Vlado Đerić /55/, izbjeglica iz sela Noćajevići kod Kladnja, već 16 godina ne uspjeva da vrati pet dunuma zemljišta, koje mu je uzurpirano na početku rata, a onda kao “poklon” dodijeljeno Islamskoj zajednici, koja je na osnovu ovog “dara” kladanjske opštine na Đerićevom posjedu izgradila džamiju. Đerić, koji je izbjegao u Zvornik, kaže da već 16 godina vodi bitku sa opštinom Kladanj i ovdašnjim Mešihatom Islamske zajednice da vrati pet dunuma zemljišta, na kojem je 1994. godine podignuta džamija i to uz kuću koja mu je srušena 1992. godine, piše “Pres”. List navodi da je Đerić o svemu obavijestio nadležne institucije, ali džamija još nije uklonjena. “Čim je počeo rat,

Senator Republike Srpske /RS/ Milivoje Ivanišević uputio je pismo predsjedniku Srpske Miloradu Dodiku sa prijedlogom da pokrene inicijativu za uvođenje simboličkog znamenja, čime bi RS iskazala poštovanje prema svim srpskim dobrovoljcima koji su dali doprinos stvaranju Srpske. To bi moglo da bude, navodi Ivanišević, medalja ili spomenica (kao što je Albanska spomenica uvedena poslije Prvog svjetskog rata), i/ili spomenik u nekom od gradova RS (poput čuvenog spomenika srpskom ratniku Trećepozivcu) za sjećanje i u čast dobrovoljaca koji su dali živote za srpski narod i Srpsku. “Zato Vas molim da pred Senatom, Skupštinom ili Vladom RS pokrenete inicijativu za uvođenje izvesnog simboličkog znamenja čime bismo iskazali i ovekovečili svoje poštovanje bar

Igor Beneta (38), optužen za ratni zločin nad srpskim civilima u selu Grubori, objesio se u šumi između Knina i Gračaca, navodno još prije nekoliko mjeseci, javili su hrvatski mediji. Na pronađenom tijelu nije bilo tragova nasilne smrti, a Beneta u vrijeme samoubistva kod sebe nije imao lična dokumenta pa je identifikacija potrajala. Za Benetom je bila raspisana potjernica po nalogu Жupanijskog suda u Zagrebu zbog ratnog zločina u selu Grubori kod Knina 25. avgusta 1995. godine, nakon akcije “Oluja”, kada je ubijeno šest srpskih civila i zapaljena većina kuća. Vojnici su bili pod komandom Franje Drlje i Bože Krajine. Tužilaštvo navodi da su Drlja i Beneta pucali na civile

Tužilaštvo BiH već četiri godine sprovodi istragu protiv komandanta Petog korpusa tzv. Armije BiH Atifa Dudakovića i još 21 oficira osumnjičenih da su počinili ratne zločine u Krajini tokom vojnih operacija kodnih naziva “Sloboda-Tigar 94”, “Grmeč 94” i “Sana 95” sprovedenih 1994. i 1995. godine. U dopuni Naredbe o sprovođenju istrage koju je Tužilaštvo BiH izdalo 29. septembra 2007. godine koja je u posjedu “Glasa Srpske” navodi se da su, osim Dudakovića, za ratne zločine osumnjičeni Mirsad Selmanović, Husnija Avdagić zvani Huska, Senad Šarganović, Hamdija Abdić zvani Tigar i Hamdija Delalić. “Osumnjičeni su i Sead Jusić, Zijad Nanić, Nijaz Miljković, Amir Avdić, Mirsad Sedić, Ibrahim Nadarević, Sakib Forić i Mirsad

Pred Жupanijskim sudom u Zagrebu počelo je suđenje trojici pripadnika antiterorističke policijske jedinice “Lučko” za ratni zločin nad srpskim civilima u selu Grubori kod Knina 1995. godine, poslije vojno-policijske akcije “Oluja”. Optuženi Franjo Drljo i Božidar Krajina izjavili su, nakon što im je pročitana optužnica, da se ne osjećaju krivim. Trećeoptuženi Igor Beneta je u bjekstvu i sudi mu se u odsustvu. U svojoj odbrani, Drljo je rekao da ga zgražava zločin opisan u optužnici i negirao je da ga je počinio, iako je učestvovao u toj akciji 25. i 26. avgusta 1995. godine. Drljo je ocijenio da je optužnica “namještaljka policijsko-obaveštajnih službi”. Zločin u Gruborima dogodio se 25. avgusta

Otac dječaka koji pohađa šesti razred Osnovne škole /OŠ/ “Ksaver Šandor Đalski” u Donjoj Zelini, mjestu u blizini Zagreba, ispisaće sina iz te škole, jer ga vršnjaci zlostavljaju samo zato što dolazi iz BiH, psujući mu “majku bosansku” i nazivajući ga četnikom. Otac G. Ж. je svoje optužbe o ponašanju radnika i djece ove škole opisao u pismu, koje je prošle nedjelje poslao na adrese Ministarstva nauke, obrazovanja i sporta Hrvatske i Kancelarije pravobranioca za djecu. “Preseliću svog 12-godišnjaka u drugu školu, jer ne vidim način kako da spasim svoje dijete višemjesečne torture, vrijeđanja, ponižavanja, pa čak i fizičkog nasilja od njegovih vršnjaka i starijih učenika. Nastaviće se školovati u

