arrow up
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
Franjo Tuđman

Kao da ih nikad nije bilo

22. april 2011.

Dvadesetak dana poslije “Oluje”, vlak napunjen pripadnicima političke i društvene elite provezao se od Zagreba do Splita, zaustavljajući se na nekim usputnim stanicama. Franjo Tuđman bio je posebno nadahnut u Karlovcu i Kninu. Njegove riječi, koje donosimo u ovom tekstu, našle su svoje mjesto i u haškoj presudi Gotovini i Markaču ZAGREB * “… a ono što je posredno ona vrijednost, koja se ne može izraziti, ta čvrsta budućnost Hrvatske s obzirom da nema više onih koji bi je ugrožavali u hrvatskom nacionalnom tijelu, to se ne može izraziti nikakvim novcem, nego upravo time da je ovim korakom budućnost hrvatskog naroda, suverene i nezavisne hrvatske države, jednom za vazda, osigurana

njegovic_jadovno.jpg

Petnaes godina od izlaska iz muslimanskih logora

7. april 2011.

Udruženja ratnih vojnih zarobljenika “Vijenac, Vozuća i ostali” sa sjedištem u Doboju obilježiće danas 15 godina od izlaska posljednje grupe Srba iz muslimanskih logora u Tuzli i Zenici. “Od 200 zarobljenih Srba na području Vozuće i ovog dijela Ozrena, njih 130 nalazilo se u tuzlanskom logoru i podvrgnuto je teškim fizičkim poslovima, psihofizičkim mučenjima, premlaćivanjima, seksualnim i drugim zlostavljanjima”, podsjećaju iz ovog udruženja. Udruženje ističe da ni 15 godina nakon stravičnih zločina nad Srbima sa Ozrena i Vozuće još niko nije odgovarao. “Naš komandant sa Ozrena general Novak Đukić nevin leži u zatvoru”, poručuju ratni vojni zarobljenici. Udruženje ratnih vojnih zarobljenika “Vijenac, Vozuća i ostali” ima 360 članova koji su tokom p roteklog rata boravili

Ekshumacija

U Zagrebu sutra identifikacija posmrtnih ostataka 16 Srba

28. mart 2011.

U Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta u Zagrebu sutra će biti organizovana identifikacija preliminarno identifikovanih posmrtnih ostataka 16 Srba ekshumiranih u Dvoru na Uni i u Medarima kod Nove Gradiške, potvrdila je danas Srni portparol Instituta za nestala lica BiH Lejla Čengić. Čengićeva je precizirala da je od 16 ekshumiranih riječ o sedam članova porodice Vuković iz Medara, čije će posmrtne ostatke po želji porodice preuzeti predstavnici Instituta za nestala lica BiH radi sahrane na području BiH, dodajući da će preostali broj posmrtnih ostataka nakon identifikacije porodice preuzeti i najvjerovatnije sahraniti u Hrvatskoj. Na identifikaciju su pozvani predstavnici Instituta za nestala lica BiH, članovi porodica poginulih, Kancelarije

Janko Velimirović

Manipulacije brojem poginulih u Srebrenici

25. mart 2011.

BANJALUKA, 25. MARTA – Republički centar za istraživanje ratnih zločina u dosadašnjim istraživanjima došao je do saznanja da se proteklih godina manipulisalo brojem poginulih i nestalih Bošnjaka u julu 1995. godine u regiji Srebrenica, rekao je Srni direktor Centra Janko Velimirović. Velimirović je istakao da to potvrđuju brojna dokumenta, saznanja i izjave, među kojima je i stenogram sa sjednice Predsjedništva takozvane Republike BiH koji je danas objavio “Pres”, a u kojem se navodi da su Alija Izetbegović i Haris Silajdžić iza zatvorenih vrata priznali da je u Srebrenici poginulo 3 000 ljudi. Prema njegovim riječima, kada se shvatilo da je ta brojka, koja je približno tačna, nedovoljna da se postignu

Zločin nad srpskim civilima

U Sisku pobijeno biše od 600 srpskih civila

23. mart 2011.

BANJALUKA, 23. MARTA – U masovnim likvidacijama Srba u Sisku i okolini procjenjuje se da je ubijeno više od 600 civila u prošlom ratu, piše zagrebački “Nacional”.    Veći dio tih zločina pripisuje se jednom dijelu pripadnika takozvane “Handžar divizije” koju su činili stanovnici Istre koji su se tamo doselili iz BiH. Uloga te jedinice tokom rata ujedno je i jedna od najvećih tajni, a otkrivanje tajne moglo bi dovesti do pozadine zločina u Sisku i lica koja su inicirala masovne likvidacije srpskih civila na tom području, piše list. Državni tužilac Hrvatske Mladen Bajić krajem prošle godine ponovo je otvorio istragu o tim zločinima, a sada je ta istraga ušla u

Sudski okvir za dinamitiranje

18. mart 2011.

