arrow up
Kupres

Navršava se 26 godina od hrvatskog zločina nad kupreškim Srbima

Sutra se navršava 26 godina od kada su pripadnici hrvatskih jedinica ZNG-a, HOS-a, HVO-a zauzeli Kupres i sva srpska sela na Kupreškoj visoravni, a u akciji koja je trajala od 3. aprila ubijena su 54 srpska civila i teritorijalca, dok je njih 150 odvedeno u logore u zapadnoj Hercegovini i Hrvatskoj, u kojim su preživjeli golgotu, saopšteno je iz Dokumentaciono-informacionog centra „Veritas“. Iz „Veritasa“ podsjećaju da se 16 Kuprešaka do danas vodi kao nestalo, a da za brutalno iživljavanje nad civilima niko nije procesuiran, iako se znaju imena svih žrtava i više od sto učesnika u njihovoj golgoti. Prema dokumentaciji ovog centra, Hrvati su 6. aprila u restoranu firme „Kvalitet“

Svjedok čuo da je vojnike ubio Mišo Жmiro

U nastavku suđenja komandantu Specijalne jedinice MUP-a takozvane RBiH Draganu Vikiću i još trojici optuženih za ubistvo zarobljenih pripadnika JNA 22. aprila 1992. godine u Sarajevu svjedok Tužilaštva BiH Šefik Delalić rekao je danas da je čuo da je Mišo Жmiro sa svojim ljudima doveo vojne zarobljenike u Dom policije u Sarajevu i ubio ih. „Čuo sam da su taj Жmiro i njegovi ljudi doveli ratne zarobljenike u Dom policije, a da im je komandant Vikić rekao da oni nemaju ništa sa zarobljenicima i da ih vode u SJB“, izjavio je Delalić. On je rekao u Sudu da je bio vozač specijalizovanih vozila Specijalne jedinice MUP-a, ali da je iz

Kako smo „izgubili“ Sarajevo – Ilustracija genocida nad sarajevskim Srbima!

ETNIČKA SLIKA SARAJEVA KROZ POPISE 1961, 1991 I 2013. Karta bi mogla da se zove i “Razvoj multikulturalizma u Sarajevu kao i u celoj BiH“ Dakle, ono što je prikazano na ove tri karte je šira oblast Sarajeva, kombo onoga što se danas naziva “Kanton Sarajevo“ u FBiH i Istočno Sarajevo u RS ali bez opština Pale i Sokolac. Nemojte nasedati na priče o opsadi Sarejava kao koncentracionom logoru, Srbi su držali pod kontrolom teritorije u Sarajevu gde su bili većina, a pogotovo ne verujte stihovima Edo Maajke, ko je došao u čiji grad. Zašto se etnička karta Sarajeva (kao i cele BiH) ovako izmenila za (samo) 70 godina? Srbi

Ilustracija/Thinckstock

Tužilaštvo BiH: Optužnica za ratne zločine nad Srbima u Konjičkom kraju

Tužilaštvo BiH optužilo je, za zločin protiv čovečnosti, Sarajliju Zdenka Grabovca (51) i Konjičanina Жeljka Šimunovića (54), rekao je za „Novosti“ mr Boris Grubešić, portparol Tužilaštva BiH Tužilaštvo BiH optužilo je, za zločin protiv čovečnosti, Sarajliju Zdenka Grabovca (51) i Konjičanina Жeljka Šimunovića (54), rekao je za „Novosti“ mr Boris Grubešić, portparol Tužilaštva BiH. Oni se terete da su „za vreme rata i oružanog sukoba u BiH u svojstvu pripadnika HVO Konjic, postupali protivno odredbama Жenevskih konvencija o zaštiti civilnih osoba“ „Terete se da su u okviru širokog i sistematičnog napada na civilno stanovništvo srpske nacionalnosti na području Bradine, Konjica i okoline, lično i direktno, učestvovali u činjenju ratnog zločina,

Spomen-ploča ispred ratne vojne bolnice "Koran", na kojoj je ispisano da je od 4. aprila 1992. do 30. juna 1996. godine u ovoj zdravstvenoj ustanovi liječeno više od 20.000 ljudi i izvršeno više od 12.000 operacija.

