arrow up

Svjedočenja o zločinima nad Srbima u Orašju

Na suđenju desetorici pripadnika Hrvatskog vijeća odbrane /HVO/ optuženim za ratni zločin nad Srbima na području Orašja 1992. i 1993. godine, svjedok Tužilaštva BiH Ranko Cvijanović rekao je danas da je od kuma Jove Božića saznao da je njegovom ocu Jaćimu, u šupi u Donjoj Mahali, oko izbio Damir Klajić zvani Dama. „Kum mi je rekao da je Klajić udario mog oca lancem na kojem je bio katanac i izbio mu oko“, rekao je Cvijanović. On je naveo i da mu je strina Ruža Cvijanović, koja je bila zatvorena mjesec i po dana, rekla da je viđala Jaćima u sali Srednjoškolskog centra, da je loše izgledao i potvrdila da mu

shutterstock

Svjedočenje o zločinima nad Srbima u Orašju

Svjedok Tužilaštva BiH Luka Vasiljević rekao je na suđenju pripadnicima HVO optuženim za ratni zločin nad Srbima na području Orašja da su tokom zarobljeništva u Donjoj Mahali ljudi izvođeni na ispitivanja i pojedini, poput Čede Cvijanovića, nisu nikad vraćeni, Aćimu Cvijanoviću je izbijeno oko, a Peru Gavrića su pronašli obješenog kablom o bojler. Vasiljević je ispričao da su ga iz Bukove Grede, gdje je živio i radio kao vozač prije rata, odveli 9. maja 1992. godine ljudi u maskirnim uniformama sa oznakama HVO-a. On je naveo da su pripadnici HVO-a dolazili nekoliko puta i sakupljali oružje, da je on predao pištolj za koji je imao odobrenje i dvije lovačke puške,

Foto: Thinkstock

Počelo suđenje za zločine nad Srbima u Brodu

U Sudu BiH počelo je suđenje Alminku Islamoviću za ratni zločin počinjen nad srpskim civilima na području Broda 1992. godine. Islamović je, prema Tužilaštvu BiH, kao nekadašnji pripadnik i komandir voda Vojne policije 101. brdske brigade Hrvatskog vijeća odbrane /HVO/, optužen u šest tačaka da je od marta do oktobra 1992. učestvovao u hapšenju, ubijanju, psihičkom i fizičkom maltretiranju civila srpske nacionalnosti, koji su bili zatvoreni u podrumu stare stanice policije u Brodu. Islamoviću je na teret stavljeno i odvođenje zatočenih na prinudne radove, kao i paljenje i pljačkanje njihove imovine, ali i uništavanje vjerskih, kulturnih i istorijskih spomenika, prenosi Birn. Tužilac Tužilaštva BiH Milorad Barašin rekao je da će

Pomen poginulim derventskim borcima služen je u crkvih Svetih apostola Petra i Pavla.

Pomen derventskim herojima

U Vlasenici je danas obilježeno 25 godina od pogibije 15 boraca derventske 327. motorizovane brigade Vojske Republike Srpske, koji su 9. marta poginuli u rejonu Cerske u vlaseničkoj opštini. Pomen poginulim derventskim borcima služen je u crkvih Svetih apostola Petra i Pavla. Obilježavanju su prisustvovali članovi porodica poginulih boraca, te predstavnici boračkih organizacija i lokalnih vlasti opština Derventa i Vlasenica. Šef Odsjeka za boračko-invalidsku zaštitu opštine Derventa Staniša Mikerević rekao je da je ovaj memorijalni skup dokaz da narod Vlasenice i Dervente poštuje žrtve koje su pale za odbranu Republike Srpske i da će tako biti i ubuduće. „Saradnja između naše dvije opštine je dobra, što ne znači da u

shutterstock

Svjedok vidio ubistvo Makse Gavrića

Svjedok Tužilaštva BiH Ilija Maksimović rekao je na suđenju desetorici pripadnika Hrvatskog vijeća odbrane /HVO/, optuženim za ratni zločin nad srpskim civilima i ratnim zarobljenicima na području Orašja 1992. i 1993. godine, da je vidio kako je hrvatski vojnik iz Požege zabio nož Maksi Gavriću u vrat, nakon čega je njegovo tijelo odvezao. Svjedok je naveo da mu je Mile Krunić rekao da je Ranka Stojnića iz Kozarca iz pištolja ubio optuženi Mato Жivković, zvani Rakijica. Maksimović je posvjedočio da je 9. maja 1992. godine sa ostalim stanovnicima Bukove Grede odveden pred prodavnicu gdje ih je Pero Vincetić zvani Konj pojedinačno odvodio iza prodavnice i tukao. „Marko Maksimović, Mićo Gavrić,

