arrow up

Franjo Tuđman na Goli Otok poslao 7.000 oficira JA

„… Nedavno je baš u Glini, u kojoj je Nazor 1944. godine održao  svoj istorijski govor, održan pomen žrtvama ustaškog terora (1200 poklanih ljudi, žena i dece u glinskoj crkvi), a da na tom pomenu, bar iz pijeteta ili iz minimuma civilizacijskog ponašanja, nije prisustvovao nijedan predstavnik zvanične hrvatske države. Nije bilo ni članova CK SKH, ni Tuđmanovih hadezeovaca. Ta sramota je za komuniste utoliko veća jer je Nazor govorio u njihovo ime, a za Franju Tuđmana zato što je u to vreme bio saradnik Josipa Broza. Njegovo odsustvo, međutim, može se shvatiti jedino činjenicom da on sebe više ne smatra Brozovim već Pavelićevim sledbenikom, što je jasno demonstrirao obeležavanjem

Savo Štrbac: Leš NN. 33

Jednog prohladnog januarskog jutra 1993. godine vojska Republike Hrvatske je počela agresiju na Ravne Kotare. Napad je bio neočekivan i silovit. U prva dva dana hrvatska vojska je zauzela veći dio područja. Da bi se zaustavio njen dalji prodor u dubinu teritorije, prema Benkovcu, na Ravne Kotare su svaki dan stizali dobrovoljci i jedinice iz drugih dijelova Republike Srpske Krajine. Među prvima došla je Specijalna jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova iz Knina, da bi organizovala odbranu sela Pridrage. U njoj je bio i Mišo iz Strmice, sela pored Knina, mladić izuzetne fizičke konstrukcije, a star svega dvadeset i po godina. Borbe oko Pridrage bile su žestoke, često su se vodile prsa

Jos_nisu_procesuirani_mnogi_ratni_zlocini_nad_Srbima.jpg

Šljepice iz Islama Grčkog

Islam Grčki je bilo veliko i bogato ravnokotarsko selo sa pretežno srpskim življem i samo nekoliko hrvatskih porodica. Početkom 1993. godine, u ovom selu je živelo 197 srpskih porodica sa 976 duša. Жiveo je tu i Jovan Šljepica sa suprugom Tonkom, sinovima Zdravkom i Vojislavom i kćerkom Brankom, dok mu se kćer Marija pre rata udala za Jusupa, Hrvata iz susednog sela Islama Latinskog, i živela je u Zadru. Zdravko je bio teški bubrežni bolesnik i vojno nesposoban, dok je Vojislav bio angažovan u SVK. Sinovi nisu bili oženjeni, a Branka je bila još devojčurak. Tako je bilo dok hrvatska vojska 22. januara 1993. nije izvršila agresiju na Ravne Kotare.

Mali Alan - Velebit

Zločin na Malom Alanu

Masakr nad Srbima se dogodio na planini Velebit, na lokaciji Mali Alan, 22. januara 1993. godine, kada su ustaše mučile, zaklale i mučki ubile 22 osobe srpske nacionalnosti, od kojih i jednu medicinsku sestru. Srpski kamioni su tada upali u zamku između dve baze UNPROFOR-a, baze na Matrasu-Sveti Rok i Malog Alana. Osam srpskih vojnika je uspelo da se izvuče iz zasede i preživi, a njih 22 su zarobljena i zverski masakrirana. Ustaše su im tada preprečile jedini put kojim bi mogli da izađu, a posle toga su zauzeli i veze komunikacije i preko njih javili srpskim vojnicima da na Malom Alanu ima ranjenika. U zamku je tada upala grupa od oko 30

Dugo je trajao taj moj put

Od Gračaca do Donjeg Lapca malo sam trčala, pa išla pješke. Sedmog avgusta 1995, za svega nekoliko stotina metara izbjegla sam bombardiranje kolone na Petrovačkoj cesti. Vidjela sam avione, čula zapomaganja. Bosnu sam prešla skoro pješke…, priča Aleksandra Mandić, koja je kao 15-godišnjakinja, sama kao prst, izbjegla iz Gračaca. Iz svog stana u Gračacu Aleksandra Mandić na brzinu je uzela školske svjedodžbe i izvod iz knjige rođenih, zaključala vrata i ključ ostavila ispod otirača. Bilo je to 4. avgusta 1995. godine. Mislila je da će se skloniti negdje na par dana, ali nije se vratila punih 16 godina. Tek je ove godine provela tri tjedna u svom rodnom Gračacu. Sreli