Umjesto pravedne odštete za miniranu kuću u Zukvama kraj Zadra, Gojko Čizmić dobio je rješenje da će se država, zato što je odbio platiti sudske troškove, namiriti prodajom druge njegove imovine – derutne rodne kuće u Gornjoj Kovačici – na javnoj dražbi Poput mnogih drugih gastarbajtera s ovih prostora, Gojko Čizmić i njegova supruga Biserka mirovinu su željeli provesti u Hrvatskoj. Iako su porijeklom iz zapadne Slavonije, još prije rata kupili su kuću u vikend-naselju Zukvama kraj Zadra, između Nina i Vrsi, uložili nešto novca i obnovili kupljeni objekt. Kako Biserka nije zaposlena, cijelo se ljeto u toj kući brinula o gostima, jer su se Čizmići bavili i iznajmljivanjem. Gojko radi u

Okucani1.jpg

Prenosimo: Krvavi prvomajski uranak

15. februar 2011.

Petnaest godina nakon “Bljeska” malobrojna srpska populacija u Okučanima i dalje čeka da netko nadležan napokon pokrene postupak ekshumacije posmrtnih ostataka iz zajedničkih grobnica na tom području. – Pitamo se kada će se otkriti tajne zajedničkih grobnica Vrbovljani-Čovac, Medari-Trnava i Okučani. Svaka žrtva, bez obzira na čijoj je strani poginula, zaslužuje istinu i dostojanstven pokop – kažu. Velik broj njih uopće ne želi pričati o krvavom prvomajskom uranku 1995. godine. Kratko, gotovo za sebe, kažu da se bježalo bez razmišljanja. – Жene su bježale brašnjavih ruku. Sve su ostavljale. Nikola i Mileva Radmanović iz Medara sve su ratne godine proveli na samoj granici između zaraćenih strana. Njihova kuća i okućnica

U Zagrebu održana promocija knjige autora Milana Bastašića,”Bilogora i Grubišno Polje 1941 – 1991.”

2. februar 2011.

Sinoć, je u Zagrebu, u dvorani Parohije SPC Zagrebačke, održana romocija knjige  autora Milana Bastašića, “Bilogora i Grubišno Polje 1941 – 1991. Pred šezdesetak gostiju, o knjizi su govorili Prof. dr. Svetozar Livada, Prof. dr. Đuro Zatezalo i književnik i recenzent Vasilije Karan. Tokom promocije, Dr Dušan Bastašić je upoznao goste sa radom i ciljevima Udruženja građana jadovno 1941. osnovanog u Banjaluci. Svoje utiske o knjizi iznijeli su i domaćin, gospodin Velimir Sekulić i paroh Otac Marinko Juretić.   Vezane vijesti: „Bilogora i Grubišno Polje 1941-1991.“ – Bilješka: Velimir Sekulić Zagreb: Knjiga o stradanju Srba  

sisak_most.jpg

U zamci Handžar divizije

2. februar 2011.

Pripadnici Handžar divizije ispitivali su Stojana Miodraga što radi u Sisku, zašto ne ide u Krajinu i na kraju mu rekli da mora ponovno doći jer nema sve potrebne papire. “To je bila zamka”, priča njegova supruga Zorka, koja je izgubila svako povjerenje u institucije i pravdu Moj muž je bio radnik sisačke Жeljezare. Imao je spretne ruke, znao je svašta popraviti. To su svi znali. Puno puta bi se gardistima pokvario auto, pa su ga dizali usred noći da im pomogne. Nikada im nije uzeo ni kune. Jesen 1991. i početak rata dočekali smo u velikom strahu, jer su se mnogi ljudi iz našeg okruženja odselili, iz ovih ili

sisak_kula.jpg

Odvedeni, mučeni, ustrijeljeni

2. februar 2011.

Kada su ih odveli, Milenko Đapa imao je 40, a Vaso Jelić 20 godina više. Zajednička im je bila nacionalnosti zbog koje su se tada gubile glave. Istina o njihovim sudbinama isplivala je na obalama Save. Nikad neću zaboraviti ljeto kada sam izgubila voljenoga sina – kaže Desa Đapa, čiji je sin Milenko ubijen 1991. u Sisku, u dobi od 40 godina. Kobnog 22. augusta Milenko Đapa (1951) vratio se u Sisak, nakon nekoliko dana odmora u Vanićima kod Dvora, kamo je odvezao ženu Evicu i kći Mirjanu. Idućeg mu je dana počinjala radna smjena u Rafineriji, pa je došao majci na večeru. – Oko 21.30 pozvonio je prvi susjed,

srbi-i-hrvati.jpg

Srbija i Srbi u Hrvatskoj

2. februar 2011.