26 godina od osnivanja ratne bolnice „Koran“ na Palama

Početkom aprila, prije 26 godina na Palama je osnovana ratna vojna bolnica „Koran“ u okviru Četvrtog Sanitetskog bataljona Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske. Početak građanskog rata u BiH, mnoge zdravstvene radnike onemogućio je u dolasku na njihova radna mjesta, posebno u Sarajevu. Sve bolnice koje su tada postojale ostale su u gradu pod muslimanskom kontrolom. Zbog ratnih dejstava i progona ljekara srpske nacionalnosti iz Sarajeva, osim bolnice „Koran“, tada su na području Sarajevsko-romanijske regije osnovane i ratne bolnice – „Podromanija“ na Sokocu, „Жica“ na Ilidži i „Kasindol“ u Lukavici. Ugledni srpski ljekar, hirurg Mirko Šošić rekao je Srni da je ratna bolnica „Koran“ na Palama počela da radi 4. aprila

Foto O. Matavulj

Policija RS dobila savremeni kamp

Otvaranjem Centra za obuku obeležen Dan MUP Srpske u bivšoj kasarni u Zalužanima. U kompleks od 55 ha uloženo oko 6,5 miliona maraka Povodom Dana policije Republike Srpske, u bivšoj kasarni u Zalužanima kod Banjaluke u sredu je otvoren savremeni Centar za obuku MUP RS. Svečanim presecanjem vrpce Centar su otvorili predsednik RS Milorad Dodik, predsednica Vlade RS Жeljka Cvijanović i ministar unutrašnjih poslova Dragan Lukač. Ovaj kompleks, koji je proglašen neperspektivnom vojnom imovinom, prostire se na 55 hektara zemljišta i u njegovo opremanje i rekonstrukciju uloženo je više od 6,5 miliona maraka. U njemu će se obučavati svi policijski službenici a poslužiće i za smeštaj više organizacionih jedinica MUP RS. Predsednik

(Foto: Centar za uklanjanje mina BiH)

BiH i dalje najzagađenija minama u Evropi

Povodom 4. aprila, Dana svesnosti o opasnosti od mina i pomoći žrtvama, iz bosanskohercegovačkih i međunarodnih organizacija koje se bave razminiranjem BiH upozoravaju da je, više od 20 godina nakon rata, Bosna i Hercegovina i dalje evropska država koja je najzagađenija minama, koje predstavljaju direktnu pretnju za više od pola miliona stanovnika. Bosanskohercegovački Centar za uklanjanje mina (BHMAC) objavio je da je u BiH trenutno nesigurno oko 2,1 odsto ukupne površine države, prenela je Hina. Procena je da je na toj površini i dalje između 75.000 i 80.000 skrivenih mina, odnosno eksplozivnih naprava, koje su pretnja stanovništvu 129 opština, odnosno gotovo 1.400 naselja. „Kontaminiranost minama direktno utiče na sigurnost oko

Istočno Sarajevo-parastos Foto: RTRS

Obilježen Dan formiranja ratnih jedinica Istočne Ilidže

U hramu Svetog Vasilija Ostroškog na Veljinama u Istočnom Sarajevu, služen je parastos povodom obilježavanja 4. aprila- Dana formiranja svih ratnih jedinica Istočne Ilidže. Predsjednik Predsjedništva Opštinske boračke organizacije Ilidžanski borac, Goran Šehovac, istakao je da su svi bataljoni, brigade i policijske jedinice na području opštine Istočna Ilidža dale veliki doprinos u stvaranju i očuvanju Republike Srpske. – Hvala Bogu, uspjeli smo odbraniti teritoriju Srpske Ilidže. Danas smo ovde povodom toga i u čast svim borcima sa teritorije Srpske Ilidže – kaže Šehovac. U Administrativnom centru Grada Istočno Sarajevo održan je okrugli sto na temu „Zapošljavanje djece poginulih boraca“. – Pokušaćemo da iznesemo određene zaključke i na osnovu njih pokrenemo stvari

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i ministar unutrašnjih poslova Dragan Lukač položili su vijence na spomen-obilježje za 782 poginula pripadnika MUP-a u proteklom Odbrambeno-otadžbinskom ratu.

