Nezajažljivi Izetbegović i podatni Milošević

Datum objave: četvrtak, 19 novembra, 2015
Objavljeno u Ostalo, Otadžbinski rat
Veličina slova: A- A+

Američke arhive otkrivaju ocjenu američkih medijatora da je Alija Izetbegović o BiH “govorio kao o pojmu” i da je izgledalo da je nezainteresovan za narod koji tamo pati. Zato je hladno odbijao sve ponude.

Dejton
Dejton

Priredio: Nenad TADIĆ

Pregovori u bazi Rajt Peterson u Dejtonu bili su pravi psihološki triler u kojem su američke diplomate igrale na “depresivnog” Harisa Silajdžića, “vjerski ostrašćenog” Aliju Izetbegovića, “bahatog” Slobodana Miloševića i “nezainteresovanog” Franju Tuđmana.

Američki arhivi i svjedoci koji su prisustvovali pregovorima navode da se,
uprkos uvjerenju da je najteže bilo razgovarati sa srpskom stranom, ispostavilo da je Slobodan Milošević došao potpuno spreman da odustane od nekih vitalnih interesa Republike Srpske.

Istovremeno, delegacija koju je predvodio Alija Izetbegović bila je potpuno razjedinjena i poprilično nezahvalna prema SAD.

Sam medijator Ričard Holbruk, kao i ostale američke diplomate i pregovarači, govorili su o tome u svojim “sjećanjima”, ali su ostavili i pisane tragove o nezadovoljstvu zbog nezajažljivih zahtjeva Izetbegovića i njegovih saradnika.

Kada je Alija Izetbegović odbacio mapu koju su dogovorili Slobodan Milošević (bez pristanka predstavnika Srpske) i Haris Silajdžić, koja je uključivala prelazak najvećeg dijela Sarajeva u Federaciju BiH, koridor prema Goraždu i druge teritorijalne ustupke, Holbruk je pobjesnio.

On je rekao delegaciji iz Sarajeva da su im SAD dale sve – od političke do vojne pomoći.

“Dobili su 95 odsto onoga što su tražili u teritorijalnom smislu i opstanak BiH, a stalno su tražili – još”, naveo je Holbruk i otkrio da su diplomate SAD i medijatori jasno rekli Izetbegoviću:

“Ako ovo odbijete, više ne računajte na bilo kakvu našu pomoć, jer mi izlazimo iz ove priče”.

Američke arhive otkrivaju ocjenu američkih medijatora da je Alija Izetbegović o BiH “govorio kao o pojmu” i da je izgledalo da je nezainteresovan za narod koji tamo pati. Zato je hladno odbijao sve ponude.

Za razliku od Izetbegovića, Haris Silajdžić je želio da pronađe rješenje, ali je svaki njegov napor Izetbegović na kraju rušio uz pomoć svog ministra i povjerenika u UN Šaćirbegovića.

Silajdžić je zbog toga bio depresivan i često je nestajao sa pregovora, pa su ga Amerikanci morali vraćati za pregovarački sto.

Kada je na kraju, uz neočekivano Miloševićevo popuštanje u vezi sa rješenjem za Sarajevo, osmislio sa njim definitivnu mapu, Izetbegović je i nju odbio “solidarišući se sa Hrvatima iz BiH”.

Tada je Silajdžić rekao da “više neće uzimati ni tu mapu niti papire u svoje ruke” i ponovo otišao sa pregovora.

Sastanci na relaciji Milošević – Silajdžić, podstaknuti i kontrolisani od američkih medijatora, riješili su “dejtonski čvor”. Milošević je počeo da popušta u vezi sa teritorijama i dao ustupke koje niko nije očekivao.

Dao je maltene cijelo Sarajevo, mada je distrikt, sa srpskim i federalnim opštinama, bio najvjerovatnije rješenje zbog činjenice da su srpske snage držale svoje položaje od početka sukoba na tom području.

Pri tome, Milošević je izvrijeđao srpsko rukovodstvo i srpsku stranu i rekao da “nisu zaslužili Sarajevo”, mada je taj grad po brojnosti (157.000 Srba, prema popisu iz 1991. godine) bio drugi srpski grad u nekadašnjoj Jugoslaviji, poslije Beograda.

Zatim je pristao na koridor za Goražde, a na kraju i da Brčko stavi pod arbitražu, mada je bilo predviđeno da taj gradić ostane u Republici Srpskoj.

Bilo je predviđeno da koridor Republike Srpske kroz dio Posavine iznosi samo 30 metara (?!), ali je tek na zalaganje američke strane (kako je to tvrdio Holbruk) proširen na pet kilometara.

Hrvatski članovi delegacije koju je predvodio Izetbegović, poput Krešimira Zubaka, protivili su se mapi zbog Posavine, ali je na kraju presudio Franjo Tuđman, koji je, nakon povoljnog rješenja za istočnu Slavoniju, izgubio svaku dalju volju za cjenkanje u vezi sa kartama u BiH.

Tuđman je od tri sedmice pregovora polovinu proveo van Dejtona i pregovaračkog procesa, pokazujući interesovanje za rješavanje problema Krajine i Hrvatske, a nakon toga ponašao se sasvim opušteno i poluzainteresovano – navode američki izvori.

 

Izvor: srna

 

Vezane vijesti:

Noćni sastanci odnijeli Sarajevo, Brčko i more

 


Tagovi:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top