arrow up
vozuca2013.jpg

VOZUĆA: JEDNO OD NAJVEĆIH SRPSKIH STRATIŠTA NA OZRENU

“Vozuća je jedno od najvećih srpskih stratišta na Ozrenu, gdje je raseljno 1.920 porodica, 7.860 stanovnika. Stradalao je 700 vojnika, 300 sa Ozrena i 400 iz drugih krajeva, a 400 se vodi kao nestalo”, precizirao je Đokić. Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Pantelija Ćurguz izjavio je da je pokrenuta inicijativa da se 10. septembar, kao datum staradnja srpskog stanovništva ovog područja uvrsti u značajne datume za istoriju Srpske. Organizator manifestacije Zoran Blagojević, koji nastupa ispred Zavičajnog udruženja Zavidovićana, naglasio je da, osim obilježavanja protjerivanja Srba i traženja nestalih, ovaj skup ima namjeru i da bude podsjetnik mladim naraštajima sa ovog područja na njihove korijene. Nekadašnji mještanin Vozuće Rajko Todić, koji sada živi u Kotorskom kod Doboja, rekao je da

medacki-dzep9.jpg

20 godina od Medačkog Džepa – zločin bez kazne

– Danas se navršava 20 godina od akcije hrvatske vojske u Medačkom džepu, kada je ubijeno 88 Srba, među kojima 17 žena. Hrvatska je nakon toga srpskoj strani predala 52 tijela, dok ranjenih i zarobljenih uopšte nije bilo, što nedvosmisleno ukazuje da se radilo o sistematskom ubijanju zarobljenih i ranjenih, saopšteno je iz Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas”.  U “Veritasu” podsjećaju da je general Unprofora /pod čijom je zaštitom bilo srpsko stanovništvo/ Жan Kot bio zaprepašten onim šta je zatekao poslije osmodnevnih borbi i u izvještaju je napisao da u selima kroz koja je prošao nije našao znake života ni ljudi, niti životinja i da je “razaranje potpuno, sistematsko i namjerno”. Uprkos tome,

Zločin na Trovrhu

NOVO GORAЖDE – Na 21-vu godišnjicu zločima muslimanskih snaga iz Goražda, svrstanih u takozvanu Armiju BiH, nad zarobljenim srpskim stražarima na bivšem RTV repetitoru Trovrh, na ovom planinskom prevoju iznad Novog Goražda, 20. avgusta je otkriveno spomen obilježje i održan pomen parastos, koga je služio paroh Goraždanski Novica Ćebić. Spomen obilježje sa imenima osam zarobljenih srpskih stražara, kao i dvojicom srpskih vojnika koji su ubijeni u ofanzivi muslimanskih snaga oko Trovrha, otkrili su članovi njihovih porodica Milja Vuković i Goran Ćeho. A na mermernoj ploči na znanje pokolenjima zapisana su imena zarobljenih i ubijenih srpskih boraca koji su čuvali RTV repetitor Trovrh: Boško Lasica i njegov sin Đoko, Ratomir Klačar,

smiljan-crkva.jpg

Zatrto sjećanje na stradanja u rodnom mjestu Nikole Tesle

Brojni posjetioci koji u selu Smiljan kod Gospića obilaze memorijalno područje posvećeno svjetskom geniju Nikoli Tesli, dolazeći pred pravoslavnu crkvu Svetog Petra i Pavla, ostaju zakinuti za odgovor na pitanje tko počiva u velikoj grobnici na groblju smještenom na padini uzvisine uz crkvu. Do 1991. odgovor na to pitanje mogli su pročitati na spomeniku postavljanom iznad grobnice na kome je pisalo da su tu sahranjeni posmrtni ostaci preko 530 žrtava ustaškog genocida od 1941. do 1945., ali sudeći po odsustvu bilo kakve želje da se spomenik obnovi, to će ostati tajna za mnoge generacije. Najveći broj žrtava potiče iz avgusta 1941. godine kad su ustaše prvih dana avgusta 1941. zaredale

petrovacka-cesta-zbjeg.jpg

Sjećanje na Srbe stradale na Petrovačkoj cesti

Na jučerašnji dan prije 18 godina, 7. avgusta 1995. godine, hrvatska avijacija bombardovala je kolonu srpskih izbjeglica , koja je bježala pred hrvatskom vojskom u akciji “Oluja”. Kolona se kretala iz pravca Donjeg Lapca prema Bosanskom Petrovcu. U bombardovanju je smrtno stradalo devet Srba , od čega četvoro djece, a pedeset izbjeglica je ranjeno. U znak sjećanja na ove žrtve kod Spomen krsta u Bravsku služen je pomen i zapaljene su svijeće. I ove godine okupili su se preživjeli učesnici ovog pogroma, te rodbina i prijatelji stradalih. Iako je MUP RS 2010. godine podnio izvještaj protiv dva pilota i tri oficija vojske Hrvatske, optužnice protiv počinilaca nikada nisu podignute.   U