SLAVOJKA DULAĆ (1932+2016.) SVJEDOK STRAŠNOG ZLOČINA

Slavojka Dulać, rođena Vukosav, upokojila se na 19. a sahranjena 21. januara 2016. u Stepanovićevu kod Novog Sada. Pokojna Slavojka je 28. avgusta 1941, kao 9- godišnja djevojčica, jedina uspjela da pobjegne iz zapaljene pojate sa zatvorenom srpskom nejači u rodnom selu Ljubljenici kod Stoca. Prethodno su prve komšije Hrvati i muslimani u tu pojatu zatvorili sve srpske žene i djecu iz toga sela, a iz porodica Gelo i Vukosav. Pojatu su potom naunili slamom i zapalili. Odrasle muške članove ovih porodica isti zločinci poubijali su na Vidovdan iste godine u jami Barev do. Svjedočenje pokojne Slavojke o ovom zločinu sačuvano je na video snimku koji se nalazi u Dokumentacionom

rajilic_zivkovic-bozica.jpg

RAJILIĆ: APEL VLADI DA RIJEŠI PROBLEM OPSTRUKCIJE ZAKONA

Predsjednik Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske Božica Жivković Rajilić apelovala je da Vlada Srpske pomogne ovoj organizaciji jer u nekim opštinama Srpske ponovo postoji velika opstrukcija službenika kada je riječ o primjeni Zakona o žrtvama ratne torture. “U manjem broju opština Republike Srpske službenici se ne pridržavaju slova zakona i prave probleme ženama koje su podnijele zahtjeve za ostvarivanje statusa i prava”, rekla je Rajilićeva Srni. Prema njenim riječima, neke opštine odmah po podnošenju zahtjeva traže od Republičkog centra za istraživanje rata i Saveza logoraša Republike Srpske uvjerenja i mišljenje, za razliku od Bratunca, Foče i nekih drugih opština u Hercegovini koje zahtjeve žena drže u ladicama po dva

Sahrana ubijenih srpskih vojnika

Zločin nad Srbima na Velebitu „Slušali smo krike naših saboraca“

„Jedva smo ih prepoznali“ Na identifikaciji 22 stradalih srpski vojnika, Veselinović je prepoznao oko 10 ubijenih, dok 12 nije prepoznao jer su bili masakrirani. – Dovezeni su u vrećama Unprofora u Gračac u Dom zdravlja. Neki nisu mogli da prisustvuju idenfikaciji. Neki su bili ranjeni i živi mučeni, pa su ih prepoznavali po kaišu ili satu. Drugi su bili zaklani, a ubijali su ih krampovima i lopatama – kaže Veselinović. Tužilaštvo za ratne zločine, počev od 2011. godine, prikupljalo je informacije, dokaze i podatke u vezi sa masakrom na Velebitu, na prevoju Mali Alan, u selima Kijane i drugim, koji su počinjeni u akciji „Maslenica 93“, kada je ubijeno nekoliko

Srpska_familija_1941.jpg

Na Kordunu grob do groba traži majka sina svoga

Svjedočanstva o zločinima u Petrovoj gori i njenim okolnim selima od decembra 1941. do kraja maja 1942. godine  Piše: Đuro Zatezalo Na području kordunaške općine Vojnić živjelo je, prema popisu stanovništva od 31. decembra 1931. godine, 31.249 stanovnika. Od toga 27.608 Srba, 3.613 Hrvata i 28 pripadnika drugih narodnosti. Od ukupno 27.608 Srba za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske ugasio se život njih 7.626, odnosno 27,62% te populacije. Među ubijenima su 1.634 djeteta u starosti do 15 godina života i palih u borbi protiv fašizma a za slobodnu svoju hrvatsku domovinu 1.508 boraca. Da bi što više osokolio svoju zlikovačku vojsku u planu potpunog istrebljenja srpskog naroda s područja Nezavisne Države Hrvatske,

Otkriven novi zločin nad Srbima!

U UN su Srbima dopisivali zločine u posljednjem ratu u Jugoslaviji i BiH i sakrivali izvještaje, kao što je pismo prvog komandanta „plavih šljemova“ Satiša Nambijara u kojem navodi da nije bio svjedok nikakvog genocida, rekao je profesor Nikola Moravčević, koji je imao uvid u arhive UN. „Niko pod mojom komandom nije bio svjedok ničega što bi po obimu prišlo blizu procjenama koje su izmislili mediji“, napisao je Nambijaru u svom izvještaju iz 1993. godine, navodeći da američka administracija odbija da vidi da Srbi u BiH imaju validna prava i opravdane žalbe. Moravčević, koji je bio prorektor prestižnog Univerziteta Ilinois u Čikagu i koji je imao posebnu dozvolu za rad

maslenica-parastos.jpg

SUTRA PARASTOS SRBIMA UBIJENIM U AKCIJI “MASLENICA”

