arrow up
Oskrnavljena_spomen_ploca_na_Crnom_vrhu_kod_Zvornika.jpg

OBILJEЖAVANJE STRADANJA SRBA NA CRNOM VRHU

Oskrnavljena spomen-ploča na Crnom vrhu kod Zvornika Parastosom i polaganjem vijenaca na Spomen-ploču, sutra će na Crnom vrhu kod Zvornika biti obilježeno 23 godine od stradanja 11 pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS), policajaca i civila, koje su 10. septembra 1992. godine iz zasjede ubili srebrenički muslimani. Prema programu obilježavanja, parastos će biti služen u 11.00 časova, nakon čega će biti položeni vijenci na Spomen-ploču koja je podignuta na mjestu stradanja, saopšteno je iz Odbora za obilježavanje 23 godine od dana stradanja na Crnom vrhu. Spomen-ploča na Crnom vrhu postavljana je 10. septembra 2010. godine i prvi put je oskrnavljena šest dana nakon postavljanja, a u istoj godini ponovo je oskrnavljena

Muatez_Bilah.jpg

Svjedočenje Srpkinje zarobljene u mudžahedinskom logoru

Uveli su nas u salu gdje sam vidjela naše vojnike gole do pasa koje su tukli u lokvama krvi. Nas tri žene su izdvojili, naredili da se skinemo, stavimo ruke na potiljak i naslonimo na zid… Preko megafona se čulo: „Sakibe Mahmuljine, ostvario si svoj cilj… odsijecajte im glave, zakopajte četnike…“   Muatez Bilah – komandant odreda El mudžahedin Piše: Aleksandar LUKIĆ Sagovornica Srne jedna je od tri Srpkinje koje su, nakon što su ih 11. septembra 1995. godine zarobili pripadnici Trećeg korpusa takozvane Armije BiH i odreda „El mudžahedin“, preživjele egzodus u seoskom domu u Kestenima, logoru Kamenica, te kampu mudžahedina u Pobriježđu kod Gostovića. U selu Kesten, nakon

Princip_sprzene_zemlje_Medacki_dzep_poslije_napada_hrvatske_vojske.jpg

22 GODINE OD ZLOČINA NAD SRBIMA U MEDAČKOM DŽEPU

Danas se navršavaju se 22 godine od stradanja Srba u akciji hrvatske vojske „Medački džep“ u kojoj je, po principu „spržene zemlje“, ubijeno 88 Srba i spaljena tri sela. Tim povodom parastos za poginule Srbe biće služen u 11.00 časova u Crkvi Svetog Marka u Beogradu, u organizaciji Udruženja porodica nestalih i poginulih lica „Suza“. U Medačkom džepu hrvatska vojska izvršila je agresiju na srpska podvelebitska sela Počitelj, Divoselo i Čitluk kod Gospića. Ubijeno je 88 lica srpske nacionalnosti, od kojih 36 civila. Među ubijenima je i 17 žena, te 26 lica starijih od 60 godina, dok se za 14 još traga. U akciji nije bilo ranjenika, što upućuje na

Starica izmasakrirana u Medačkom džepu

Hrvati još nisu spremni da se suoče sa prošlošću

Hrvatska ni 24 godine nakon zločina nad Srbima u vojnoj akciji „Medački džep“ nije spremna da se suoči sa tamnijom stranom svoje nedavne prošlosti, saopšteno je iz Dokumentaciono-informacionog centra „Veritas“. Iz „Veritasa“ navode da to pokazuje oslobađanje hrvatskog generala Rahima Ademija, izricanje minimalnih kazni Mirku Norcu i Veliboru Šolaji, odbrana sa slobode oficira Josipa Krmpotića i njegovog saborca Josipa Mršića, neprocesuiranje admirala Davora Domazeta i mnogih drugih učesnika u ovoj akciji. „Hrvatska time odvraća prognane Srbe od vraćanja u pusta i šikarom obrasla sela Medačkog džepa, kod Gospića, a s obzirom na to da je 1. jula 2013. godine postala članica EU, mala je šansa da će admiral Domazet biti

Vozuća Foto: Press

CELJAR: BILO JE KAO U PARTIZANSKIM FILMOVIMA O NIJEMCIMA

„Kao u partizanskim filmovima o Nijemcima, postrojeni u špaliru i uzvikujući `Alahu ekber`, `Tekbir` prema nama se kretala muslimanska vojska, pucajući“, ističe Celjar… Neki su spominjali da smo potkusurivanje za Srebrenicu… Piše: Aleksandar LUKIĆ Dobojlija Josip Celjar, nakon što je zarobljen kao pripadnik Dobojske brigade u okolini Lozne 10. septembra 1995. godine, odveden je u zatvor u Tuzli gdje je nakon ispitivanja osuđen na 13 godina zatvora, a potom oslobođen u martu 1996. godine. Mobilisan u septembarskoj smjeni Dobojske brigade, Celjar, Hrvat po nacionalnosti, zatekao je uznemirene saborce na odbrambenim linijama u Vozući nekoliko dana uoči muslimanske ofanzive „Uragan“, od kojih su neki napuštali rovove i odlazili. „Po dolasku zatekao sam vidno komešanje

