arrow up
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Latinica | Ćirilica
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

Feljton: Devedesete – izvod iz ratnog dnevnika (37): Potpisan mirovni dokument

27. januar 2018.

Rat je, eto, prošao, a muke ostale da vječno bole. Nije valjda da ću kriti da sam bio u ratu. Da sam i patio i saosjećao sa srpskim borcima junacima rata, onima koji su i najzaslužniji za ovo malo, a zapravo veliko, što danas imamo 14. decembar 1995. Dogodio se Pariz. Slobodan Milošević, Alija Izetbegović i Franjo Tuđman potpisali mirovni dokument koji je, tek parafiran, i prvi put ovjeren u američkoj bazi “Rajt Peterson” kod Dejtona. Rat je, eto, prošao, a muke ostale da vječno bole. Zašto je toliko momaka izginulo? Zašto je toliko kuća porušeno? Ko će brinuti o stotinama hiljada ljudi protjeranih sa rodnih ognjišta? Sa svoje djedovine.

Feljton: Devedesete – izvod iz ratnog dnevnika (36): Oslobođeni francuski piloti

26. januar 2018.

Oslobodili smo dva francuska pilota. Svijet zatečen gestom dobre volje srpske strane 4. novembar 1995. Na groblju u rodnom mu selu Mašići kod Gradiške danas je u prisustvu visokih vojnih starješina, saboraca, rodbine i prijatelja otkriven spomenik pukovniku Rajku Balaću, heroju borbe srpskog naroda za slobodu. Za čast i dostojanstvo. Spomenik srpskom junaku koji je, na današnji dan prošle godine,  poginuo na Radiću, na bihaćkom ratištu, otkrio je general-potpukovnik Manojlo Milovanović, načelnik Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. 27. novembar 1995. Ako je Bihać bio ključ rješenja krize i našeg usuda u zapadnom dijelu Republike Srpske, a po mnogima sigurno jeste, zbog čega se onda to pitanje nije riješilo potkraj prošle

Premijera filma Borisa Malagurskog o Kosovu u Ljubljani

26. januar 2018.

Uvodna reč organizatora Nikše Maletića i Obraćanje Borisa Malagurskog U utorak, 23. januara, dvorana kulturno-duhovnog centra Sv. Ćirila i Metodija u Ljubljani bila je tesna da primi oko 400 ljudi, u velikoj većini omladine, pridošlih na premijerno prikazivanje novog dokumentarnog filma Borisa Malagurskog „Kosovo, trenutak u civilizaciji“. Režiser i scenarista filma Boris Malagurski se posetiocima obratio a posle projekcije je odgovarao na pitanja prisutnih. Tako je i javnost u Ljubljani imala priliku da se, posle premijera u Beogradu, Štokholmu i Moskvi, upozna sa novim delom talentovanog režisera. Organizator projekcije bio je Nikša Maletić. Nikola Milovančev IZVOR: Centar akademske reči

U Novom Selu kod Šamca danas je otkrivena i osveštana spomen-ploča za četiri poginula borca iz ovog mjesta i jednu civilnu žrtvu rata.

U Novom Selu otkrivena spomen-ploča za poginule borce

25. januar 2018.

U Novom Selu kod Šamca danas je otkrivena i osveštana spomen-ploča za četiri poginula borca iz ovog mjesta i jednu civilnu žrtvu rata.Za postavljanje spomen-obilježja i rekonstrukciju prostorije mjesne zajednice Novo Selu, opština Šamac je izdvojila 5.000 KM.  Načelnik opštine Šamac Đorđe Milićević rekao je da je Novo Selo jedna od tri mjesne zajednice na području opštine koja nije imala spomen obilježje za poginule borce. “Obaveza opštine je da pomaže boračke kategorije i da se sjećamo svih onih koji su dali živote u otadžbinskom ratu za opstanak srpskog naroda na području Posavine”, rekao je Milićević. On je naveo da će opština Šamac, osim sredstava predviđenih budžetom za boračke kategorijme, pomoći

Feljton: Devedesete – izvod iz ratnog dnevnika (35): Klinton traži pojačanje za rat

25. januar 2018.

Klinton je upozorio da se rat u bivšoj Jugoslaviji mora zaustaviti. Da je ovo rekao tamo negdje oko Božića devedeset i treće ni po muke. Ali ovo je izgovorio u jesen devedeset i pete kada je u Bosni zamalo pa sve već bilo završeno 20. oktobar 1995. Rakovačke bare kod Banjaluke… Stoji žena… Izbjeglica… Sama je sa svojim čemerom… Prilazim joj… Hoću da malo popričamo… Da nešto zapišem… Nevoljno, ali ipak prihvata moj prijedlog… – Trinaesti put bježim. Iz Livna sam… Prvo sam bila u Čaprazlijama, selu između Grahova i Livna… A onda bježanija… Dolazim u Sajkoviće, a potom u Crni Lug, Grahovo Resanovce… Dolazi potom u izbjeglički kamp na

Jasmina, Tea, Teodora i Goran Lončar

Povratak još traje

24. januar 2018.