U Crkvi Svetog Marka u Beogradu, danas će biti služen parastos za 348 Srba, među kojim 35 žena i troje djece mlađe od 12 godina koje su pripadnici Hrvatske vojske ubili na području Ravnih Kotara i Malog Alena prije 26 godina. Nakon parastosa koji je najavljen za 11.00 časova, predstavnici Udruženja porodica nestalih i poginulih lica “Suza” položiće vijence i cvijeće kod spomenika srpskim žrtvama u Tašmajdanskom parku, saopšteno je iz ovog udruženja. Hrvatske oružane snage su 22. januara 1993. godine izvršile agresiju pod kodnim nazivom “Maslenica” na južne dijelove Republike Srpske Krajine, što je bila treća agresija Hrvatske na zaštićeno područje UN. U ovoj agresiji na srpskoj strani poginulo

Milorad Pupovac

PENAVA IZLAЖE DJECU VELIKOM RIZIKU I SUKOBIMA

Predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke /SDSS/ Milorad Pupovac ocijenio je da gradonačelnik Vukovara Ivan Penava koristi narušene odnose u tom gradu za politički obračun sa SDSS-om i izlaže djecu različite nacionalnosti velikom riziku i sukobima. Pupovac je rekao da Penava ne poštuje zakone i međunarodne konvencije o pravima djece, te da je prebacivanje krivice u slučaju nedavnog napada na srpskog dječaka na autobuskoj stanici u Vukovaru na SDSS tipičan način ljudi loših namjera. On je naglasio da su navode policije da je u ovom slučaju riječ o sukobu navijačkih grupa demantovali roditelji i direktor škole “Nikola Tesla”. “Ne bih volio da iko koristi institucije države da promijeni karakter toga što

Milojko Budimir

NOVI ZAKON NE PREPOZNAJE BIVŠE NOSIOCE STANARSKOG PRAVA

Generalni sekretar Udruženja Srba iz Hrvatske Milojko Budimir istakao je da novi hrvatski Zakon o stabmenom zbrinjavanju ne prepoznaje bivše nosioce stanarskog prava, koji su uglavnom Srbi. Budimir napominje da je Hrvatska jedina od bivših republika SFR Jugoslavije ukinula stanarsko pravo i tako oštetila više od 30.000 nosioca stanarskog prava svojih državljana srpske nacionalnosti, saopšteno je iz ovog udruženja. On podsjeća da je u decembru prošle godine upućen Javni poziv za podnošenje prijava za stambeno zbrinjavanje u 2019. godini u Hrvatskoj, u skladu sa Zakonom o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, ali da je, za razliku od ranijih godina, rok za predaju novog ili izmjenu postojećeg zahtjeva od 1. do

Donja Suvaja: Još jedna priča Lička!

 “U Suvaji se danas živi nekim normalnim životom, ako se to može tako reći, jer je ovaj dio Like dosta stradao. Ovdje su mještani puno stradali i u Drugom Svjetskom ratu, ali i u ratovima devedesetih. Sve je bilo porušeno, ali, eto mi smo se vratili” zbori Đuro Vekić, na početku priče o Suvaji, koju posjetismo uoči Božića.  Imaju on i supruga Zorica dvoje djece, dvoipogodišnjeg sina Novaka i godinu dana stariju kćerku Unu. Bave se poljoprivredom. Od jutra do mraka, stalno posla ima, zbori supruga Zorica. “To je naša svakodnevnica, djeca, obaveze, imamo stado koza, bavimo se malinarstvom. Sve što proizvedemo je zdravo, nije prskano“, dodaje Zorica Najteže je

U splitskom sudu svjedočenja srpskih logoraša iz “Lore”

Poslije trinaest godina od posljednjeg svjedočenja, dvoje logoraša iz Trebinja svjedočili su u Жupanijskom sudu u Splitu, u predmetu “Lora 3”, protiv Tomislava Duića, upravnika zloglasnog logora i Emilija Bungura, jednog od vojnih policajaca. Riječ je o krivičnim djelima ratnog zločina, počinjenim nad zarobljenim vojnicima. Mirko Babić, jedan od svjedoka, koji je preživio teške psihičke i fizičke torture, kaže da je ponovio istinu o svom stradanju u Lori, i još tri logora u Hrvatskoj. Ranije je davao iskaze istražiteljima Sipe i u Жupanijskom sudu u Splitu. Posljednji put je svjedočio 2006. godine. Zbog teških ratnih zločina nad zarobljenim srpskim civilima i vojnicima, hrvatsko pravosuđe zločine u Lori razdvojilo je u

NAJNOVIJE VIJESTI

Sveti Sava

Priredio – Đorđe Bojanić Sveti Sava bio je prvi srpski arhiepiskop, svetitelj i prosvetitelj.

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.