Ratko_Mladic_003.jpg

Kanadski general na suđenju Mladiću: Granata na Markale ispaljena sa položaja Armije BiH

Kanadski oficir Džon Rasel rekao je na suđenju generalu Ratku Mladiću da se u februaru 1994. godine nije moglo utvrditi ko je ispalio granatu na pijacu Markale u Sarajevu, ali da je njegovo lično uvjerenje da je doletjela sa položaja Armije BiH. Ratko Mladić u sudnici Haškog tribunala Rasel, koji je svedočio u odbranu generala Mladića, u to vreme službovao je u snagama UN u Sarajevu, a na dan eksplozije učestvovao je u istrazi i analizirao krater od granate na Markalama. Major Rasel posvjedočio je da je su rezultati istrage pokazali da su “granatu mogle ispaliti obje zaraćene strane”. – I Vojska RS i Armija BiH su imale položaje u pravcu iz kojeg

Tomislav_Mercep.jpg

„SLUČAJ MERČEP“ ILI JOŠ JEDNO ŠMINKANJE ZLOČINA

Merčep tvrdi da nije komandovao svojom jedinicom?! Saučesnici tvrde da je Mihajlo Zec ubijen „slučajno“. Svjedoci se ne sjećaju imena ubijenih… Tomislav Merčep Priredio: Nenad TADIĆ Sve više svjedoka na suđenju Tomislavu Merčepu, optuženom po komandnoj odgovornosti za zločine nad Srbima na području Pakračke Poljane, Zagreba i Kutine 1991. godine, počinje da „pati od amnezije“ ili tvrdi da Merčep ni za šta nije odgovoran.   Štaviše, sve češće se čuju tvrdnje da su Merčepovi ljudi ubili zagrebačkog Srbina Mihajla Zeca „slučajno i u bijegu“.   Bivši potpredsjednik Vlade Andrija Hebrang nije se ni pojavio na zagrebačkom Жupanijskom sudu kao svjedok na suđenju Merčepu, bivšem pomoćniku ministra unutrašnjih poslova.   Hebrang je trebalo

Pripadnici_tzv_Armije_BiH_ulaze_u_Vozucu.jpg

PUKOM SREĆOM PREЖIVIO ZAROBLJAVANJE OD MUDŽAHEDINA

Sestra me je molila da je ubijem jer smo znali da smo opkoljeni, nisam mogao da pucam ni na nju niti na sebe. Pripadnici tzv. Armije BiH ulaze u Vozuću Piše: Aleksandar LUKIĆ Pripadnika Četvrte ozrenske lake pješadijske brigade Duška Gligorića u napadu na Vozuću zarobili su pripadnici takozvane Armije BiH i odreda „El mudžahedin“, i samo ga je puka sreća spasila da preživi višemjesečno zarobljeništvo u Kestenima, Banovićima i Tuzli, za vreme kojeg je prebijan i mučen. Gligorić je kao dvadesetosmogodišnjak zarobljen 11. septembra 1995. godine. Oslobođen je 24. marta 1996. godine. Zarobljen je oko 16.00 časova u selu Kesteni, krećući se u grupi sa 11 saboraca i civila tokom

Nedeljko Mitrović

UVRSTITI U DOGAĐAJE OD REPUBLIČKOG ZNAČAJA

Nedeljko Mitrović Obilježavanje stradanja srpskog stanovništva na području Ozrena i Vozuće 10. septembra Vlada Republike Srpske trebalo bi da uvrsti među događaje od republičkog značaja, izjavio je Srni predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Nedeljko Mitrović.   „Mi smo to počeli obilježavati prije 10 godina povodom Međunarodnog dana nestalih, a posebno smo htjeli prihvatiti taj datum zato što je on trebalo da bude od međunarodnog značaja“, rekao je Mitrović.   Stradanja srpskog stanovništva na području Ozrena i Vozuće u septembru 1995. godine, naveo je on, predstavlja primjer lokalnog genocida jer su ubijani svi bez ikakve selekcije.   Mitrović smatra da bi bilo opravdano tražiti da

Parastos

Parastos u Kolima, Golešima i Karanovcu

  U banjalučkim mjesnim zjednicama Kola i Goleši danas je služen parastos za 37 poginulih i nestalih boraca Vojske Republike Srpske u Odbrambeno-otadžbinskom ratu. svijeće Predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije grada Banjaluka Goran Rogić izjavio je da će Boračka organizacija dok god postoji sjećati se poginulih saboraca koji su dali svoj život za Republiku Srpsku. „To je naša najveća obaveza, jer na taj način čuvamo uspomenu na njih, a samim tim i Republiku Srpsku koju smo stvorili“, zaključio je Rogić. U MZ Kola u hramu Vaznesenja Gospodnjeg služena je sveta liturgija i parastos, a kod spomen-obilježja poginulim borcima VRS položeni su vijenci. Parastosu su prisustvovali predstavnici grada Banjaluke, komandant Trećeg pješadijskog /Republika

