arrow up
Pomenom i polaganjem vijenaca na spomen-ploču 11 poginulih policajaca u odbrambeno-otadžbinskom ratu i sjećanjem na policajca Dragana Đurića koji je poginuo u terorističkom napadu na Policijsku stanicu prije tri godine, u Policijskoj upravi Zvornik danas je obilježen 4. april, Dan policije Republike Srpske.

Odata pošta poginulim policajcima

Pomenom i polaganjem vijenaca na spomen-ploču 11 poginulih policajaca u odbrambeno-otadžbinskom ratu i sjećanjem na policajca Dragana Đurića koji je poginuo u terorističkom napadu na Policijsku stanicu prije tri godine, u Policijskoj upravi Zvornik danas je obilježen 4. april, Dan policije Republike Srpske. Pomen je služilo mjesno sveštenstvo, a vijence su položili predstavnici Policijske uprave i Gradske uprave Zvornik, te boračkih organizacija proisteklih iz odbrambeno-otadžbinskog rata. Načelnik Policijske uprave Zvornik Goran Abazović rekao je da nikada neće biti zaboravljeni poginuli policajci, koji su svoje živote ugradili u temelje Republike Srpske. “Ovo je prilika da sa predstavnicima lokalne zajednice i boračkih udruženja položimo cvijeće na spomen-ploče naših poginulih kolega koji su

milica-vukasin-izbeglica.jpg

Ubijte me, da se ne sećam „Oluje“

Beograd – Milanka Vukašin iz Drniša, žena iz zbega spasa prema Srbiji, put kroz pakao od svog doma do prognaničkog centra u Krnjači, sublimira u – šest reči: “Ubijte me, da se ne sećam”. „Kažu, pao Knin, narode ili polazi, ili ćeš na pragu dočekati smrt. Tako smo krenuli. Mislili smo, samo koji dan, pa se vraćamo svojim kućama. Niko, zato, ništa nije poneo sa sobom. Osim života. A on je, usput, za mnoge bio završen.“ Milanka Vukašin vraća sećanje na akciju hrvatske vojske, nazvanu “Oluja”, 4. avgusta 1995. godine. Jutro, u danu posle pada Knina, ova žena je prelomila. Sa dvoje unučadi pridružuje se zbegu. Instinkt ju je vodio

Ko je pobedio na Kosovu

Ko je pobedio na Kosovu — pitanje je koje se nameće uz svaku godišnjicu agresije NATO-a na SR Jugoslaviju, pa tako i ove 2018. godine. Iako je to bio prvi antiseptički rat, kojeg su piloti NATO-a vodili na visinama od preko 6.000 metara, agresija iz vazduha protiv jugoslovenske vojske na Kosovu bila je uglavnom neefikasna. Bombe NATO-a na Kosovu raznele su stotine civilnih automobila, civilnih kamiona i maketa, i jedva da su načele jugoslovensku artiljeriju i oklopne snage. Od „potvrđena“ 744 pogotka  pilota NATO-a tokom rata, istraživači iz američkog ratnog vazduhoplovstva, koji su kasnije proveli nedelje i nedelje pretražujući Kosovo i pešice i helikopterima, našli su dokaze za samo 58 pogodaka. Naime, vojska Jugoslavije i MUP Srbije rasporedili su na Kosovu oko

Srpske žrtve - Bradina (Foto:starmo.ba)

Suđenje za zločine nad Srbima u Bradini

U Sudu BiH – 13 ratnih, vojnih i policijskih zvaničnika iz Konjica izjasnilo se da nisu krivi za zločine protiv čovječnosti nad srpskim civilnim stanovništvom u toj opštini. Njihovi advokati odbranu baziraju na činjenici, kako kažu, utvrđenoj u haškim optužnicama – da su Bradina i druga srpska sela u konjičkoj opštini bila legitimni vojni cilj. Samo u Bradini, u dva dana u maju 92-ge ubijeno je 48 civila, žena i djece, a 200 otjerano u logore. Ratni komandant i pripadnici tzv. ARBiH, drugi čovjek policije u Konjicu te komandant i pripadnici Diverzantske jedinice “Akrepi”, svi odreda izjasnili su se da nisu krivi za sistematični napad na srpsko stanovništvo u Konjicu.

Povratnici se brane od najezde divljih svinja

Srpski povratnici u muci: Na meti pljačkaša!

Srpske povratnike u Vozući kod Zavidovića ponovo napadaju bivše komšije. Provaljuju u kuće, razbijaju prozore i vrata, kradu sve nadohvat ruke Imovina i kuće malobrojnih Srba povratnika u Vozuću kod Zavidovića ponovo su meta napada i pljačke, zbog čega se oni sve više obeshrabruju i odvraćaju od povratka na predratna ognjišta. Pred vikend je u Pantelićima, svega kilometar udaljenim od centra Vozuće, provaljeno na imanje vlasnika Milenka Cvijetića, razvaljena su ojačana vrata na ulazu u objekat i ispreturane stvari u unutrašnjosti kuće. – Prijavili smo provalu policijskoj stanici Zavidovići, koji su obavili uviđaj, ali nam je rečeno da moraju sačekati za kompletnu istragu kriminalističke inspektore iz kantonalne policije u Zenici

Prva žrtva rata u Hrvatskoj je Goran Alavanja, Srbin iz Karina

Hrvatska ne priznaje policajca srpske nacionalnosti kao prvog poginulog. Iako je ubijen na službenom zadatku i u službenoj uniformi Ministarstva unutrašnjih poslova čak pet meseci pre pogibije Josipa Jovića, 27-godišnji Srbin Goran Alavanja nigde nije službeno priznat kao prva žrtva rata Kada se govori u „krvavom uskrsu“ na Plitvicama, ne možemo a ne setiti se ipak Gorana Alavanje, 27-godišnjeg mladića iz Donjeg Karina kraj Benkovca, koji je poginuo u noći sa 22. na 23. novembra 1990. na službenoj dužnosti i u službenoj uniformi Policije Hrvatske. Te je noći s kolegama Stevanom Bukaricom i Jovom Graovcem iz Stanice Milicije u Benkovcu, SUP Zadar, sedeo u službenom milicijskom automobilu na raskršću saobraćajnica

Kliničko-bolnički centar "Koševo", nekad bosansko-hercegovački, a danas u Federaciji BiH

Sarajevo – grad u kojem je ubijena Hipokratova zakletva i grad u kojem je sahranjena humanost!

Jedna od bezbroj nesreća koja je zadesila sarajevske Srbe Piše: Slavko Jovičić Slavuj U Sarajevu je od 1992. do 1996. godine ubijeno i iz tog grada protjerano oko 460 srpskih ljekara. Veliki broj njih mučen je u muslimanskim sarajevskim logorima. Navedeno je to u nepotpunom spisku sarajevskih ljekara srpske nacionalnosti koji su u tom gradu ubijeni, zatvarani, mučeni, maltretirani i protjerani. Kroz logore je prošlo njih pedesetak, a na desetine ih je ubijeno. UBIJENI LJEKARI Na tom spisku je i ugledni sarajevski profesor dr Milutin Najdanović, tadašnji poslanik Srpske demokratske stranke u Parlamentarnoj skupštini BiH koji je ubijen u avgustu 1992. godine. Njegovo tijelo sa više prostrelnih rana pronađeno je na ulazu

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović položio je danas vijenac na spomen-obilježje masovne grobnice na pravoslavnom groblju u Mrkonjić Gradu.

Obilježene 22 godine od otvaranja masovne grobnice

U Mrkonjić Gradu danas su obilježene 22 godine od otvaranja masovne grobnice iz koje su ekshumirani posmrtni ostaci 181 srpskog borca i civila, koji su ubijeni u napadu Hrvatske vojske, takozvane Armije BiH i Hrvatskog vijeća odbrane /HVO/ na ovu zapadnokrajišku opštinu. Tim povodom danas je u kapeli Svetog apostola Marka služen parastos za stradale, a potom su položeni vijenci na spomen-obilježje masovne grobnice na pravoslavnom groblju u Mrkonjić Gradu. Hrvatska vojska je sa jedinicama takozvane Armije BiH i HVO-a u septembru i oktobru 1995. godine napala 13 zapadnokrajiških opština i tom prilikom ubijeno je 1.646, a protjerano 120.000 Srba. Nakon što je Republika Srpska ponovo preuzela područje opštine Mrkonjić

Aleksandar i Jeremija Starovlah

Nikad se neće saznati ko je izvršio zločin

Jeremiji i njegovom sinu Aleksandru ostale su trajne posljedice od prebijanja. Aleksandar je stoodstotni invalid kojem je stalno potrebna tuđa njega i pomoć. Priredio: Nevenko ERIĆ Pripadnici NATO i tadašnjeg SFOR-a, na današnji dan prije 14 godina, na Palama su gotovo na smrt pretukli pravoslavnog sveštenika paroha Jeremiju Starovlaha i njegovog sina vjeroučitenja Aleksandra, druge sveštenike i njihove porodice maltretirali, a zgradu parohijskog doma u kojoj su se nalazili njihovi stanovi oštetili. Sreću da su prošli sa lakšim povredama imali su sveštenici Miomir Zekić i Slobodan Lubarda, te njihove porodice. Pripadnici NATO i SFOR-a, koji su tada u ime UN trebali da štite mir u BiH, ovu agresorsku, pa i

Miodrag_Linta.jpg

Linta o “krvavom Uskrsu”: Cilj je bio stvaranje hrvatske države bez ili sa što manje Srba

Na današnji dan pre 32 godine na Plitvičkim jezerima desio se prvi oružani sukob između pripadnika MUP-a Hrvatske i pripadnika milicije SAO Krajine. Na današnji dan pre 32 godine na Plitvičkim jezerima desio se prvi oružani sukob između pripadnika MUP-a Hrvatske i pripadnika milicije SAO Krajine, u javnosti poznat kao “krvavi Uskrs”, saopštio je predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta. Tom prilikom poginuo je pripadnik milicije SAO Krajine Rajko Vukadinović (32), koji je prema navodima Linte, branio Plitvička jezera od pokušaja hrvatske policije da ih zauzmu. Linta smatra da Srbija i krajiški Srbi treba da svake godine obeležavaju godišnjicu pogibije Rajka Vukadinovića, iza koga su ostali roditelji, supruga i

Dan odbrane Grada Bijeljina

Gradska Boračka organizacija obilježila “Dan odbrane Grada Bijeljina”

Parastosom za sve poginule borce u crkvi Svetog Georgija i polaganjem vijenaca i cvijeća na Trgu Kralja Petra Prvog Karađorevića, danas je obilježena 26. godišnjica odbrane grada Bijeljina. “U svim sukobima u svijetu, pored stradanja stanovništva i materijalnog razaranja, strada istina. Ne radi se o napadu na nenaoružani, nesrpski narod, nego se radi o tome da su muslimanske snage blokirale Bijeljinu. Da i pored više pokušaja da se uspostavi red i mir nije došlo do sporazuma”, rekao je predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Milomir Savčić. On je istakao da je zato značajno obilježavati datume iz naše novije istorije kako bi se budućim generacijama prenijela prava istina o ovim dešavanjima. “Dok god budemo

U porti Manastira Svete Petke u Bijeljini danas je parastosom palim borcima i poginulim civilima odbrambeno-otadžbinskog rata, polaganjem vijenaca ispred spomen-ploča na kojima su zlatnim slovima uklesana njihova imena, te kulturno-duhovnim programom obilježeno 22 godine od egzodusa Srba iz Sarajeva.

Obilježeno 22 godine od egzodusa Srba iz Sarajeva

U porti Manastira Svete Petke u Bijeljini danas je parastosom palim borcima i poginulim civilima odbrambeno-otadžbinskog rata, polaganjem vijenaca ispred spomen-ploča na kojima su zlatnim slovima uklesana njihova imena, te kulturno-duhovnim programom obilježeno 22 godine od egzodusa Srba iz Sarajeva. “Saborovanja i ovakvi skupovi veoma su važni za nas kako bismo očuvali sjećanje i uspomene na sve te događaje. Desilo se – neka se ne ponovi, ali i desilo se – neka se ne zaboravi. Zato, mi smo uvijek tu da oživimo sjećanje na važne datume za istoriju srpskog naroda, pogotovo u bližoj prošlosti”, rekao je Milenko Zupur, predsjednik Udruženja građana “Prijatelji Ilijaša”, koje svake godine organizuju ovakvo okupljanje. Treba

Malobrojni Srbi u Sarajevu teško ili gotovo nikako ne mogu da ostvare svoja prava, što potvrđuje i primjer Rajke Đurić koja 16 godina uporno nastoji da vrati svoju imovinu koju su joj, uz pomoć lokalnih vlasti, uzurpirale komšije.

Bitka za pravdu duga 16 godina

Жelja Sarajke Rajke Đukić da vrati svoju imovinu ne jenjava, uprkos svim vrstama opstrukcija, omalovažavanja i fizičkih napada. U nastojanju da dođe do svoje imovine, angažovala je i advokata koji je ubrzo odustao od njenog slučaja, a za pomoć se bezuspješno obraćala i nevladinim organizacijama za zaštitu ljudskih prava. Piše: Vera BUGARIN Malobrojni Srbi u Sarajevu teško ili gotovo nikako ne mogu da ostvare svoja prava, što potvrđuje i primjer Rajke Đurić koja 16 godina uporno nastoji da vrati svoju imovinu koju su joj, uz pomoć lokalnih vlasti, uzurpirale komšije. Đurićeva, koja je iz izbjeglištva sa sestrom došla u Sarajevo 1999. godine radi ostavinske rasprave nakon smrti roditelja, rekla je

Organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Istočno Sarajevo ni nakon 26 godina od početka građanskog rata u BiH nije dobila zvaničan odgovor o tome kakva je sudbina 180 sarajevskih Srba, za čijim se posmrtnim ostacima bezuspješno traga.

Sudbina 180 sarajevskih Srba skrivena i nakon 26 godina…

Prije 26 godina, nelegalni referendum muslimansko-hrvatske koalicije u BiH, ubistvo srpskog svata na Baščaršiji, potom agresija i napadi hrvatske vojske na Srbe u Kupresu, Sijekovcu, te selu Ravno, bili su neki od prvih detonatora krvavog građanskog rata u BiH… Pripremio: Ognjen BEGOVIĆ Organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Istočno Sarajevo ni nakon 26 godina od početka građanskog rata u BiH nije dobila zvaničan odgovor o tome kakva je sudbina 180 sarajevskih Srba, za čijim se posmrtnim ostacima bezuspješno traga. “Mi nismo posustali, ne smijemo stati, a na umor smo navikli. U Sarajevu, gradu iz kojeg smo morali da odemo, mi još uvijek tražimo naše najmilije… Čekamo na

General Mladen Markač. Krvavi Uskrs Plitvice 1991. godine. Foto: Vale Z. Leindl @tinaleina_vale

Danas 27 godina od “krvavog Uskrsa” na Plitvicama

Danas se navršava 27 godina od upada hrvatskih specijalaca na područje Nacionalnog parka “Plitvice”, kada je poginuo srpski teritorijalac Rajko Vukadinović /32/ iz Korenice, dok je 17 Srba zarobljeno i krvnički mučeno do razmjene zbog pogibije “redarstvenika” Josipa Jovića, saopštio je Dokumentaciono-informacioni centar “Veritas”. Iz “Veritasa” podsjećaju da Hrvatska svake godine na vrlo visokom nivou obilježava pogibiju Jovića, koji je proglašen “prvom žrtvom domovinskog rata”, iako je tadašnji ministar policije Josip Boljkovac više puta javno govorio i u svojoj knjizi “Istina mora izaći van” zapisao da je obdukcija pokazala da je pogođen metkom iz takozvane “pumparice” – jurišne američke automatske puške uvezene iz Singapura, kakve je imala hrvatska policija. Poslije

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.