arrow up
Sjećanje na zločin u Jabuci Foto: SRNA

Sjećanje na zločin u Jabuci: Imena izvršilaca poznata, kazne još nema

Imena zločinaca su poznata, neki su i saslušavani, ali za zločin u fočanskoj Jabuci, kada je muslimanska vojska iz Goražda svirepo ubila 43 srpska mještana, nikada nisu podignute optužnice i sve su prilike da se čeka da pomru svjedoci, ali i izvršioci, istaknuto je danas u Foči na obilježavanju 25 godina od ovog zločina. Masakr nad srpskim civilima 18 sela nekada fočanske Mjesne zajednice Jabuka, koja je nakon Dejtona pripala Federaciji BiH, koji se dogodio 23. jula 1992. godine, prvo je masovno stradanje Srba u opštini Foča u proteklom ratu. Muslimanska vojska tada je popalila sve kuće i pomoćne objekte na koje je naišla ubijajući sve pred sobom, a milosti

Svijeće Foto: RTRS

Obilježavanje 25 godina od zločina u Jabuci

Na Gradskom groblju Božovac u Foči danas će biti obilježeno 25 godina od zločina u Jabuci, kada je muslimanska vojska iz Goražda na kućnom pragu svirepo ubila 43 srpska civila i vojnika. U zoru 23. jula 1992. godine pripadnici takozvane Armije BiH iz Goražda u napadu na šire područje Jabuke nisu imali milosti ni za djecu, žene i nepokretne starce, a u krvavom pohodu popalili su sve srpske kuće i pomoćne objekte u tada fočanskoj mjesnoj zajednici Jabuka, koja je nakon rata Dejtonskim mirovnim sporazumom pripala Federaciji BiH /FBiH/. Najmlađa žrtva bio je trinaestogodišnji dječak Novo Elez. Sa geografske karte tada je izbrisano 18 srpskih sela podno Jahorine, a minirana

Milan Ružić

Tražim izvinjenje

Pade mi na pamet naša draga Desanka koja je tražila pomilovanje. Čvrsto verujem da ga je ona od Boga otkupila stihovima i da mi danas upravo zbog tih stihova opstajemo. Međutim, kako je ona učinila prvu stvar koju bi svaki normalan Srbin uradio, sad ja moram drugu. Naime, ja bih, ovom prilikom zatražio izvinjenje! Nemojte vi mom narodu obećavati prosperitet, novac, blagostanje, mašine, poslove i tome slično! Ako većina Srba pada na to, ja neću! Od svih vas, koji ste nam danas veliki „prijatelji“, zahtevam izvinjenje! Ne treba mi ratna odšteta, prebrajanje žrtava i hrana sa vaše strane, jer znam da to nikada neću dobiti. Ne želim ni pravdu, jer

„Vašington mora da natjera Zagreb i Sarajevo da vrate stanove Srbima“

Vašington bi trebalo da izvrši pritisak na Zagreb i Sarajevo da konačno počnu da rješavaju imovinska pitanja protjeranih Srba, izjavio je predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta. On je povodom obećanja američkog potpredsjednika Majka Pensa predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću da će Vašington donirati dodatnih 10 miliona dolara za stambene probleme izbjeglica, rekao da je dobrodošao svako ko je voljan da pomogne rješavanje ključnog problema izbjeglih Srba. „Mislim da je krajnje vreme da nakon 22 godine od završetka ratova na prostoru bivše Jugoslavije, protjerani konačno imaju svoj dom i da prestanu biti podstanari, koji plaćaju kiriju i na taj način odlažu rješavanje ključnog problema“, rekao je Linta za „Sputnjik“. Ivan

Kolona izbjeglih Srba iz Hrvatske

Uskoro izvještaj o otetoj i uništenoj imovinih izbjeglih Srba

Izvještaj o otetoj i uništenoj imovinih izbjeglih Srba iz Hrvatske, BiH i Slovenije trebalo bi da bude završen u narednih mjesec dana, izjavio je predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta. On je naveo da izvještaj pravi Savez Srba iz regiona na osnovu podataka koje su dobili od oko 11.000 izbjegličkih porodica, a dokument će predati državnom vrhu Srbije i najznačajnijim međunarodnim institucijama. Linta je za Radio-televiziju Srbije istakao da bez dijaloga o otetoj i uništenoj imovini nema trajnog mira i stabilnosti na zapadnom Balkanu. „Mi smo našim zemljacima jasno rekli da možemo samo da im obećamo da ćemo se boriti i da je ovo još jedan u nizu pokušaja

Posmrtni ostaci pripadnika Vojske Republike Srpske Milanka Lazarevića, koga su 1995. godine ubili pripadnici odreda "El mudžahedin" u kampu mudžahedina u Gostovićima kod Zavidovića, sahranjeni su danas u Cerovici kod Stanara.