Marko Grabovac Foto: SRNA

Grabovac sumnja u prikrivanje ratnog zločina nad Srbima u Odžaku

Predsjednik Odbora za traženje zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske Marko Grabovac izrazio je sumnju da je sa lokacije masovne grobnice u dijelu napuštenog pravoslavnog groblja u Odžaku, izmještena srpska masovna grobnica. „Došao sam do podataka da je u ovoj masovnoj grobnici bilo zakopano i šest vojnika JNA koji su tokom proteklog rata bili zatočeni u logoru u Odžaku, a koje i dalje potražuje Republika Srbija“, rekao je Grabovac Srni. Grabovac kaže da je ove podatke dobio od srpske logorašice koja je bila zatočena i silovana u Odžaku, a koja je o ovom progovorila prilikom nedavnog svjedočenja u Sarajevu. Grabovac je ponovio da mu je svjedok bošnjačke nacionalnosti

Predsjednik Predsjedništva opštinske Boračke organizacije Brod Zoran Vidić.

Smijeniti Mijića, ratnog komandanta HVO-a, sa mjesta predsjednika SO

Opštinska Boračka organizacija /BO/ Brod neće odustati od inicijative za smjenu predsjednika Skupštine opštine Ive Mijića koji je u minulom ratu bio načelnik štaba 101. Bosansko-brodske brigade HVO-a, rekao je Srni predsjednik Predsjedništva ove boračke organizacije Zoran Vidić. On kaže da 244 žrtve, koje su dale život za oslobađanje Broda i stvaranje Republike Srpske, ne zaslužuju da njihove sestre i braću predvodi komandant 101. Bosansko-brodske brigade. Vidić ističe da su tokom Mijićevog izbora na ovu funkciju u prethodnom mandatu postojale spekulacije u vezi sa njegovim učešćem u ratnim akcijama na području brodske opštine, ali da je Boračka organizacija u međuvremenu došla do novih dokaza i činjenica. On je podsjetio da

Parastos povodom obilježavanja 26 godina od agresije hrvatske vojske na ovu opštinu služio je sveštenik Jovo Banović, a vijence ispred Spomen-obilježja za 48 poginulih boraca i civilnih žrtava rata položile su porodice poginulih boraca i civilnih žrtava, delegacija opštinske Boračke organizacije Brod i Mjesnog odbora Boračke organizacije Brodsko polje 1.

Obilježeno 26 godina od hrvatske agresije

U Brodu je danas obilježeno 26 godina od agresije hrvatske vojske na ovu opštinu. Tim povodom ispred Spomen-obilježja u Brodskom polju jedan služen je parastos poginulim borcima odbrambeno-otadžbinskog rata, a potom su položeni vijenci. Predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije opštine Brod Zoran Vidić rekao je da je 3. mart 1992. godine u istoriji ove lokalne zajednice upisan kao dan kada su Srbi bili izloženi otvorenoj agresiji regularne Hrvatske vojske, čime je počeo rat u BiH. Vidić je istakao da su regularne snage Hrvatske imale podršku paravojnih formacija iz Hrvatske, ali i pomoć od oružanih paravojnih formacija Hrvata i muslimana iz tadašnjeg Bosanskog Broda. „Most preko rijeke Save je bio zatvoren i

Parastos Foto: RTRS

Brod: 26 godina od agresije hrvatske vojske

U Brodu će biti obilježeno 26 godina od agresije hrvatske vojske na ovu opštinu. Obilježavanje 26 godina od hrvatske agresije počeće ispred spomen-obilježja u Brodskom polju jedan kod Osnovne škole „Sveti Sava“ u 11.30 časova. Predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije Brod Zoran Vidić izjavio je Srni da je 3. marta 1992. godine preko mosta na rijeci Savi iz Slavonskog Broda prešao velik broj dobro naoružanih hrvatskih vojnika. „Danas obilježavamo datum koji je vrlo značajan za Brod, odnosno najnoviju ratnu istoriju ove opštine. Na Brod je 3. marta izvršena agresija na srpsko stanovništvo, a sve dalje što se dešavalo poslije je mnogo strašnije“, naveo je Vidić. On ističe da je nakon 3.

Optuženi sa advokatom

Logorski tragovi ustaškog zločina!

Nastavljeno suđenje pripadnicima HVO za zločine nad Srbima u Orašju. Zarobljenom Aćimu Cvijanoviću iskopali oko i odsekli deo kože Vojnici Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) zabili su bajonet u vrat Maksi Gajiću, dok su Aćimu Cvijanoviću izbili oko i odsekli deo kože na glavi! To je na nastavku suđenja generalu HVO Đuri Matuzoviću i još devetorici optuženih za zločine nad Srbima u Orašju 1992. ispričao svedok tužilaštva Petar Cvijanović, dodajući da je optuženi Mato Жivković zvani Rakijica 9. maja 1992. tukao zatvorene srpske civile u šupi u Donjoj Mahali. Svedok je rekao da je po naređenju maskiranih pripadnika hrvatske vojne policije otišao ispred seoske čitaonice gde je bilo oko 50 Srba.