U zaseok iznad Karinskog mora, ovih dana iz Kruševca se vratila četveročlana porodica Lončar. Iako su u Srbiji bili zaposleni, odlučili su se za radikalnu promjenu Na terasi jednog kafića, prošlog petka, rano ujutro, u Obrovcu ugledali smo bradatu ljudinu kako čita Novosti. Pitamo gdje te novine možemo kupiti, a on odgovori pitanjem. ‘Znači li to da čitate ove novine?’ Kad smo objasnili da i čitamo i pišemo, čovjek je pružio primjerak novina. ‘Evo ti, prijatelju onda džabe, ne moraš kupovati, sjedi i naruči piće, a ja sam Veljko Vukas iz Karina.’ – Imam za tebe jednu svježu priču o kojoj posljednjih dana bruji Obrovac. U brda iznad Karina, u gol i

Suđenje Mahmuljinu Foto: RTRS

Svjedok: Mahmuljin ovlašten za kontakte sa odredom “El mudžahedin”

24. januar 2018.

Na suđenju bivšem komandantu Trećeg korpusa takozvane Armije BiH Sakibu Mahmuljinu, svjedok Tužilaštva BiH nekadašnji načelnik štaba Trećeg korpusa Kadir Jusić izjavio je da je odred “El mudžahedin” 1993. godine stavljen u sastav tog korpusa i da je Mahmuljin, kao komandant, bio odgovoran da kontroliše izvršenje naređenja i kontaktira sa njima. “Jedini čovjek koji je u komandi mogao da kontaktira s njima bio je Sakib Mahmuljin koji je za to bio ovlašten. Sa njima je bilo teško ostvariti kontakt”, rekao je Jusić. On kaže da je komunikacija sa odredom bila drugačija u odnosu na druge jedinice, prenosi Birn. “Ne sjećam se da je referisanju drugih komandanata jedinica prisustvovao komandant odreda

Foto: Thinkstock

Sarić: Oca su mi pretukli Pero Vincetić i Ivo Жivković

24. januar 2018.

U nastavku suđenja desetorici pripadnika HVO-a optuženih za ratni zločin nad srpskim civilima i ratnim zarobljenicima na području Orašja 1992. i 1993. godine, svjedok Tužilaštva BiH Mirko Sarić rekao je da mu je otac, nakon što je razmijenjen, ispričao da su ga ispred porodične kuće surovo pretukli Pero Vincetić i Ivo Жivković. Sarić je ispričao u Sudu BiH da je kao pripadnih rezervnog sastava milicije u kojem su bili i Hrvati, patrolirao na području sela Buka, te da je sredinom marta 1992. godine sa Slavkom Ivanovićem povučen u Bukovu Gredu kako bi izbjegli eventualne neprijatnosti od pripadnika “Zengi” koji su dolazili iz Hrvatske. On je potvrdio da su problemi počeli

Beograd - "Srpski zid plača

Omogućiti porodicama da postave Zid plača u Briselu

24. januar 2018.

Udruženje porodica kidnapovanih i ubijenih na Kosovu i Metohiji uputilo je otvoreno pismo predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću sa molbom da članovima porodica omogući organizovan avionski prevoz i višednevni boravak u Briselu da bi pred tamošnjim institucijama postavili zid plača – “Kosmetske žrtve”. Iz Udruženja je navedeno da je zid plača – “Kosmetske žrtve” materijalni dokaz na kome se nalaze imena 2.500 žrtava, među kojima i stotinjak predratnih srpskih civilnih žrtava. U Udruženju smatraju da je, ako su Hrvatska /za hrvatske žrtve/ i BiH /za muslimanske žrtve u Srebrenici/ organizovano vodile porodice žrtava i majke u bijelim maramama ispred Haškog Tribunala prilikom presuda srpskim generalima, pravedno da i Srbija organizuje porodicama

Feljton: Devedesete – izvod iz ratnog dnevnika (34): Krajina na koljenima

24. januar 2018.

9. oktobar 1995. Ovo je valjda deseti put u posljednjih godinu kako srećem Radovana Karadžića. U štabu smo Petnaeste bihaćke brigade u Kevljanima… Predsjednik ponavlja istu priču. A ja? Ja ga ubjeđujem da je desetak kilometara naše linije napušteno te da na tom potezu nema nijednog našeg vojnika. Ubjeđujem ga da će muslimani predvođeni Atifom Dudakovićem upravo tuda, odnosno iz pravca Dabra ući u Sanski Most. Jer, tu je najtanje. Tu je prazan prostor između položaja Prve drvarske i Petnaeste bihaćke brigade. Karadžić mi ne vjeruje iako sam jutros upravo tuda prolazio i usput vidio samo jedan leš muslimanskog vojnika. Karadžiću su, vjerovatno, nešto drugo rekli. Ali njegova se pika…

Patrijarh odlikovao Gujona i Ricudisa

23. januar 2018.

