Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv Mehmeda Sadikovića zbog ratnog zločina počinjenog na području Bugojna. Sadikovića optužnica tereti da je u vrijeme oružanog sukoba između HVO-a i takozvane Armije BiH, kao upravnik logora u stadionu Fudbalskog kluba “Iskra” u Bugojnu postupao suprotno pravilima međunarodnog humanitarnog prava i Жenevske konvencije o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata. On se tereti da je u periodu od kraja jula 1993. godine, pa do septembra iste godine kao upravnik zatočeničkog objekta u Bugojnu učestvovao, podstrekavao i pomagao u pripremanju, kao i činjenju krivičnih djela prema zatvorenicima i ratnim zarobljenicima hrvatske nacionalnosti. Prema navodima optužnice, Sadiković je dozvolio da pripadnike HVO-a zatvaraju i drže zarobljene

Na suđenju generalu Ratku Mladiću pred Haškim tribunalom svjedok Mile Dmičić izjavio je da je ratni bošnjački lider Alija Izetbegović sprovodio svoju “Islamsku deklaraciju” kao program islamizacije muslimanskog naroda, s ciljem dominacije u nezavisnoj BiH. Dmičić, koji je do izbijanja rata, u proljeće 1992. godine, bio generalni sekretar Predsjedništva BiH, rekao je da je takva politika bila oličena u Izetbegovićevoj predratnoj izjavi “o žrtvovanju mira za stvaranje suverene, nezavisne i samostalne BiH”, prenose beogradski mediji. “Duh `Islamske deklaracije` je dolaženje do samostalne, suverene i nezavisne BiH… izvan jugoslovenske federacije, bilo cijele ili krnje”, rekao je Dmičić, napominjući da Izetbegović nije otvoreno pokazivao da je za sukob i da je prije

Vojni vještak odbrane Mitar Kovač izjavio je na suđenju generalu Ratku Mladiću da je rat u BiH izazvala težnja Stranke demokratske akcije (SDA) ka unitarnoj i islamskoj BiH sa muslimanskom dominacijom i negirao da je Vojska Republike Srpske odgovorna za gađanje civila u Sarajevu. Kovač je naglasio da se devedesetih godina prošlog vijeka vodio građanski rat “sa dominantnom vjerskom dimenzijom” koji je teoretski utemeljen na “Islamskoj deklaraciji” Alije Izetbegovića. “Deklaracija je podrazumijevala državno uređenje na osnovu islama i isključivost prema drugim narodima i vjerama i njihovoj umješanosti u vlast. To je bio okidač za suprostavljanje druga dva naroda – Srba i Hrvata”, rekao je Kovač, prenose beogradski mediji. On je

Boračka organizacija Republike Srpske (BORS) nezadovoljna je radom Suda i Tužilaštva BiH, te Instituta za nestala lica BiH kada je riječ o traženju nestalih i procesuiranju ratnih zločina počinjenih nad Srbima u BiH, izjavio je predsjednik Predsjedništva BORS-a Duško Miletić. “Posebno smo ogorčeni njihovim selektivnim radom i pristrasnošću, odnosno postupanjem u procesuiranju ratnih zločina počinjenih nad Srbima u odnosu na druga dva naroda u BiH”, rekao je Miletić Srni. Kada je riječ o Srbima, Miletić je naveo da kod Bijeljine postoji slučaj gdje je Srbin optužen i osuđen na dvije godine zatvora za šamar koji je navodno uputio nekom od zatvorenika. “Na drugoj strani imamo zločince komandante kalibra Nasera Orića

Sud BiH odredio je jednomjesečni pritvor Begzadu Kajtaziju i Šemsudinu Pekiću, osumnjičenima za ubistvo dvije Srpkinje u mjestu Bukvik na području Brčkog 1992. godine. Prema donesenom rješenju, pritvor može trajati do 9. decembra ili do nove odluke Suda. Uvidom u podneseni dokazni materijal, Sud je utvrdio da postoji osnovana sumnja da su oni počinili krivično djelo za koje se terete, te im je odredio pritvor zbog postojanja naročitih okolnosti koje ukazuju da će ometati krivični postupak uticajem na svjedoke i saučesnike. Bivši komandant jedinice Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) Šemsudin Pekić i pripadnik ove jedinice Begzad Kajtaz uhapšeni su 10. novembra na području Brčkog zbog sumnji za učestvovanje u ubistvu dvije

U Mostaru je počela konferencija “Konsenzus o preuređenju političkog sistema 20 godina poslije Dejtona – realnost ili zavaravanje?”, na kojoj učestvuju predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, članovi Predsjedništva BiH i drugi zvaničnici. Konferenciju je otvorio predsjedavajući Predsjedništva Dragan Čović, koji je istakao da je sada dobar trenutak da se razmotri proteklih 20 godina u BiH kako bi mogla da se planira budućnost. “Vjerovatno ćemo danas iskazati različite stavove, ali svima mora biti jasno da BiH mora biti cjelovita, a svi narodi i građani u njoj ravnopravni”, rekao je Čović, izrazivši nadu da se BiH može reorganizovati da bude efikasna i da njen evropski put nema alternativu. Na konferenciji će se