Narod koji je postao manjina Srbi su, sve do 1990. godine, kada su nasilno izbačeni iz ustava bili konstitutivni narod Republike Hrvatske. Ali, na to su danas, izgleda svi zaboravili, a zarad “dobrosusedskih odnosa” mnogi događaji iz prošlosti opet su gurnuti pod tepih. Kada je u beogradskom predgrađu Busije, nedavno obeleženo 20 godina od osnivanja SAO Krajina gotovo da nije bilo ni jednog medija u Srbiji koji je našao za shodno da to obeleži. Nije bilo ni natpisa, ili feljtona koji bi podsetio na taj, ali i ostale događaje koji su prethodili raspadu Jugoslavije. Bojažljivo je ( uz poneku kritiku ) zabeležena i incijativa  izbeglica iz Hrvatske, upućena Briselu da

kometnik.jpg

Podignuti spomenik Srbima poginulima u ratu devedesetih

2. februar 2011.

KOMEMORACIJE I ove godine na komemoraciji žrtvama ustaškog masakra u selu Kometnik u općini Voćin, održanoj na godišnjicu pokolja 14. januara 1942. godine okupio se veći broj mještana, ali i predstavnika srpske zajednice i lokalne samouprave Pomen žrtvama služio je protojerej-stavrofor Жarko Uskoković, a u ime Odbora za obilježavanje prisutnima se obratio Igor Pavković, zamjenik načelnika općine Voćin iz redova srpske zajednice. Pavković je podsjetio na događaje od prije 69 godina i stradanje oko 300 nedužnih seljaka sela Kometnika, Dobrića i okolice Voćina, koji su brutalno mučeni i pobijeni kao odmazda za nekoliko ustaša koji su poginuli u borbi s partizanima. – To iskustvo nije bilo dovoljno pa je 90-ih

vladimir_seks2.jpg

Istjerati Šeksa na čistac

2. februar 2011.

“Nakon uhićenja Merčepa, sudovi bi trebali istražiti Vladimira Šeksa i Davora Domazeta Lošu. Očekujem to”, kaže Zoran Pusić iz Građanskog odbora za ljudska prava. I Amnesty International u svom izvješću traži rasvjetljavanje Šeksove odgovornosti za ratne zločine u Slavoniji Nakon punih devetnaest godina, županijsko je Državno odvjetništvo u Zagrebu konačno zatražilo istragu i odredilo jednomjesečni pritvor Tomislavu Merčepu, bivšem zapovjedniku tzv. merčepovaca, ratne jedinice što je početkom devedesetih sijala strah i teror diljem Hrvatske, pljačkajući i ubijajući civile, uglavnom Srbe ali i neke nepoćudne Hrvate. Tužiteljstvo ga tereti da je od 8. listopada do sredine prosinca 1991. kao ratni savjetnik u MUP-u i zapovjednik pričuvne postrojbe MUP-a, stacionirane dijelom u

Svijeće

Godišnjica stradanja Srba u akciji Maslenica

2. februar 2011.

Danas se navršava 24 godina od kako su hrvatske oružane snage izvršile agresiju pod nazivom “Maslenica” na južne dijelove Republike Srpske Krajine (RSK), tokom koje je poginulo 348 Srba, među njima 35 žena i troje djece. Organizacija “Veritas” podsjetila je da je agresija izvršena u toku realizacije “Vensovog plana”, kojim je godinu dana ranije RSK stavljena pod zaštitu mirovnih snaga UN (Unprofor), i da je to bila treća agresija Hrvatske na zaštićeno područje UN, čiji je Hrvatska već bila član. “Veritas” je naveo da su u narednih nekoliko dana hrvatske oružane snage uspjele da zauzmu nekoliko desetina kvadratnih kilometara na Ravnim Kotarima, uključujući aerodrom Zemunik i nekoliko visova na Velebitu

veritas2.jpg

Punoletstvo jednog zločina – sećanje na stradanje Srba u akciji “Maslenica”

2. februar 2011.

SAOPŠTENJE DOKUMENTACIONO INFORMATIVNOG CENTRA VERITAS POVODOM GODIŠNJICE STRADANJA SRBA SA RAVNIH KOTARA U AKCIJI “MASLENICA” Dvadesetdrugog januara 1993. godine hrvatske oružane snage izvršile su agresiju, pod kodnim nazivom „Maslenica“, na južne dijelove Republike Srpske Krajine (RSK). Agresija je izvršena u toku realizacije „Vensovog plana“, kojim je, godinu dana ranije, RSK stavljena pod zaštitu mirovnih snaga UN-a (UNPROFOR). Bila je ovo treća po redu agresija Hrvatske na zaštićeno područje UN-a, u čije članstvo je dvije godine ranije primljena i Hrvatska. U narednih nekoliko dana hrvatske oružane snage su uspjele da zauzmu nekoliko desetina kvadratnih kilometara na Ravnim Kotarima, uključujući aerodrom Zemunik i nekoliko visova na Velebitu i da preuzmu kontrolu nad

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA