arrow up
U martovskom pogromu zapaljeno je 35 pravoslavnih verskih objekata (Foto Mitropolija)

Sutra 14 godina od martovskog nasilja na Kosovu

Sutra, 17. marta navršava se 14 godina od izbijanja najvećih etnički motivisanih sukoba na Kosovu od dolaska međunarodnih snaga 1999, u kojima je 19 ljudi poginulo, a više od 4.000 Srba proterano iz domova u koje se ogromna većina nikada nije vratila.Tokom dvodnevnog nasilja nad Srbima, njihovom imovinom, crkvama i manastirima, etnički je očišćeno šest gradova i 10 sela. Za sve to odgovarao je mali broj Albanaca, a izrečene kazne gotovo su simbolične. Sukobi su izbili 17. marta 2004. nakon što je UNMIK policija pronašla tela dvojice albanskih dečaka u Ibru u selu Čabar kod Zubinog Potoka. Mediji na Kosovo su za tu tragediju optužili Srbe, što je pokrenulo demonstracije

© Sputnik/ Vladimir Fedorenko

Puškov: SAD da objasne kako su bombama otcepile Kosovo

Ruski senator Aleksej Puškov je, komentarišući osudu Vašingtona zbog toga što je ruski predsednik Vladimir Putin posetio Krim, predložio Stejt departmentu da objasni kako su bombama otcepili Kosovo od Srbije. „Predlažem da u Stejt departmentu umesto saopštenja o Krimu kažu kako su, bez ikakvog referenduma, otcepili bombama i raketama Kosovo od Srbije. A Krim je bio ruski u vreme kada SAD nisu postojale – jedino su uspele nezakonito i sa oružjem u rukama da se odvoje od Britanije“, napisao je senator na Tviteru. Ranije je ministarstvo spoljnih poslova SAD objavilo dokument pod naslovom „Krim je Ukrajina“. Tekst osuđuje Putinovu posetu poluostrvu, a ruske pretenzije na ovu teritoriju smatraju se lažnim. Takođe se primećuje da su na referendumu Krimljani glasali pod „pažljivim nadzorom naoružanih ruskih

Danas obilježavanje 22 godine od egzodusa sarajevskih Srba

Gradska uprava Istočno Sarajevo obilježiće danas 22 godine od egzodusa Srba iz Sarajeva. Obilježavanje će početi polaganjem vijenaca na Srpskom vojničkom spomen-groblju „Mali Zejtinlik“ na Sokocu u 10.00 časova, saopšteno je iz Gradske uprave Istočno Sarajevo. U 11.00 časova u Crkvi Uspenja Presvete Bogorodice na Palama biće služen parastos poginulim borcima Sarajevsko-romanijske regije, a u 17.00 časova u gradskoj upravi Istočno Sarajevo biće upriličen prijem za predsjednika Instituta za istraživanje srpskih stradanja u 20. vijeku Milivoja Ivaniševića, autora knjiga o stradanju srpskog naroda u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu. Tokom prijema, Ivanišević će predstaviti svoju knjigu „Genocid nad Srbima – Sarajevo 1992-1995“, koja sadrži potresna svjedočenja 80 ljudi o tome kako su

Član Kolegijuma direktora Instituta za nestala lica BiH Amor Mašović pozvao je danas sve porodice nestalih koje su do 2001. godine identifikovale nestale srodnike, a nisu bile sigurne da su to oni, da daju DNK uzorak jer se sumnja da je u BiH više od hiljadu identifikacija urađeno pogrešno.

Mašović: Tužilaštvo obustavilo ekshumaciju jame Radača kod Mostara

Član Kolegijuma direktora Instituta za nestala lica BiH Amor Mašović potvrdio je danas u Mostaru da je po nalogu Tužilaštva BiH zaustavljena ekshumacija iz jame Radača u kojoj je, kako se sumnjalo, tragično završio veliki broj Srba. „Tužilaštvo BiH smatra da na tom lokalitetu u ovom času nema razloga za dalji nastavak ekshumacija. Tužilaštvo je ostavilo otvorenu mogućnost da se nastavi ekshumacija ukoliko se pojave neke nove informacije koje bi bile konkretizovane“, rekao je Mašović. On je dodao da su se istražioci u tu jamu spustili do dubine od stotinjak metara i da se nakon prethodne ekshumacije jednog broja žrtva više nisu pojavili skeletni ostaci. „Bojim se da ne postoji

Foto: Thinkstock

Uloženi dokazi o nezakonitom zatvaranju Srba u Goraždu

U nastavku suđenja Ibri Merkezu, Predragu Boguniću i Ešefu Huriću za ratni zločin počinjen u Goraždu, Tužilaštvo BiH uložilo je niz materijalnih dokaza, kojima želi dokazati da su u tom gradu nezakonito zatvarane osobe srpske nacionalnosti. Kao dokaz tužilac Marijana Čobović uložila je optužnicu Okružnog vojnog tužilaštva u Goraždu od 22. jula 1993. protiv Dese Begovića i drugih osoba zbog držanja oružja bez odobrenja u Bučju u junu 1992. godine. Čobovićeva kaže da ovim dokumentom i drugim iz uloženog seta dokaza dokazuje nezakonito zatvaranje osoba srpske nacionalnosti, kao i da su, nakon puštanja zatvorenih lica iz Ministarstva unutrašnjih poslova /MUP/ u Goraždu, tek 1993. godine podnesene krivične prijave protiv samo

Božica Rajilić Foto: RTRS

Rajilić: Ratna politika traje i danas

Predsjednik Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske Božica Жivković Rajilić rekla je Srni da je neprihvatljivo da ni 22 godine nakon rata još niko nije odgovaro za progon sarajevskih Srba, što samo pokazuje da „ratna politika“ traje i danas. „Krajnje je neprihvatljivo da dvije decenije nakon rata niko od bošnjačkog i hrvatskog ratnog rukovodstva nije kriv i da nije odgovarao za progon desetina hiljada sarajevskih Srba“, poručila je Rajilićeva, povodom 22 godine od egzodusa Srba iz Sarajeva. Ona je istakla da u BiH nema pravde kada je riječ o procesuiranju ratnih zločina počinjenih nad Srbima i izvođenju najodgovornijih pred lice pravde, jer se na sve moguće načine nastoji da se

Suđenje Elfeti Veseli Foto: RTRS

Svjedok nije čuo za dječaka Slobodana i optuženu Elfetu Vesli

U nastavku suđenja za svirepo ubistvo dječaka Slobodana Stojanovića 1992. godine kod Zvornika svjedok odbrane Safet Mehmedović rekao je da je optuženog Sakiba Halilovića samo jednom kratko vidio 1992. godine u selu Bakrači, te da nije čuo za dječaka Slobodana Stojanovića i optuženu Elfetu Veseli. „Halilovića znam od 1990. godine. Radio je u `Glinici` u Karakaju kod Zvornika. Nekad smo znali popričati, zajedno popiti kafu. Nakon izbijanja rata, vidio sam ga samo jednom u julu 1992. godine u mom selu Bakrači, gdje mi je u kratkom razgovoru rekao da traži svoju rodbinu koja je tu živjela“, naveo je Mehmedović. Svjedok je rekao da je Halilović tek tada došao iz Tuzle

Bilogorski prezimenik 1322 srpska i pravoslavna prezimena istočne Bilogore

Bilogorski prezimenik, šesta po redu knjiga u Biblioteci „Zadužbina“ Zavičajnog udruženja „Bilogora“ štampana je na 472 stranice u A5 formatu. Sadrži podatke o 1322 srpska i pravoslavna prezimena istočne Bilogore evidentirana u periodu od 1552. do 2017. godine, te o njihovoj brojnosti i rasprostranjenosti u pojedinim naseljima. U okviru prezimenika je i 20 članaka o znamenitim Bilogorcima. Prezimenik je dopunjen brojnim statističkim pregledima i kartama, kao i 10 opsežnijih priloga vezanih za prezimena. Oprema knjige sadrži 10 fotografija u boji, 36 c/b fotografija, 8 grafičkih prikaza, 19 karata i 23 tabele sa numeričkim podacima.

shutterstock

Svjedočenje o zločinima nad Srbima u Orašju

Svjedok Tužilaštva BiH Luka Vasiljević rekao je na suđenju pripadnicima HVO optuženim za ratni zločin nad Srbima na području Orašja da su tokom zarobljeništva u Donjoj Mahali ljudi izvođeni na ispitivanja i pojedini, poput Čede Cvijanovića, nisu nikad vraćeni, Aćimu Cvijanoviću je izbijeno oko, a Peru Gavrića su pronašli obješenog kablom o bojler. Vasiljević je ispričao da su ga iz Bukove Grede, gdje je živio i radio kao vozač prije rata, odveli 9. maja 1992. godine ljudi u maskirnim uniformama sa oznakama HVO-a. On je naveo da su pripadnici HVO-a dolazili nekoliko puta i sakupljali oružje, da je on predao pištolj za koji je imao odobrenje i dvije lovačke puške,

Sava Novaković

Oltar bake Save

Sava Novaković (85) iz Donjeg Selišta uspjela je nasamariti prevarante, lažnog policajca i njegovu asistenticu. To nije ni čudo s obzirom na njena životna iskustva s ratovima i zbjegovima. Povratnici na Baniji i Kordunu, uz sve teškoće na koje, zbog neažurnosti i nemara činovnika u lokalnim upravama i samoupravama, nailaze u ostvarivanju svojih garantovanih prava, na meti su brojnih prevaranata. Oni svakodnevno obilaze zabačena sela i zaseoke, tražeći žrtve. Na meti su uglavnom vremešni stanovnici koji žive sami u zabitima, a drske prevare toliko su maštovite da nasjedaju i oni najoprezniji. Tako je, nedavno, prevarant obilazio kuće u zaseocima Donjeg Selišta kraj Gline, predstavljajući se kao radnik jednog telefonskog operatera

Spomen na najmlađeg poginulog srpskog borca Spomenka Gostića

U čast najmlađeg srpskog vojnika Spomenka Gostića koji je dao svoj život za Republiku Srpsku u Bijeljini će 25. marta biti održana ulična atletska „Trka sjećanja“, najavljeno je iz gradskog odbora Udruženja djece poginulih boraca „Nasljeđe“.   Pokrovitelji trke su Vlada Republike Srpske, Ministarstvo prosvjete i kulture, Ministarstvo porodice, omladine i sporta, kao i Skupština grada Bijeljina, uz podršku Atletskog saveza Republike Srpske. Osim „Nasljeđa“, organizatori „Trke sjećanja“ su Atletski klub „Akademac“ iz Bijeljine i Udruženje građana „Filmski dokumentarni centar“ iz Banjaluke, a njihov cilj je da ovaj sportski događaj pređe u tradiciju i da pojedine trke budu uvrštene u kalendar međunarodnih atletskih trka. Planirano je da u nedjelju, 25.

Jama Kazani, Foto: Arhiv

Cilj postaviti spomen-krst na Kazanima

Savez logoraša Republike Srpske zatražiće od kantonalnih vlasti u Sarajevu dozvolu za postavljanje spomen-krsta na Kazanima u znak sjećanja na sve stradale Srbe u ovom gradu u proteklom ratu, izjavio je predsjednik Saveza Branislav Dukić. Povodom 22 godine od egzodusa sarajevskih Srba, Dukić je podsjetio da je u Federaciji BiH tokom proteklog rata bilo 536 logora za Srbe, od čega samo 126 u Sarajevu. „Vlasti u Sarajevu nisu nam dozvolile postavljanje spomen-krsta na Zlatištu iznad Sarajeva, spomen-ploče u kasarni `Viktor Bubanj`, u Dobrovoljačkoj, kao i na mnogim drugim mjestima gdje su zvjerski mučeni i ubijani Srbi, ali nećemo odustati od namjere da postavimo spomen-krst na Kazanima“, poručio je Dukić. Egzodus

Učenici osnovnih škola sa područja Istočnog Novog Sarajeva i Istočne Ilidže prisustvovali su danas na groblju u Miljevićima pomenu za djevojčice Milicu Lalović i Natašu Učur koje su ubijene snajperskim hicima u sarajevskom naselju Grbavica 1995. godine.

Podići spomen-obilježje za sve stradale učenike u proteklom ratu

Učenici osnovnih škola sa područja Istočnog Novog Sarajeva i Istočne Ilidže prisustvovali su danas na groblju u Miljevićima pomenu za djevojčice Milicu Lalović i Natašu Učur koje su ubijene snajperskim hicima u sarajevskom naselju Grbavica 1995. godine. Direktor Osnovne škole „Sveti Sava“ Danijela Mrda rekla je da će OŠ „Sveti Sava“, na inicijativu nastavnika i učenika, podići spomen-obilježje u dvorištu ove škole za sve stradale učenike u proteklom odbrambeno-otadžbinskom ratu. Ona je istakla u obraćanju okupljenima da rat pokazuje najgore naličje čovjeka, a da je najteže kada stradaju djeca. „Ova djeca nisu bila kriva nizašta. One su igrale lastiša za vrijeme potpisanog primirja 1995. godine, vjerujući u dobro nas odraslih

Nedeljko Mitrović Foto: SRNA

Identičan egzodus Srba iz Sarajeva i Hrvatske

Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Nedeljko Mitrović smatra da je identičan egzodus Srba iz Sarajeva i Hrvatske, čije su posljedice etničko čišćenje i ratni zločini nad Srbima. „Kada se uporedi egzodus Srba iz Sarajeva i egzodus Srba iz Hrvatske vidljivo je da je to posljedica politika međunarodnih faktora koja je tolerisala etničko čišćenje i ratne zločine nad srpskim narodom i ništa nije preduzela da to spriječi“, rekao je Mitrović Srni. Mitrović je naglasio da je posebno problematično to što je ratni zločin nad Srbima u Sarajevu nastavljen u drugom obliku – skrnavljenjem srpskih grobalja, otimanjem privatne imovine, te sprečavanjem povratka Srba na vjekovna ognjišta. On

Korićka jama

Genocid u Hercegovini: Kad se to zvalo samo istrebljenje

Kako su, kad i gdje ubijani Srbi po Hercegovini; priča je koju niko više nema pravo da zaboravlja i prešućuje. Frontal stoga otpočinje još jedan feljton. Tragična drama srpskog naroda Hercegovine, započeta stvaranjem „Nezavisne Države Hrvatske“ (10. april 1941. godine), učinila je ovaj krševiti kraj arenom najgnusnijih zločina koje je zapamtila svjetska istorija, ali i kolijevkom prvog masovnog ustanka protiv fašističke tiranije u porobljenoj Evropi. Ono što su podivljale ustaške horde počinile u proljetnim i ljetnim pokoljima hercegovačkih Srba 1941. godine prevazilazi maštu i bestijalnost najsvirepijih zločina koje je istorija zapamtila. Muškarci, žene, djeca i starci ubijani su na najbrutanije načine: spaljivanjem na kućnom ognjištu, udaranjem maljevima, polugama i šipkama,

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.