Patrijarh srpski Irinej odlikovao je danas Grka Marinosa Ricudisa, koji je odbio da učestvuje u bombardovanju Srbije 1999. godine ordenom Svetoga cara Konstantina, i humanitarca Arnoa Gujona koji dugi niz godina pomaže Srbima na KiM ordenom Svetoga Save prvog stepena. „Marinos Ricudis bio je u situaciji da izvrši dužnost grčke države i učestvuje u sramnom napadu na naš narod, zemlju i on je, kao komandant vojnog broda, došao je u Jadransko more, gde mu savest nije dozvolila da ispuni ono što je bio dužan da učini, vratio se svojim brodom u Grčku i otkazao poslušnost da učestvuje u napadu na Srbiju”, rekao je patrijarh, obrazlažući odlikovanja na svečanosti u Patrijaršiji.

Elfeta Veseli izručena BiH Foto: SRNA

Suđenje Haliloviću: Svedok dolazi u martu

23. januar 2018.

U utorak nastavljeno suđenje Elfeti Veseli i Sakibu Haliloviću u sarajevskom sudu Na nastavku suđenja Elfeti Veseli i Sakibu Haliloviću, optuženima za ubistvo 12-godišnjeg Slobodana Stojanovića 1992. godine kod Zvornika, Tužilaštvo BiH u utorak je priložilo još jedan materijalni dokaz, dok je najavljeno ispitivanje svedoka putem video-linka odgođeno. Tužilac Miroslav Janjić pojasnio je da svedoka, koji ima specifično zanimanje i mora biti u mestu gde radi, treba ispitati čim za to budu ispunjeni uslovi. – Svedok mi je potvrdio da će u martu doći u BiH – rekao je Janjić. On je među dokaze u utorak uložio zapisnik Osnovnog suda u Zvorniku od 14. juna 1993. godine o identifikaciji i

Feljton: Devedesete – izvod iz ratnog dnevnika (33): Karadžić: Mapa o podjeli Bosne nema

23. januar 2018.

Karadžić nas ubjeđuje da “mapa o podjeli Bosne nema” i da će se dijeliti po onoj “što osvojiš tvoje je”… Međutim, Jajce, Šipovo, Petrovac su pred padom. Čim je završio razgovor i spustio slušalicu, odmah pita pratioce kuda se može do Banjaluke, ali da se ne ide preko Mrkonjić Grada. Jer Mrkonjić Grad samo što nije pao… 12. septembar 1995. Ulazim u pedesetu godinu, nadam se, kakvog takvog, ali ipak života… Na Balkani sam kod Mrkonjić Grada… Karadžić nas ubjeđuje da “mapa o podjeli Bosne nema” i da će se dijeliti po onoj “što osvojiš tvoje je”… Međutim, Jajce, Šipovo, Petrovac su pred padom. Karadžić u telefonskom razgovoru za Radio

Gotovina održao govor na obilježavanju 25 godina od ubistva Srba

22. januar 2018.

U Zadru se obilježava 25 godina od vojno-policijske akcije “Maslenica” u kojoj su ubijeni Srbi sa područja Ravnih Kotara i Malog Alena, a na obilježavanju je govorio hrvatski general i bivši haški optuženik Ante Gotovina. “Danas obilježavamo 25 godina od jedne u nizu ratnih operacija, operacije `Maslenica` koja je donijela bezbjednost Zadru, Sinju, Šibeniku, ali i povezala sjever i jug Hrvatske”, rekao je Gotovina. Gotovina je za protekli rat u Hrvatskoj rekao da on nije bio izbor “nego potreba” za ljude koji žive tu, nezavisno od toga koje su narodnosti i vjeroispovijesti, prenose hrvatski mediji. U akciji “Maslenica”, izvedenoj 1993. godine u zaštićenoj zoni UN, ubijeno je 348 srpskih vojnika

U Crkvi Svetog Marka u Beogradu danas je služen parastos Srbima sa područja Ravnih Kotara i Malog Alena koje su prije 25 ubili pripadnici Hrvatske vojske u akciji "Maslenica".

Poražavajuće što je i dalje nekažnjen zločin nad Srbima u “Maslenici”

22. januar 2018.

U Crkvi Svetog Marka u Beogradu danas je služen parastos Srbima sa područja Ravnih Kotara i Malog Alana koje su prije 25 godina ubili pripadnici Hrvatske vojske u akciji “Maslenica”. Tada je u zaštićenoj zoni UN ubijeno 348 vojnika i civila srpske nacionalnosti, među kojima i 35 žena i troje dece, a za taj zločin, do danas niko nije odgovarao, ni pred domaćim, niti međunarodnim sudovima. Uz prislužene svijeće, izbjegli Srbi i prijatelji stradalih odali su poštu sunarodnicima sa nadom da će odgovorni za taj zločin biti procesuirani. Poslije parstosa, predstavnci udruženja porodica nestalih i poginulih lica “Suza” su u Tašmajdanskom parku položili vijenac i cvijeće kod spomenika ubijenim Srbima.

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA