arrow up
dretelj_logor.jpg

PAKAO U LOGORU DRETELj

Na suđenju bivšim pripadnicima HOS-a za zločine u logoru Dretelj kod Čapljine, svjedok Tužilaštva BiH Petar Golijanin ispričao je da ga je optuženi Ivan Zelenika lisicama vezao za cijev u Vojnoj ambulanti u Mostaru. Golijanin je rekao da je 23. jula 1992. godine doveden u Vojnu ambulantu, gdje ga je dočekala osoba za koju je kasnije u Dretelju saznao da se zove Ivan Zelenika. „Objesio me je za vodovodnu cijev lisicama. Kada sam počeo zapomagati, došli su neki, i pošto nisu mogli skinuti lisice, htjeli su mi sjeći ruku“, prisjetio se Golijanin, prenosi Birn. U Vojnoj ambulanti, gdje je proveo nekoliko dana, svjedok je ispričao kako je udaran, dodajući da misli da ga

foca-josanica.jpg

MAJSKO SJEĆANJE NA JOŠANIČKO STRADANJE

FOČA 25. MAJA /SRNA/ – U Foči je počelo obilježavanje 21 godine od zločina u Jošanici, kada su pripadnici takozvane Armije BiH 1992. godine, nakon mučenja, ubili 56 mještana ovog fočanskog sela koji su slavili Nikoljdan.Dvodnevno „Majsko sjećanje na Jošaničko stradanje“, počelo je sinoć kod centralnog spomenika u Foči majskim zadušnim predvečerjem. Učenici Bogoslovije izveli su alegorijsku predstavu „Tražim pravdu za nevine žrtve“, a položeno je cvijeće i prislužene svijeće za 56 žrtava. Prema riječima predsjednika Organizacionog odbora obilježavanja ove tragedije Slavka Đorđevića rekao je da je cilj programa „Majsko sjećanje na Jošaničko stradanje“ da se ukaže na nepravdu zbog nekažnjenih počinilaca i naredbodavaca. U zločinu u Jošanici, najmlađa žrtava imala je dvije

Zločin na Borak brdu bez kazne

Na Borak Brdu kod Novog Goražda juče je otkriven  i osveštan spomenik podignut u znak sjećanja na petoro Srba koje su 22. maja 1992. godine na kućnom pragu ubili pripadnici Armije BiH.Predsjednik Odbora porodica poginulih boraca Boračke organizacije Novo Goražde Boško Droca rekao je da su preživjelim mještanima, rodbini i organizacijama koje se bave istrživanjem zločina nad Srbima poznati počinioci i naredbodavci ovog zlodjela, koje pravosuđe BiH nije procesuiralo. „Pozivamo pravosudne institucije da počinioce ovog zločina, kao i ostalih brojnih zločina na Srbima na području Goražda, privedu licu pravde kako bi žrtve konačno imale svoj smiraj“, istakao je Droca. On je dodao da se ne smiju zaboraviti žrtve koje su

Bradina_spomenik.jpg

BRADINA: SRPSKE RANE KRVARE I NAKON 21 GODINE

Nakon istrage i prikupljenih dokaza nepobitno je utvrđeno da su pripadnici muslimanskih oružanih snaga planirali, organizovali i izveli akciju u kojoj su Bradina i okolna sela uništena i etnički očišćena od srpskog stanovništva. Priredio: Ognjen BEGOVIĆ Pravoslavna crkvena opština Konjic obilježiće u subotu, 25. maja, u Bradini 21 godinu od uništenja i spaljivanja ovog i okolnih sela, kada je brutalno ubijeno 48 srpskih civila, veliki broj protjeran i odveden u logore, a crkva Vaznesenja Gospodnjeg zapaljena i srušena. „Doček episkopa i gostiju u porti crkve Vaznesenja Gospodnjeg u Bradini predviđen je za 9.30 časova, u 10.00 časova biće održana Sveta arhijerejska liturgija, dok je za 11.30 časova planiran parastos srpskim žrtvama

veritas2.jpg

VERITAS: Saopštenje povodom godišnjice stradanja Srba sa Ravnih Kotara 22. januara 1993. godine (akcija “Maslenica”)

Dvadesetdrugog januara 1993. godine hrvatske oružane snage izvršile su agresiju, pod kodnim nazivom „Maslenica“, na južne dijelove Republike Srpske Krajine (RSK). Agresija je izvršena u toku realizacije „Vensovog plana“, kojim je RSK, godinu dana ranije, stavljena pod zaštitu mirovnih snaga UN-a (Unprofor). Bila je to treća po redu agresija Hrvatske na zaštićeno područje UN-a, u čije članstvo je, dvije godine ranije, i sama primljena. U narednih nekoliko dana hrvatske oružane snage su uspjele da zauzmu nekoliko desetina kvadratnih kilometara na Ravnim Kotarima, uključujući aerodrom Zemunik i nekoliko visova na Velebitu i da preuzmu kontrolu nad branom i hidroelektranom Peruča. U ovoj agresiji najviše su  stradala tri srpska sela: Islam Grčki,

srna.png

17 GODINA OD IZLASKA IZ LOGORA U TUZLI I ZENICI

DOBOJ, /SRNA/ – Članovi Udruženja ratnih zarobljenika „Vijenac, Vozuća i ostali“ sa sjedištem u Doboju obilježili su jučer 17 godina od izlaska posljednje grupe Srba iz muslimanskih logora u Tuzli i Zenici. „Na današnji dan 1996. godine iz muslimanskih logora u Zenici i Tuzli oslobođena je posljednja grupa od 200 Srba, zarobljenih u septembru 1995. godine na prostoru Vozuće i tog dijela Ozrena, od kojih 130 samo iz tuzlanskog zatvora“, rekao je Srni predsjednik Udruženja „Vijenac, Vozuća i ostali“ Ninko Đurić. Đurić, koji je u muslimanskom zarobljeništvu proveo sedam mjeseci, od čega 139 dana u samicama u sedam logora na području Tuzle, kaže da su zarobljeni Srbi bili podvrgnuti teškim

12-beba-majke.jpg

Svijet je ostao nijem

Uprkos svim apelima da se u Banjaluku dopremi neophodni kiseonik – svijet je ostao nijem…Nehumanost svjetskih moćnika uzrokovala je gašenje jednog po jednog života…. Veliki zločin, koji je rezultirao smrću 12 beba u Banjaluci, u vremenu od 22. maja do 19. juna 1992. godine, još čeka pravdu. U banjalučkom Kliničkom centru tada je rođeno 14 beba kojima je bio neophodan kiseonik, ali im, nažalost, nije mogao biti dopremljen. Kiseonik nije dostavljen uprkos brojnim apelima javnosti i činjenici da su svi zvaničnici Unicefa i međunarodnih humanitarnih organizacija bili upoznati o teškoj situaciji u kojoj se nalazila banjalučka Klinika za dječije bolesti. Avion sa kiseonikom koji je tih dana čekao na aerodromu

Parastos za ubijene Srbe u Čardaku

U naselju Čardak, opština Derventa, u spomen-kompleksu koji je podignut na mjestu gdje sa nalazila masovna grobnica, jjučer je služen parastos, položeni su vijenci i cvijeće i prislužene svijeće za 37 Srba iz ovog naselja koji su ubijeni na Vaskrs 1992. godine. Ovaj svirepi zločin počinili su pripadnici regularne Hrvatske vojske – 103 HVO brigade, kao i pripadnici Riječke i Sisačke brigade, zajedno sa pripadnicima paravojnih hrvatsko-muslimanskih jedinica koje su formirali HDZ i SDA iz Dervente. Vijence na spomenik srpskim junacima položile su delegacije porodica ubijenih, administrativne službe opštine Derventa, boračkih organizacija, udruženja, kao i političkih stranaka iz Dervente. Predsjednik Udruženja ratnih zarobljenika iz Derevente Drago Knežević podsjetio je da

dobrovoljacka.jpg

USPAVANO PRAVOSUĐE BiH GODINAMA IGNORIŠE STRADANJE SRBA

Danas i sutra navršava se 21 godina od krvavog zločina koji su nad nedužnim vojnicima, oficirima i građanskim licima na službi u JNA, tokom dogovorenog mirnog povlačenja iz Sarajeva, počinili pripadnici takozvane Armije RBiH, Teritorijalne odbrane RBiH i, posebno, zloglasnih paravojnih muslimanskih naoružanih formacija kojima su komandovali osvjedočeni predratni kriminalci, siledžije i šljam sarajevskog podzemlja Pripremio: Ognjen BEGOVIĆ U organizaciji Odbora Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova, u Istočnom Sarajevu i Sarajevu sutra će biti obilježena 21 godina od stradanja pripadnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici, 2. i 3. maja 1992. godine, potvrdio je Srni ministar rada i boračko – invalidske zaštite Republike Srpske Petar Đokić. „Nažalost, ni poslije 21 godine, u Dobrovoljačkoj

stojadin-cola-mirkovic.jpg

Zaboravljeni junak sa Povlena

Prošle su 22 godine od pogibije devetnaestogodišnjeg vojnika Stojadina Cola Mirkovića, prilikom odbrane skladišta kod Bjelovara zajedno sa majorom Milanom Tepićem, a država Srbija se nije na pravi način odužila ni njemu ni njegovoj majci Valjevo – Obradovala se Anica Mirković kada smo stigli pred njenu kuću u valjevsko selo Gornje Leskovice. Iako je znala da ćemo načeti tešku i bolnu priču, nakratko je skrenula razgovor na malinjak tvrdeći kako se od prošlogodišnje suše još nije oporavio. Potom je setnijim glasom kazala da je zahvalna svima koji je posećuju, govore i pišu o njenom sinu Stojadinu Colu Mirkoviću (1972–1991) kako se njegovo junaštvo i pogibija kada je tek zakoračio u