Sahranjeni posmrtni ostaci srpskog borca ubijenog 1995. godine

Posmrtni ostaci pripadnika Vojske Republike Srpske Milanka Lazarevića, koga su 1995. godine ubili pripadnici odreda „El mudžahedin“ u kampu mudžahedina u Gostovićima kod Zavidovića, sahranjeni su danas u Cerovici kod Stanara. Lazarević je kao pripadnik Trećeg bataljona Četvrte ozrenske brigade nestao u Vozući u septembru 1995. godine, a prema raspoloživim podacima, njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su u naselju Kamenica, kilometar od nekadašnje linije razgraničenja. Prema saznanjima predstavnika stanarske Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, posmrtni ostaci ovog srpskog borca ekshumirani su 2006. godine. Predsjednik Boračke organizacije opštine Stanari Miladinko Kovačević rekao je da se sa ovog prostora potražuju posmrtni ostaci četiri borca stradala na ozrensko-vozućkom ratištu. Zarobljene

Danijel Simić

Dani(j)el Simić: Kako sam 1995. otišao u četnike

Predanje o monarhistima i komunistima kod nas, jednako kao i o zločinima hrvatskih ustaša, počinje gotovo obavezno govornikovim porodičnim prilikama. Mog su djeda odveli u Jasenovac, babu su mi maljem u glavu na Jadovnu, preklaše mi strica u Drakuliću, istrijebiše mi svo pleme u Prebilovcima… Time izlagač istovremeno želi pokazati svoju ličnu i dugogodišnju upućenost u te istorijske događaje, odnosno naglasiti publici da bude oprezna u slučaju neslaganja sa njegovim stavovima, jer na izgovoreno može vrlo emotivno i necivilizovano reagovati. Ovo potonje je psihologija, ovo prvo je sistem. SISTEM LAЖI Branilo se i kažnjavalo za priču o tome. Poslije Drugog svjetskog rata stvoreni sistem je streljanjem, zatvorom i drugim pitomim

Foto: SRNA

Porodicama predati posmrtni ostaci Jelene Čuture i Milanka Lazarevića

Posmrtni ostaci Jelene Čuture iz Teslića i Milanka Lazarevića iz Banovića, koji su ubijeni u proteklom ratu, predati su porodicama radi sahrane. Jelena Čutura, rođena 1937. godine u Bardacima u opštini Teslić, koja je ekshumirana 2011. godine na groblju Dolac, biće sahranjena danas u Travniku. Milanko Lazarević, rođen 1966. godine u mjestu Cerovica, opština Banovići, koji je nestao u septembru 1995. godine, biti sahranjen 14. jula kod Zavidovića. Lazarević je jedan je od 64 srpska vojnika i civila koje su ubili pripadnici odreda „El mudžahedin“ 1995. godine u kampu mudžahedina u Gostovićima kod Zavidovića. Mudžahedini su masakrirali zarobljene srpske borce i civile koji su u kamp u Gostovićima dovedeni živi,

Gojko_Gojkovic.jpg

Genocid o kome se dugo ćutalo!

Pripadnici divizije „Princ Eugen“, potpomognuti muslimanima, poklali više od 600 žitelja sela Velika jula 1944. godine Dr Gojko Gojković, Velika Predstavnici Nevladine organizacije „Klub Velika“ zvanično su predali Vladi Crne Gore inicijativu za utvrđivanje pune istine o genocidu u selu Velika, opština Plav, 28. jula 1944. gde su, kako tvrde, zlikovci klali nejač, starce, žene i decu koja su bacana u vazduh i dočekivana na bajonete i kojoj su sečene noge ispod kolena… – Budući da nacistički genocid u Velici 28. jula 1944. godine prevazilazi lokalne okvire i opominje, zahtevamo da Vlada Crne Gore formira državnu komisiju, u kojoj bi bili i kvalifikovani Veličani, sa zadatkom da se utvrdi tačan

Novak Đukić

Kako i zašto ubiti časnog generala Novaka Đukiđa?

“Bože, očisti me od potajnih grijeha i oprosti mi grijehe drugih!” – (Psalam 58) Krvavi Dan mladosti, 25.maj 1995. godine u Tuzli, noću, u 20 sati i 55 minuta, poznat kao „Zločin na Tuzlanskoj kapiji“, označio je kraj života za 71 osobu od 3–27 godina starosti i lakše ili teže ranjavanje oko 240 lica. Nepoznata eksplozivna naprava, koju su „stručnjaci“ Unprofora prepoznali kao TF granatu OF-482 sa trenutnim (kontaktnim) upaljačem, ruske proizvodnje, navodno je bila ispaljena iz topa 130 mm M-46 sa udaljenosti veće od 17 kilometara, a tu granatu je ispalio nepostojeći artiljerac i nepostojeći čovjek, Arsić Momčilo. Ubrzo je, zbog komandne odgovornosti i nemogućnosti da se sudi izmišljenom licu,