savo-ispred-hrama.jpg

Preko mrtvih predaka znamo ko smo, šta smo i odakle smo

Na putevima kojima su se kretale krajiške izbjegličke kolone ostajali su leševi ubijenih artiljerijskim granatama, avionskim raketama, snajperskim hicima, noževima…   Draga braćo i sestre, poštovani prijatelji, Mi Krajišnici sa lijeve obale Une, evo već osamnaesti put, onoliko puta koliko godina i traje naše izgnanstvo iz zavičaja, na ovom svetom mjestu, palimo svijeće za pokoj duša našim rođacima, prijateljima, saborcima i sunarodnicima postradalim u posljednjem ratu i poraću na području Hrvatske i bivše RSK, istovremeno se sjećajući i onih koji stradaše u svim predhodnim i naknadnim ratovima, pogromima i progonima. A neposredni povod za ovu tužnu manifestaciju jeste 4. avgust 1995. – dan kada su hrvatske oružane snage, uz odobrenje i podršku

obiljezavanje-plakat-2013.jpg

Obilježavanje 18. godišnjice egzodusa Srba iz Krajine od 3. do 7. avgusta 2013.

Kao i prethodnih godina, i ove se u Banjoj Luci, Novom Gradu i Petrovcu u organizaciji Dokumentaciono informativnog centra Veritas obilježava godišnjica egzodusa Srba iz Republike Srpske Krajine. Ovim putem Vas pozivamo da se svi zajedno okupimo 18 godina nakon ovih strašnih događaja.     Program za obilježavanje 18. godišnjice egzodusa Srba iz Krajine od 3. do 7. avgusta 2013.       Subota, 3.8.2013. Banja Luka 10,00-11,30 Okrugli sto na temu Akcija „Oluja“ u svijetlu međunarodne pravde i predstavljanje Biltena MPC Šolaja, Hotel Bosna 20,30 Saborni Hram Hrista Spasitelja Paljenje svijeća Duhovno-umjetnički program Nedjelja, 4.8.2013. Banja Luka 11,00 Parastos u Hramu Sv.Trojice 11,40 Polaganje vijenaca-groblje Sveti Pantelija 12,15 Daća-Kolo srpskih sestara Ponedjeljak, 5.8.2013. Banja Luka 20,00

sabor-bilogoraca1.jpg

MJESTA STRADANJA – OBAVEZA DA IH SE PAMTI I POTOMSTVU PREDAJE!

U SMEDEREVSKOJ PALANCI ODRЖAN 4. SABOR BILOGORACA U subotu 13. jula u Smederevskoj Palanci je održan 4. Sabor Bilogoraca. Tako su se poslije tri godine i okupljanja u Rumi i Grockoj u međuvremenu, bivši žitelji istočne Bilogore ponovo našli u ovom gradu. Istina, u nešto manjem broju nego prijašnjih godina – svoj danak uzimaju besparica i kriza u ovom aktuelnom periodu koji možemo najjasnije opisati kao dogorijevanje političkog projekta započetog paljevinom skupštine Srbije prije nešto više od jedne decenije. Sabor je centralno mjesto okupljanja Bilogoraca, ali i prilika da se održi godišnja skupština Zavičajnog udruženja „Bilogora“, sabere sve što se radilo i uradilo između dva Sabora, progovori o uspjesima i teškoćama i donesu

mandic.jpg

POČELA EKSHUMACIJA MASOVNE GROBNICE

Na sarajevskoj gradskoj deponiji u Buća Potoku jučer je počela ekshumacija velike masovne primarne i sekundarne grobnice, izjavio je predsjednik Udruženja porodica zarobljenih i nestalih lica Sarajevsko–romanijske regije Milan Mandić. Mandić je novinarima rekao da nije riječ o klasičnoj deponiji, već o masovnoj grobnici i mjestu ratnog zločina. On je dodao da u Udruženju imaju saznanja da je na ovoj deponiji zakopano više desetina Srba iz Sarajeva koji su ostali lojalni tadašnjoj BiH.  “Tu lojalnost su platili životom i završili su pod smećem, debljine 27 do 32 metra”, rekao je Mandić i dodao da su na osnovu saznanja prije dva mjeseca počeli sa probnim kopanjem, kada su došli do podataka da je riječ o

