Promocija knjige „Manjinski povratak u Hrvatsku – studija otvorenog procesa“ Milana Mesića i Dragana Bagića s rezultatima istraživanja održivog povratka Srba, bila je prilika za podsjećanje na podatke o povratku i očekivanja od predstojeće donatorske konferencije u Sarajevu. Po istraživanju rađenom na uzorku od 1.400 povratnika, na njihovim adresama nađeno je 27,5 posto ispitanih, dok ih se 5,75 posto preselilo na drugu adresu u Hrvatskoj, a 15 posto umrlo. Predstavljajući knjigu, predstavnik UNHCR-a u Hrvatskoj Terence Pike naglasio je da su od početka povratka 1996. godine, hrvatske vlasti registrirale 132.600 Srba povratnika, što je polovina od onih koji su napustili svoje domove za vrijeme rata. – Hrvatska je obnovila 148.453

BEOGRAD, /SRNA/ – Samo ako izbjeglim i prognanim Srbima iz Hrvatske bude vraćena imovina, koja je procijenjena na oko 30 milijardi evra, kao i osnovna ljudska i građanska prava, moći će se tvrditi da su to rezultati nove hrvatske Vlade, koja mora imati potpuni diskontinuitet od dosadašnje politike Zagreba, izjavio je Srni Milojko Budimir, predsjednik Asocijacije izbjegličkih i drugih udruženja Srba iz Hrvatske. Komentarišići Studiju o održivom povratku srpskih izbjeglica u Hrvatsku, koja je juče predstavljena u Zagrebu, Budimir je rekao da će se samo na osnovu konkretnih rezultata vidjeti da li ima pomaka ili je „sve samo demagogija“. „Činjenica je da je Hrvatska učinila sve da spriječi povratak i

HAG, /SRNA/ – Penzionisani general Vojske Republike Srpske Manojlo Milovanović rekao je danas u svojstvu svjedoka optužbe na suđenju nekadašnjem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću da su, u vrijeme kada je donijeta odluka o osnivanju Vojske Republike Srpske, utvrđeni politički ciljevi da se „spriječi ponavljanje genocida iz Drugog svjetskog rata i odbrani narod do postizanja mira“. Milovanović je rekao da je „u tradiciji Kine, Francuske i Srba da narod ide sa vojskom, iza ili ispred“, objašnjavajući tako Direktivu broj četiri iz 1993. godine, koju je on sastavio, a Karadžić potpisao, a prema kojoj je Drinskom korpusu Vojske Republike Srpske naloženo da „neprijatelju u Podrinju nanese što veće gubitke i prisili

BANJALUKA, (SRNA) – Poražavajuća je odluka Upravnog odbora Instituta za nestala lica BiH da podrži inicijativu upućenu Tužilaštvu BiH koja predviđa popis i sahranu tijela u opštinama gdje su ekshumirana, smatra predsjednik Organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Srpske Nedeljko Mitrović. „Ova odluka je poražavajuća, jer se iz ovoga jasno vidi da Upravni odbor Instituta za nestala lica BiH ne donosi odluke samostalno, niti u interesu procesa traženja nestalih i poštovanja porodica nestalih“, rekao je Mitrović Srni. On tvrdi da da je Upravni odbor Instituta pod „velikim uticajem Međunarodne komisije za nestala lica, koja je i ideolog ovakvog sramnog načina rješavanja problema neidentifikovanih tijela“. „Postavlja se pitanje kakva

BANJALUKA,  (SRNA) – Za Republiku Srpsku je neprihvatljiva naredba Instituta za nestala lica BiH koja predviđa popis i sahranu tijela u opštinama gdje su ekshumirana, izjavio je Srni rukovodilac Operativnog tima za traženje nestalih lica Republike Srpske Goran Krčmar. „Poznato nam je da Tužilaštvo BiH neće prihvatiti tu naredbu, jer je činjenica da se u konkretnom slučaju radi o `zloj namjeri` pojedinaca unutar BiH kako bi se zaustavio proces traženja nestalih“, istakao je Krčmar. Upravni odbor Instituta za nestala lica BiH podržao je na današnjoj sjednici inicijativu upućenu Tužilaštvu BiH kojom je predviđen popis i sahrana tijela u opštinama gdje su ekshumirana. „Upravni odbor zaključio je da podržava inicijativu Instituta,

Direktor Demokratske inicijative sarajevskih Srba Jovan Janjić smatra da je 1. mart najcrnji datum u istoriji BiH i da nikada neće biti postigut konsenzus da ovaj dan bude državni praznik jer to Srbi neće dozvoliti. Janjić je ocijenio da će, sve dok se potencira da je 1. mart „dan nezavisnosti BiH“, biti i međunacionalnih tenzija, podsjetivši da su se tog dana 1992. godine dva naroda udružila protiv Srba koji su odbili da izađu na referendum. Prvog marta 1992. godine nešto više od 60 odsto Bošnjaka i Hrvata u BiH dalo je svoj glas za „suverenu i nezavisnu BiH“, na referendumu koji su bojkotovali predstavnici srpskog naroda. Po mišljenju mnogih, upravo

Poslanik SDS-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Borislav Bojić izjavio je Srni da je građanski rat u BiH praktično najavio nekadašnji muslimanski lider Alija Izetbegović, osnivač SDA BiH i predsjednik tzv. Republike BiH, na sjednici prve višestranačke Skupštine BiH 27. februara 1991. godine. “On se tada, podnoseći izvještaj sa sjednice Predsjedništva bivše SFRJ koja je održana 22. februara, pridružio svima onima koji su razarali multietničku SFRJ, zagovarajući u isto vrijeme uspostavljanje `suverene, cjelovite i demokratske BiH`“, podsjetio je Bojić. Bojić podsjeća da je Izetbegović tada rekao “Zbog suverene Bosne ja bih žrtvovao mir, a zbog mira u Bosni ne bih žrtvovao suverenu Bosnu“ i da je za ovu izjavu