Dan policije Srpske- Otvoren Centar za obuku policije (FOTO)

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske danas u Banjaluci obilježava 4. april – Dan policije Republike Srpske. Tim povodom predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, premijerka Жeljka Cvijanović i ministar unutrašnjih poslova Dragan Lukač otvorili su Centar za obuku policije. Prisustvovati su i svečanom prijemu u bivšoj kasarni Zalužani. Prijem su uveličali delegacija Glavne uprave MUP-a Ruske federacije za Moskvu i ministar unutrašnjih poslova Srbije, Nebojša Stefanović. Predviđeno je i osveštanje spomen-sobe i pomen poginulim pripadnicima MUP-a Republike Srpske. Ispred zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske u Banjaluci služen je parastos i položeni su vijenci na spomen-obilježje za 782 poginula pripadnika MUP-a u proteklom Odbrambeno-otadžbinskom ratu. Vijence su položili predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik,

U Banjaluci je danas povodom Dana policije Republike Srpske ispred sjedišta Policijske uprave služen parastos, položeni vijenci i prislužene svijeće na spomen obilježje poginulim pripadnicima aktivnog i rezervnog sastava Policijske uprave Banjaluka.

Služen parastos za poginule pripadnike banjalučke policije

Ispred sjedišta Policijske uprave u Banjaluci danas je, povodom Dana policije Republike Srpske, služen parastos, položeni vijenci i prislužene svijeće na spomen-obilježje poginulim pripadnicima aktivnog i rezervnog sastava ove uprave. Načelnik Policijske uprave Banjaluka Жeljko Spasojević rekao je Srni da su u proteklom otadžbinskom ratu svoje živote za bezbjednost i opstanak Republike Srpske dala 252 pripadnika Centra javne bezbjednosti Banjaluka. „Centar javne bezbjednost iz tog vremena pokrivao je današnja područja policijskih uprava Banjaluka, Gradiška, Mrkonjić Grad i Prijedor“, rekao je Spasojević. On je istakao da se svake godine pripadnici Policijske uprave Banjaluka za Dan policije Republike Srpske okupljaju kod spomen-obilježja i sjećaju svojih drugova koji su za odbranu Republike Srpske

Ubile ga zenge, a traže ga u Srbiji

Na spisku nestalih koje Hrvatska godinama uredno traži od Srbije, nalazi se i ime Srbina za koga je pravosnažnom presudom utvrđeno da su ga ubili pripadnici Zbora narodne garde 1992. godine u Sisku. Reč je o Zoranu Trivkanoviću – jednom od najmanje 130 srpskih civila koji su brutalno ubijeni u ovom gradu između 1990. i 1992. godine. Trivkanović je „nestao“ 25. avgusta 1991. godine tako što su pripadnici Zbora narodne garde upali u njegovu kuću i pretukli ga zajedno sa suprugom Dragicom. Zatim su ga izveli zajedno sa bratom Berislavom i ocem Nikolom. Nikolino telo izbacila je Sava kod sela Gušće 28. avgusta te godine, a u nalazu obdukcije stoji

Pomenom i polaganjem vijenaca na spomen-ploču 11 poginulih policajaca u odbrambeno-otadžbinskom ratu i sjećanjem na policajca Dragana Đurića koji je poginuo u terorističkom napadu na Policijsku stanicu prije tri godine, u Policijskoj upravi Zvornik danas je obilježen 4. april, Dan policije Republike Srpske.