General Novak Đukić Foto: RTRS

General Đukić: Na „Tuzlanskoj kapiji“ dogodio se teroristički napad na civile

Bivši načelnik Generalštaba Vojske Republike Srpske general Novak Đukić izjavio je da ekpertiza događaja na „Tuzlanskoj kapiji“ 25. maja 1995. godine, kada je poginula 71 osoba, a ranjeno 240, ukazuje na to da se tamo dogodio teroristički napad na civile. Đukić je rekao da je na poligonu u Nikincima, gdje je izgrađena replika „Tuzlanske kapije“ izvršen 31 opit, te da su ti nalazi dostavljeni na 15 adresa u Srbiji, Sudu BiH, kao i glavnom haškom tužiocu Seržu Bramercu. – Svi ogledi i dejstva projektila snimana su najbržim kamerama današnjice i ne postoji procenat mogućnosti da je topovska granata ubila te ljude. Veliki broj žrtava sa „Kapije“, koje iskreno žalim, pogođen

Beograd: Promocija knjige Foto: SRNA

Promovisana knjiga „Diverzija na tuzlanskom Trgu kapija“

U Beogradu je promovisana knjiga „Diverzija na tuzlanskom Trgu kapija“, autora general-potpukovnika u penziji Ilije Brankovića, koja daje odgovore na događaje od 25. maja 1995. godine za koje je nepravedno osuđen nekadašnji general Vojske Republike Srpske Novak Đukić. Branković ističe da je kao šef vještaka na ovom slučaju odmah vidio „ogromnu laž natovarenu na leđa njegovog naroda, dece, unuka“. „Kada sam video tu laž rekao sam generalu Đukiću da ću, ako preživim ovo što nameravam da dokažem, napisati knjigu o njemu, čoveku koji je imao šest tužilaca i nijednog branioca, jer su i njegovi branioci i veštaci bili njegovi tužioci, bez ikakvog uvida u ono što stvarno jeste“, rekao je

Dragocena su saznanja Jeni Ligtemberg o događajima na Markalama, u Srebrenici i Srpskoj Krajini, zasnovana na do sada nepoznatim izvorima, poverljivim izjavama međunarodnih predstavnika sa kojima je razgovarala tokom boravka u Bosni.

Arčibald Rajs našeg doba — Holanđanka koja je raspršila laži Zapada

Dnevnik Jeni Ligtemberg važan je istorijski dokument, ali i toplo lirsko delo. Na njen zahtev, priredio ga je i izdao „njen najbolji prijatelj sa Pala“ Mirko Šošić, sagovornik Sputnjika, dve decenije posle ranih sukoba.   https://video.img.ria.ru/Volume37/MP3/2017/06/18/2017_06_17_SerbiaIntervjuMirkoSosic_hp2qhq1c.oce.mp3 „Ovde nešto nije u redu“, pomislila je Jeni Ligtemberg, apotekarka u čuvenoj bolnici „Valerijus“ u Amsterdamu gledajući TV dnevnik. „U Bosni ratuju tri naroda, a samo su Srbi svima krivi za sve. Samo su njima uveli sankcije“. Sledećeg dana, popričala je sa dve Srpkinje koje su radile u njenoj bolnici. Kuvaricom Radicom, i Vesnom, koja je pomagala u nabavnoj službi. Nedugo zatim, priključila im se u protestima protiv Hansa Ditriha Genšera, ne samo zato što „Holanđani ne vole Nemce, već zato što je videla šta

U Bijeljini je danas otkriven i osveštan "Spomenik majkama" za čiju se izgradnju od 2015. godine zalagalo Udruženje porodica nestalih boraca i civila Semberije i Majevice.

Bijeljina: Otkriven i osveštan „Spomenik majkama“

U Bijeljini je danas otkriven i osveštan „Spomenik majkama“ za čiju se izgradnju od 2015. godine zalagalo Udruženje porodica nestalih boraca i civila Semberije i Majevice. Spomenik je podignut u čast majkama koje su izgubile sinove od Kosovske bitke do posljednjeg rata, a smješten je kod Sabornog hrama Rođenja Presvete Bogorodice na Ledincima. Udruženje je pripremilo projekat, a skulpturu je izradio akademski vajar Rajko Blažić, profesor na Bogoslovskom fakultetu u Beogradu. „Prije dvije godine pokrenuli smo aktivnost u vezi sa izgradnjom ovog spomenika jer smatramo da majke koje su gajile sinove, a koji su svoje živote dali za svoj narod, zaslužuju da im se i na ovaj način odužimo“, rekla

Da se ne zaboravi: Zločin u Holmecu (Slovenija – 1991.)

Vreme: Raspad SFR Jugoslavije i ratovi 1990-ih Oblast: Slovenija HOLMEC Zločin u Holmecu je brutalno ubistvo trojice vojnika Jugoslovenske narodne armije, na Vidovdan 28. juna 1991. godine, od strane slovenačke teritorijalne odbrane, tokom najžešćih okršaja u Sloveniji na graničnom prelazu Holmec između tadašnje SFRJ i Austrije. Na snimku koji je kasnije prikazala austrijska državna televizija ÖRF je prikazano da su vojnici JNA pali na zemlju nakon što se čulo pucanje iz vatrenog oružja. Prikazivanje ovog snimka u Sloveniji je izazvalo burne reakcije, kao i u Srbiji. Slovenačke vlasti nikada nisu procesuirale počinioce ovog užasnog zločina. Čak i Evropska unija nikada nije tražila od Vlade Slovenije da procesuiraju zločince, već je 2004. godine

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.