milutin-najdanovic.jpg

Dr Milutin Najdanović ubijen zato što je bio Srbin

Sarajevo – Ponosna sam na svog oca Milutina Najdanovića koji je zbog svojih patriotskih osjećanja mučki ubijen. On nije znao da se sprema rat, te smo tako naivno ostali u Sarajevu kad je rat počeo. Još je naivnije to što smo vjerovali u ljudskost. Čitali smo Andrića i njegovo “Pismo iz 1920”, ali ništa nismo naučili. Rekla je ovo “Glasu Srpske” najmlađa kćerka uglednog sarajevskog ljekara Milutina Najdanovića, Mirjana Najdanović-Kojić. Ispovijest Monstruozan zločin nad ljekarom Grudne hirurgije prof. dr Milutinom Najdanovićem ostao je pod velom tajne i neriješen više od dvije decenije. On je ubijen u noći 14. avgusta 1992. godine u ratnom Sarajevu, a istrage o tom ubistvu, kao ni

21 godina od napada na Kupres

 Polaganjem vijenaca na spomenik poginulim borcima i služenjem parastosa u crkvi Svete Trojice u Kupresu /Republika Srpska/ danas će biti obilježena 21 godina od napada hrvatsko-muslimanskih snaga na Kupres i selo Malovan, u kojem su ubijena 72 srpska vojnika i civila. Predsjednik Opštinske boračke organizacije Kupres /Republika Srpska/ Špiro Knežić rekao je Srni da za ovaj zločin, nažalost, još niko nije odgovarao pred pravosudnim institucijama BiH, podsjećajući da je jedno lice hrvatske nacionalnosti bilo optuženo, ali ga je Sud u Livnu oslobodio.     Knežić tvrdi da je samo prvog dana napada hrvatskih snaga na Kupres oko 80 Srba stradalo ili nestalo po logorima Hercegovine i Hrvatske, od kojih se još 14 Srba vode kao

pogrom-17-mart.jpg

Godišnjica pogroma: Šiptari proterali 4.000 Srba, spalili 36 manastira i crkava

Na današnji dan navršava se devet godina od početka nasilja na Kosovu i Metohiji, kada su se na meti Albanaca našli Srbi, njihova imovina, spomenici kulture i svetinje Srpske pravoslavne crkve, a iz domova je proterano više od 4.000 ljudi. Nakon objave vesti albanskih medija, 17. marta 2004. godine, da su se tri albanska dečaka iz sela Čabra u blizini Zubinog Potoka udavila jer su ih Srbi naterali da sa psima uđu u nabujali Ibar na severu Kosmeta, usledilo je martovsko nasilje. Iako su zvanični podaci istrage oslobodili Srbe svake krivice, više puta ponavljana vest u albanskim medijima podigla je estremiste širom Kosova i Metohije upisavši u istoriju Srba na

mjesto-sahrane-mirjane-dragicevic.jpg

Djete mi zaklali, a nemam ni za spomenik

Rada Dragičević, majka devetogodišnje Mirjane, devojčice koju su 1992. godine, na njene oči, mudžahedini u selu Donja Bioča, najpre silovali, a zatim i zaklali, danas živi na ivici egzistencije. Rada nekako preživljava kao podstanar (sa nezaposlenim sinom i još živim roditeljima) od svega 160 evra mesečno. Da apsurd bude još veći, zbog skandalozne nebrige i nehumanosti nadležnih u Republici Srpskoj, ona će najverovatnije podići kredit kako bi, umesto države, postavila spomenik kćerki stradaloj u monstruoznom događaju pre 21 godine. – Septembra prošle godine sam napokon uspela da prenesem Mirjanine ostatke iz Ilijaša na Vojničko groblje u Sokocu. Pokopali smo je uz pravoslavne običaje pet dana pre njenog rođendana. Ali, i to bih sve sama morala da

brcko-panorama.jpg

IMA LI PRAVDE ZA SRBE UBIJENE U GRBAVICI ?

U brčanskom naselju Grbavica danas je služen parastos za 13 boraca Vojske Republike Srpske iz Grbavice, koji su, nakon zarobljavanja, mučki pobijeni 8. marta 1993. godine.Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske u ostavci Petar Đokić rekao je nakon parastosa da je ovo jedan od najtežih zločina u proteklom ratu, s obzirom na mali broj stanovnika ove mjesne zajednice. Đokić je naveo da je Grbavica izašla iz proteklog rata sa manje od jedne trećine stanovništva. „Pravda je, nažalost, još uspavana i pitamo se koliko još vremena treba da prođe da počinioce stravičnog zločina stigne zaslužena kazna“, rekao je Đokić. Jovan Pudić, čiji su sin Siniša i brat Miroslav ubijeni u

NAJNOVIJE VIJESTI

Sve za poglavnika

Smrtnost zatočenika Ciglane bila je velika Glavni cilj logora bilo je masovno ubijanje

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.