvan koji je posle dugo vremena dobio kroz sledovanje, seo na jedan

Bura zbog majica u OŠ „Nikola Tesla”

Šta se tačno dogodilo u osmoletki kada je nekoliko učenika došlo u majicama sa tenkovima, avionima i natpisom „Dogodine u Prizrenu” i sa likom Gavrila Principa utvrdiće inspektori Prosvetna inspekcija posetiće danas Osnovnu školu „Nikola Tesla” u Rakovici. Razlog za dolazak inspektora je incident koji se dogodio prošlog petka, kada su četvorica učenika osmog razreda došli u školu u majicama sa tenkovima, avionima i natpisom „Dogodine u Prizrenu”, dok je jedan od njih nosio majicu sa likom Gavrila Principa. Problem je nastao jer je direktor osmoletke Stanislav Stevuljević, kako se navodi u saopštenju Unije sindikata škola u Beogradu, dečake naterao da skinu te majice uz reči da je Princip „majmun

Kome smeta Gavrilo Princip

Unija sindikata škola u Beogradu saopštila je danas da direktor OŠ „Nikola Tesla” u Rakovici Stanislav Stevuljević naterao učenike te škole da skinu majice sa likom Gavrila Principa i majice sa natpisom „Dogodine u Prizrenu” uz optužbe da time pozivaju na nasilje i nacionalnu provokaciju. U saopštenju se navodi da se događaj desio u petak, 1. marta kada je Stevujević naterao momke da skinu majice uz reči da je Princip „majmun koji je započeo Prvi svetski rat”, prenosi Beta. „Nakon što su skinuli majice, maltretiranje se nastavilo u njegovoj kancelariji tako što im je oduzeo mobilne telefone i insistirao da iz njih izbrišu fotografije sa spornim majicama. Čitav proces ispitivanja

Lenka, hrabra ratnica sa Tare

Lenka Pjević Rabasović, heroina Prvog svetskog rata, priključila se četi kojom je komandovao njen brat Cvijo, dok su sve njene zarobili i mučili. Ranjena je 1918.godine, ali je brzo opet opasala pušku i vojevala do oslobođenja Devojka iz sela Bioska, na obroncima Tare, sanjala je samo jedno – venčanicu. San joj se i ostvario, ali tek pošto se, kako je govorila, prvo venčala sa puškom. Lenka Pjević Rabasović je najpre postala ratnica, pa tek onda supruga i majka. „Moj devojački san o sreći, prekinuli su ratovi. Najpre dva Balkanska, pa onda onaj veliki, svetski. Oni su iz osnova, i u najlepšim godinama, pred udaju, promenili moj život i bacili me

Heroj među anđelima

U grupi prvih srpskih vazduhoplovaca i junaka Prvog svetskog rata izuzetno važno mesto pripada Đorđu Rošu. Pomagao u osnivanju prve domaće avio-kompanije, spasavao Gračanicu, Žiču, Hilandar… Istoriju Srbije tokom 20. veka obeležili su mnogi junaci i herojstva koja ne bismo smeli da zaboravimo. Samo jedan od takvih ljudi je Đorđe Roš, začetnik našeg civilnog i ratnog vazduhoplovstva, branilac Beograda u Prvom svetskom ratu kada je stekao rane koje je začudo preživeo… Roš je čovek koji je sačuvao i zabeležio legendarni govor majora Gavrilovića, da bi u međuratnom periodu učestvovao u osnivanju prve domaće avio-kompanije. Kasnije priskače u pomoć kako bi bila spasena Gračanica, potom Žiča, a posebno požrtvovano učestvuje u

Obeležavanje 102 godine od Topličkog ustanka

U Prokuplju će biti obeležene 102 godine od Topličkog ustanka u Prvom svetskom ratu. Svečano obeležavanje te godišnjice organizuju Vlada Srbije, Odbor za negovanje tradicija oslobodilačkih ratova Srbije u saradnji sa Gradskom upravom Prokuplja. Svečanosti obeležavanja velikog narodnog ustanka u Toplici, jedinog takvog u porobljenoj Evropi tokom Prvog svetskog rata, počinje u 11 sati odavanjem pošte i polaganjem venaca na spomen obeležje Topličanima palim u ratovima 1912. -1918. i žrtvama Topličkog ustanka 1917. godine. Vence na spomen obeležje položiće delegacije Vlade Srbije, Ministarstva odbrane i Vojske Srbije, Ministarstva unutrašnjih poslova, Topličkog upravnog okruga, Grada Prokuplja, Saveza potomaka ratnika 1912 – 1918 godine kao i druga brojna udruženja građana. Pred spomenikom

Vjesanje_Srba_u_Gacku_1914.jpg

Srbi iz Bosne i Hercegovine u vrtlogu Prvog svjetskog rata

Vješanje Srba u Gacku 1914. godine U raspravama o Gavrilu Principu, karakteru Mlade Bosne i ulozi Srbije u izbijanju Velikog rata, sudbina Srba u Bosni i Hercegovini za vreme Prvog svetskog rata ostaje zaboravljena. Mi slobodni građani, kojima je zajamčena bila lična sloboda ustanovom, našli smo se kao preko noći lišeni sviju ljudskih prava, poniženi više nego životinje, u prahu, memli i mraku, koji nije bio namjenjen da daje skrovište ljudima, nego akrepima i zmijama. – Internirci Zemaljskoj vladi u Sarajevu Danas, na pragu obilježavanja stogodišnjice izbijanja Prvog svjetskog rata, duhovi prošlosti ponovo lebde nad nama. U publicističkim krugovima i naučnoj zajednici širom Evrope sve su češće rasprave o karakteru

ISTORIJA SRPSKE PRED PUBLIKOM: Postavka u Istorijskom arhivu Užica

Postavka je osvetlila period na kraju Velikog rata i trijumfalni pohod srpske vojske, koja je od okupatora oslobodila krajeve naseljene pravoslavnim, katoličkim i muslimanskim stanovništvom  Izložba dokumenata „Banjaluka 1918“ Istorijskog arhiva Republike Srpske upriličena u Istorijskom arhivu Užica, privukla je veliku pažnju publike: postavka je osvetlila period na kraju Velikog rata i trijumfalni pohod srpske vojske, koja je od okupatora oslobodila krajeve naseljene pravoslavnim, katoličkim i muslimanskim stanovništvom. Publika tako ima priliku da se podseti na to da je Banjaluka, kao i druge bosanske varoši, pet dana i formalno bila deo Srbije. Uz ovaj i slične brojne i dokumentovane podatke, postavka svedoči kako je srpska oslobodilačka vojska sa radošću dočekana

baba-visnja.jpg

ZABORAVLjENA HEROINA: Rat baba Višnje protiv Austrougarske

Među imenima zaboravljenih srpskih heroina sigurno se nalazi i baba Višnja Mosić iz višegradskog sela Gornje Dubovo koja je desetak godina pre Sarajevskog atentata i početka Prvog svetskog rata bila pripadnik organizacije Mlada Bosna. Ova visprena i pismena srpska seljanka, koja je 1906. godine ostala bez muža Pera, ne samo da se brinula o brojnoj familiji nego je preko uvek nemirne granice između Bosne i Hercegovine i Srbije, čija je granična linija prolazila na stotinak metara od njene kuće, prevodila sve one koji su je za pomoć zamolili. Austrougarske vlasti u predvečerje Prvog svetskog rata pojačale su kontrolu granice između sela Dubova u BiH i Zaovina u Srbiji, ali to

Dačić: Miro, pronađi vaše novine iz 1918.

Dačić poručio hrvatskom zvaničniku da se bolje informiše o ulozi Srba u oslobađanju Dalmacije Umesto što me ocenjuje, veliki poznavalac „povijesti“ Miro Kovač neka potraži u arhivama naslove iz hrvatske štampe 1918. pa će se uveriti šta je istina. Ovako je za „Novosti“ šef srpske diplomatije Ivica Dačić odgovorio na reči predsednika Odbora za spoljnu politiku Sabora da „srpska vojska nije došla u Dalmaciju 1918. da spase Hrvate, već da osigura veliku Srbiju“ i da ministar spoljnih poslova Srbije „manipuliše, ne zna istoriju i mora na popravni“. On je reagovao na nedavnu Dačićevu izjavu da je srpska vojska 1918. sprečila da Dalmacija postane italijanska. – Nešto nije u redu. Ako

Goran Šarić: Ipak ste vi idioti!

O izjavi predsjednika evropskog parlamenta da je Dalmacija talijanska i napadu na vaterpoliste u Splitu U novembru 1917. ruske novine “Izvjestija” objavile su senzacionalan članak, sadržaj tajnog Londonskog ugovora koji je 25.04. 1915. potpisan između Antante (Velika Britanija, Rusija i Francuska) i Italije. U zamjenu za napuštanje tabora Centralnih sila (Njemačka, Austro-Ugarska i Turska), Italiji je obećana gotovo cijele istočna obala Jadrana. Srbija je trebala dobiti ostatak dalmatinske obale, Slavoniju i BiH, dok je odluka o tome hoće li Hrvatska pripasti Mađarskoj ili ući u neku smanjenu Austro-Ugarsku ostavljena za kraj rata. Međutim, srpskim vojnicima taj ugovor nije puno značio, oslobodili su cijelu Dalmaciju i došli sve do Rijeke gde

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.