Pomen_u_Stanarima.jpg

Stanari- Pomen za 283 poginula borca

U opštini Stanari danas je služen pomen za 283 borca Vojske Republike Srpske sa područja Stanara poginula u Odbrambeno-otadžbinskom ratu i položeni su vijenci na spomen-obilježja. Stanari – pomen                 Foto: SRNA Paroh Stanislav Rađen rekao je nakon liturgije u parohijskoj crkvi Svete Petke Paraskeve da se danas odaje pomen borcima koji su dali život braneći svoje domove, a ne za tuđe interese i u stranim zemljama. „Svaki spomenik, pa i onaj mali je veliki, jer je posvećen onima koji su dali ono najvrijednije što su imali – svoj život“, istakao je paroh Rađen. Delegacija opštine Stanari položila je vijence na spomen-obilježja, a prema riječima mještanina i narodnog poslanika  Gorana Jerinića, ovaj

Ministar Milenko Savanović

ZLOČIN U VOZUĆI IMA ELEMENTE GENOCIDA

  Ni nakon 20 godina zločini nad Srbima u Vozući i Ozrenu nisu procesuirani, a to je posljedica toga što su Sud i Tužilaštvo BiH u funkciji bošnjačke politike u Sarajevu. Očekivana je inicijativa Zavičajnog udruženja Zavidovićana da suđenje za ove zločine bude prebačeno u sud u Doboju jer su s pravom izrevoltirani neradom pravosuđa BiH. Milenko Savanović Razgovarao: Milomir SAVIĆ Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović izjavio da je u proteklom ratu u Vozući počinjen nezapamćen zločin nad srpskim narodom, koji ima elemente genocida. „Na Vozuću su bili došli nekakvi muslimanski ratnici za koje tada niko nije znao ko su, šta su, ni kakvom su ideologijom

Novinar_Niko_Djuric.jpg

ĐURIĆ: 139 DANA U TUZLANSKIM SAMICAMA

Čuvari su se hvalili da su zarobljenim Srbima prvo sjekli jedno po jedno uvo, a zatim vadili grkljane, čime su dokazivali koliko su ih pobili. Novinar Niko Đurić Piše: Snježana LEPIR Iako je prošlo 20 godina od njegovog zarobljavanja na vozućkom ratištu, novinar Ninko Đurić iz Prnjavora sjeća se svakog dana provedenog u muslimanskim kazamatima, svakog imena onih koji su ga mučili, svakog svog saborca i sapatnika. Đurić je zarobljen na Ozrenu 12. septembra 1995. godine, a slobodu je ugledao 24. marta 1996. godine, iako su prema Dejtonskom sporazumu svi ratni zarobljenici trebalo da budu pušteni mjesec dana nakon njegovog potpisivanja. „U zarobljeništvu sam proveo sedam mjeseci, od čega 139 dana u

Ilija_Saula.jpg

INTERVJU: Ilija Šaula, pesnik – Stradanje i seobe

Tragični događaji u srpskoj istoriji su, nažalost, česti. Gubici ljudstva i teritorije su naše bolno iskustvo. Često njihovo obeležavanje zavisi od svesti i napora pojedinca, ne uvek i države, koja se tek naknadno uključi, kao što je slučaj sa obeležavanjem godišnjice stradanja i izgona Srba u zloglasnoj Oluji, kada je proterano 250.000 Srba iz Hrvatske, a mnogi su netragom nestali. Ono malo Srba što je još ostalo u Hrvatskoj zastrašuje se na razne načine. Skidanje ćiriličnih natpisa u Vukovaru samo je dodavanje soli na nezaceljene srpske rane.  – Petog avgusta 1995. godine, uz pomoć i podršku SAD u opremi, obuci i avijaciji, Srbi su bili očišćeni sa svog istorijskog tla,

Alija_Izetbegovic_sa_vodjama_odreda_El.jpg

NIKO OD ODREDA „EL MUDŽAHEDIN“ NIJE OSUĐEN ZA ZLOČINE

Alija Izetbegović sa vođama odreda “El mudžahedin“ Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić rekao je Srni da niko od pripadnika odreda „El mudžahedin“ nije osuđen zbog zločina počinjenih nad Srbima u Vozući i na Ozrenu 1995. godine. Kojić naglašava da se neprocesuiranjem zločina nad Srbima u Vozući i na Ozrenu nastoji marginalizovati ne samo učešće stranih ratnika u redovima takozvane Armije BiH, nego i odgovornost najviših bošnjačkih vojnih, policijskih i civilnih struktura koji su učestvovali u njihovom dovođenju u BiH i strašnim zločinima koji su počinili nad ratnim zarobljenicima. „Niko nije odgovarao za njihovo dovođenje. Oni su činili sadističke, rasprostranjene zločine na

NAJNOVIJE VIJESTI

Oči dečaka

Na samom kraju južnog, albanskog dela Kosovske Mitrovice, kraj magistrale koja od

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.