21 GODINA OD STRADANJA SRBA U LOZNICI

Prisluživanjem svijeća za pokoj duša poginulih kod njihovih humki i polaganjem cvijeća kod spomen-krsta na groblju u Bratuncu, članovi opštinske Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila i porodice poginulih danas su obilježile 21 godinu od stradanja 11 Srba u bratunačkom selu Loznica i jednog u Zagonima. Жivana Filipović ispričala je da je tog tragičnog Vidovdana 1992. godine u Loznicu upala muslimanska vojska iz Srebrenice i ubila 11 mještana, među kojima i njenu sedamnaestogodišnju kćerku Vericu, koja je bila u kući. “U selu su zatekli civile i ubili koga su stigli, a selo su opljačkali i zapalili i ono još nije obnovljeno”, rekla je Filipovićeva. Ona je ogorčena

koridor.jpg

PROBOJ KORIDORA ЖIVOTA

MODRIČA, 23. JUNA /SRNA/ – Služenjem Svete liturgije i parastosa za poginule srpske borce danas je u manastiru Svetog velikomučenika cara Lazara na Dugoj Njivi kod Modriče počelo obilježavanje 21 godine od proboja “Koridora života”. Liturgiju i parastos služiće sveštenstvo Eparhije zvorničko-tuzlanske. Nakon parastosa biće obavljen obred lomljenja slavskog kolača, kojim se obilježava manastirska slava Sveti car Lazar.   Na Spomen-obilježje borcima poginulim pri proboju koridora biće položeni vijenci, a zatim je predviđeno obraćanje zvaničnika, te kulturno-umjetnički program. Probojem koridora, akcije koja je završena na Vidovdan – 28. juna 1992. godine, okončana 42 dana duga kopneno-vazdušna blokada zapadnog dijela Republike Srpske. U akciji “Koridor 1992”, koja je označena kao sudbonosna, poginula su 273 borca Vojske Republike Srpske, 70

studenti_donja_gradina.jpg

Bitka na humkama predaka

U gradu mrtvih, na humkama predaka, odigrala se jedna od posljednjih bitaka za opstanak srpskog naroda zapadno od Drine. Nakon aprilskog sloma Kraljevine Jugoslavije, na teritoriji Bosne i Hercegovine uspostavljena je ustaška vlast. Sljedeće četiri godine Nezavisna Država Hrvatska sprovodila je politiku uništenja čitavog jednog naroda. Jedna mala opština na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, preživjela je nečuven pogrom. Opština Bosanska Dubica (od 1992. Kozarska Dubica), pred početak Drugog svjetskog rata brojala je 33.129 stanovnika, pretežno Srba. U periodu od četiri godine u Dubici je ugašeno 513 domaćinstava, dok je život izgubilo 17.691 lice. Među stradalima je i 3.967 djece mlađe od 14 godina. Na teritoriji opštine nalazi se Donja Gradina,

groblje-zejtinlik.jpg

OBILJEЖEN DAN ODBRANE SARAJEVSKO-ROMANIJSKE REGIJE

SOKOLAC, 16. JUNA /SRNA/ – Služenjem pomena za poginule borce i polaganjem cvijeća na centralni krst na Vojničkom spomen-groblju “Mali Zejtinlik” na Sokocu danas je obilježen Dan odbrane sarajevsko-romanijske regije u odbrambeno-otadžbinskom ratu.Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Petar Đokić podsjetio je da je odbrana sarajevsko-romanijske regije u odbrambeno-otadžbinskom ratu počela 15. juna 1995. godine, kada je “slomljena” neprijateljska ofanziva muslimanske vojske. Đokić je rekao da je u borbama u ovoj regiji, koje su vođene od 1992. do 1995. godine, živote položilo 4.000 boraca, dok je više od 3.700 ranjeno, što govori o herojstvu i odlučnosti srpskog naroda da odbrani pravo na slobodu i prostor na kome je vijekovima živio, kao i pravo na

nevesinjska.jpg

SRPSKA HERCEGOVINA SE 15. JUNA SJEĆA POGINULIH I NESTALIH

Opštinska organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Nevesinje obilježiće danas Dan nestalih i poginulih hercegovačke regije u Odbrambeno-otadžbinskom ratu. Dan nestalih Hercegovine biće obilježen simboličnim bacanjem jedne ruže sa mosta na Buni, a potom će u 11.00 časova biti služen parastos u crkvi Svete Trojice u Mostaru.  Jedna od najpoznatijih ratnih fotografija iz Hercegovine Na lokalitetu Buna je 15. juna 1992. godine poginulo 18 srpskih boraca i civila. Tog 15. juna 1992. godine počeo je egzodus srpskog naroda u Mostaru i okolini.  Za tri dana te 1992. godine na Buni nestalo 28 Srba, od tog broja još šest vojnika i tri civila vode se kao nestali. Istog dana kada je stradalo

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.