Foto: Thinkstock

Mato Жivković tukao srpske zarobljenike

Svjedok Tužilaštva BiH Petar Cvijanović izjavio je u Sudu BiH na suđenju pripadnicima HVO za zločine nad Srbima u Orašju, da je Mato Жivković zvani Rakijica 9. maja 1992. godine tukao zatvorene srpske civile u šupi u Donjoj Mahali, te da su vojnici Maksi Gajiću zabili u vrat nož od bajoneta, a Aćimu Cvijanoviću izbili oko i odsjekli dio kože na glavi. Na suđenju desetorici pripadnika HVO, Cvijanović je ispričao da je po naređenju maskiranih pripadnika hrvatske vojne policije otišao ispred seoske čitaonice. „Skupilo se oko 50 Srba, među kojima je bilo žena. Muškarci su uhapšeni, a žene vraćene kućama. Pred čitaonicom je bio kamion Miće Gavrića, u koji su

© Fotolia/ WavebreakMediaMicro

Simić: Rakijica jedva čekao da istuče zatvorenog Srbina

U nastavku suđenja desetorici pripadnika Hrvatskog vijeća odbrane /HVO/ optuženim za ratni zločin nad srpskim civilima i ratnim zarobljenicima na području Orašja 1992. i 1993. godine, svjedok Tužilaštva BiH Aćim Simić potvrdio je da je optuženi Mate Жivković zvani Rakijica tukao zatvorene Srbe u logoru u Donjoj Mahali. „Opasno je izgledao, bio je oštar i kao čigra. Jedva je čekao da nekoga istuče. On i još neki vojnici pojedinačno bi napolje izvodili zatvorenike, a kada ih vrate bili bi crveni po rukama i leđima“, naveo je Simić. On je ispričao da je u Bukovoj Gredi živio do 9. maja 1992. godine kada je došla hrvatska vojska i naredila muškarcima da

Slavko Grabovac Foto: privatna arhiva / RAS Srbija

„Posoliću ti ranu da budeš ustaša“ Heftali mu prste, žarili cigaretama, crtali po telu slovo „U“, a danas ih sreće na ulici

Ni 25 godina kasnije jezive slike strašnog mučenja, neopisivih bolova i ubijanja ne izlaze mi iz glave. Ne mogu da spavam, ne mogu da jedem, ruke mi drhte, gubim se. Жivim od danas do sutra, svaki dan sa istim stravičnim prizorima. Ne nadam se pravdi od strane zvaničnih institucija, ali verujem da će Bog svima naplatiti onako kako su zaslužili. Ovako počinje svoju priču za „Blic“ Slavko Grabovac (71), koji je 1992. preživeo torturu i streljanje nakon zarobljavanja i odvođenja u zgradu Skupštine opštine Brod. – Šta da vam kažem. Prošlo je toliko godina, a ja i danas osećam posledice. Imam potres mozga, polomljena su mi rebra, svi zubi su

Slavko Grabovac Foto: privatna arhiva / RAS Srbija

Grabovac: Zvjerski me mučio, a sad mi nudi 5.000 KM da ga ne pominjem

Slavko Grabovac, koji je 1992. godine preživio torturu i strijeljanje nakon zarobljavanja i odvođenja u zgradu Skupštine opštine Brod, kaže da mu je ratni pripadnik muslimansko-hrvatskih formacija u Brodu Nedžad Omerović, koji ga je zvjerski tukao i mučio kada je zarobljen, nedavno nudio 5.000 KM da na suđenju promijeni iskaz i da ga ne pominje. Grabovac kaže da je sve ponude Omerovića odmah odbio i da nema tog novca za koji bi lagao i štitio siledžije i zločince. „Omerović me pozvao u jedan motel. Otišao sam i on mi je odmah ponudio novac kako ga ne bih pominjao u sudskom procesu, iako me on nakon zarobljavanja mučio i iživljavao se

U Novom Selu kod Šamca danas je otkrivena i osveštana spomen-ploča za četiri poginula borca iz ovog mjesta i jednu civilnu žrtvu rata.

U Novom Selu otkrivena spomen-ploča za poginule borce

U Novom Selu kod Šamca danas je otkrivena i osveštana spomen-ploča za četiri poginula borca iz ovog mjesta i jednu civilnu žrtvu rata.Za postavljanje spomen-obilježja i rekonstrukciju prostorije mjesne zajednice Novo Selu, opština Šamac je izdvojila 5.000 KM.  Načelnik opštine Šamac Đorđe Milićević rekao je da je Novo Selo jedna od tri mjesne zajednice na području opštine koja nije imala spomen obilježje za poginule borce. „Obaveza opštine je da pomaže boračke kategorije i da se sjećamo svih onih koji su dali živote u otadžbinskom ratu za opstanak srpskog naroda na području Posavine“, rekao je Milićević. On je naveo da će opština Šamac, osim sredstava predviđenih budžetom za boračke kategorijme, pomoći

NAJNOVIJE VIJESTI

Otjerana u grob

Stoja Trivkanović (1950 – 2019) iz Siska izgubila je sve sudske postupke

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.