Odata pošta poginulim policajcima

Pomenom i polaganjem vijenaca na spomen-ploču 11 poginulih policajaca u odbrambeno-otadžbinskom ratu i sjećanjem na policajca Dragana Đurića koji je poginuo u terorističkom napadu na Policijsku stanicu prije tri godine, u Policijskoj upravi Zvornik danas je obilježen 4. april, Dan policije Republike Srpske. Pomen je služilo mjesno sveštenstvo, a vijence su položili predstavnici Policijske uprave i Gradske uprave Zvornik, te boračkih organizacija proisteklih iz odbrambeno-otadžbinskog rata. Načelnik Policijske uprave Zvornik Goran Abazović rekao je da nikada neće biti zaboravljeni poginuli policajci, koji su svoje živote ugradili u temelje Republike Srpske. „Ovo je prilika da sa predstavnicima lokalne zajednice i boračkih udruženja položimo cvijeće na spomen-ploče naših poginulih kolega koji su

milica-vukasin-izbeglica.jpg

Ubijte me, da se ne sećam „Oluje“

Beograd – Milanka Vukašin iz Drniša, žena iz zbega spasa prema Srbiji, put kroz pakao od svog doma do prognaničkog centra u Krnjači, sublimira u – šest reči: “Ubijte me, da se ne sećam”. „Kažu, pao Knin, narode ili polazi, ili ćeš na pragu dočekati smrt. Tako smo krenuli. Mislili smo, samo koji dan, pa se vraćamo svojim kućama. Niko, zato, ništa nije poneo sa sobom. Osim života. A on je, usput, za mnoge bio završen.“ Milanka Vukašin vraća sećanje na akciju hrvatske vojske, nazvanu “Oluja”, 4. avgusta 1995. godine. Jutro, u danu posle pada Knina, ova žena je prelomila. Sa dvoje unučadi pridružuje se zbegu. Instinkt ju je vodio

Ko je pobedio na Kosovu

Ko je pobedio na Kosovu — pitanje je koje se nameće uz svaku godišnjicu agresije NATO-a na SR Jugoslaviju, pa tako i ove 2018. godine. Iako je to bio prvi antiseptički rat, kojeg su piloti NATO-a vodili na visinama od preko 6.000 metara, agresija iz vazduha protiv jugoslovenske vojske na Kosovu bila je uglavnom neefikasna. Bombe NATO-a na Kosovu raznele su stotine civilnih automobila, civilnih kamiona i maketa, i jedva da su načele jugoslovensku artiljeriju i oklopne snage. Od „potvrđena“ 744 pogotka  pilota NATO-a tokom rata, istraživači iz američkog ratnog vazduhoplovstva, koji su kasnije proveli nedelje i nedelje pretražujući Kosovo i pešice i helikopterima, našli su dokaze za samo 58 pogodaka. Naime, vojska Jugoslavije i MUP Srbije rasporedili su na Kosovu oko

Srpske žrtve - Bradina (Foto:starmo.ba)

Suđenje za zločine nad Srbima u Bradini

U Sudu BiH – 13 ratnih, vojnih i policijskih zvaničnika iz Konjica izjasnilo se da nisu krivi za zločine protiv čovječnosti nad srpskim civilnim stanovništvom u toj opštini. Njihovi advokati odbranu baziraju na činjenici, kako kažu, utvrđenoj u haškim optužnicama – da su Bradina i druga srpska sela u konjičkoj opštini bila legitimni vojni cilj. Samo u Bradini, u dva dana u maju 92-ge ubijeno je 48 civila, žena i djece, a 200 otjerano u logore. Ratni komandant i pripadnici tzv. ARBiH, drugi čovjek policije u Konjicu te komandant i pripadnici Diverzantske jedinice „Akrepi“, svi odreda izjasnili su se da nisu krivi za sistematični napad na srpsko stanovništvo u Konjicu.

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.