Borci nekadašnje Vojske Republike Srpske Krajine koji žive u Republici Srpskoj optužili su Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite RS da ih je zaboravilo u nacrtu novog zakona o pravima boraca i ratnih vojnih invalida. Ogorčeni borci iz Krajine zahtevaju od Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite RS da u novom zakonu o pravima boraca isprave ovu nepravdu i izjednače status srpskih boraca iz nekadašnje RSK s onim koji imaju njihovi saborci iz Vojske RS. Ukinuta boračka prava – Nedopustivo je da se u nacrtu novog zakona o pravima boraca nigde ne pominje veliki broj sadašnjih državljana RS koji su bili pripadnici vojske bivše RSK. Zbog ove diskriminacije nekoliko hiljada srpskih boraca

Direktor Dokumentaciono-informativnog centra “Veritas” Savo Štrbac rekao je Srni da izlazak hrvatskog generala Mirka Norca na slobodu zabrinjava Srbe iz Hrvatske, a trebalo bi da zabrine i Hrvate, kao i cijelu međunarodnu zajednicu, posebno ovaj region. To znači, rekao je Štrbac, da se Hrvati, generalno gledano, nisu ni počeli suočavati sa prošlošću i ti njihovi sudovi od Norca prave još većeg nacionalnog junaka. “To je poruka Srbima da se oni koji su ih likvidirali na najmonstruoznije načine i dalje slave kao nacionalni heroji u Hrvatskoj. Jasno je svima, a Srbima posebno, da povratka u značajnijem broju u Hrvatsku nema”, naglasio je Štrbac. Prema njegovim riječima, Hrvatska je jedina država na

Tužilaštvo u Zagrebu podiglo je optužnicu protiv bivšeg komandira logora za ratne zarobljenike u Kerestincu Stjepana Klarića i četvorice njemu podređenih hrvatskih vojnika zbog sumnje da su 1991. i 1992. zlostavljali i mučili 34 ratna zarobljenika – pripadnika bivše JNA, vojske bivše RSK i zarobljene civile, među kojima su bile i žene. Optužnicu protiv 54-godišnjeg Klarića, te Dražena Pavlovića (46), Viktora Ivančina (59), Жeljka Жiveca (43) i Gorana Štrukelja (44) tužilaštvo je podiglo nakon jednogodišnje istrage. Za petoricu optuženih za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika zatraženo je produženje pritvora zbog težine krivičnog djela za koje se terete. O tom zahtjevu će poslijepodne odlučivati zagrebački Жupanijski sud na kojem će se

Koalicija udruženja izbeglica u Srbiji podržala je manjinsku izbornu listu koalicije tri stranke srpske opozicije u Hrvatskoj – Srpske narodne stranke, Demokratske partije Srba i Naše stranke. Podrška listi za predstojeće izbore 4. decembra data je “kako bi se u toj državi uspostavila nova srpska politika, čija bi ključna tačka bilo poštovanje ljudskih prava Srba u Hrvatskoj”, rečeno je danas na potpisivanju sporazuma o saradnji. Sporazum o saradnji između krovne organizacije udruženja izbeglih iz Hrvatske i Koalicije Srpske narodne stranke, Demokratske partije Srba i Naše stranke iz Hrvatske potpisali su u Beogradu lideri Miodrag Linta i trojica predsednika stranaka Milan Rodić, Jovan Ajduković i Mitar Kojadinović. Sa konferencije za novinare

Potpredsjednik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Milorad Pupovac izjavio je da u Hrvatskoj postoje na hiljade slučajeva sličnih ili najčešće još gorih od slučaja deložacije srpske porodice Drobac, čiji stan danas koristi aktuelni hrvatski premijer Jadranka Kosor. “Svi oni predstavljaju veliku i nedovoljno osvijetljenu mrlju na savjesti politike, pravosuđa i javnosti u Hrvatskoj. Na žalost, slučaj Drobac nije dospio u javnost zbog same porodice Drobac niti zbog hiljada i desetine hiljada drugih sličnih ili gorih slučajeva, već zbog današnje korisnice njihovog nekadašnjeg stana Jadranke Kosor”, rekao je Pupovac. On je izrazio bojazan da oni koji su `92. i `93. okretali glavu ili zatvarali vrata da ne bi vidjeli kako im

Prema mojim informacijama, Levarovo je ubojstvo isplanirano u Zagrebu, a naručila su ga dvojica visokih časnika, jedan pukovnik vojne tajne službe i jedan policijski general, no učinjeno je sve da se to zataška, tvrdi novinar Жeljko Peratović U kolovozu se navršilo jedanaest godina otkako je podmetnutom bombom na pragu rodne kuće u Gospiću ubijen Milan Levar, časnik HV-a, koji je o likvidacijama ličkih Srba svjedočio istražiteljima Haškog suda. Zbog toga mu je presuđeno po kratkom postupku. Premda je politička, vojna i policijska elita na njegovu pogrebu glasno obećala da će počinitelji biti nađeni i predani pravdi, a njegova udovica Vesna i tada jedanaestogodišnji sin Leon dobiti svu potrebnu pomoć, do

Pravni timovi Srbije i Hrvatske, koji vode međusobne tužbe za genocid, naći će se zajedno pred sudijama Međunarodnog suda pravde u Hagu prve sedmice decembra, pišu beogradske “Večernje novosti”. Očekuje se da će tada biti zakazano ročište na kome će se utanačiti dalji pravni koraci u ovom procesu, pošto je Srbija 4. novembra dodatnim dokazima ojačala svoju kontratužbu za genocid protiv Hrvatske. Sud će, najvjerovatnije, odrediti rok od tri do šest mjeseci da Zagreb da svoj odgovor na novu argumentaciju Srbije i time se krug dostavljanja podnesaka zatvara. List navodi da će ukoliko, u međuvremenu, ne bude postignut dogovor o međusobnom povlačenju tužbi i vansudskom poravnanju, za šta su šanse

Predsjednik Asocijacije izbjegličkih i drugih udruženja Srba iz Hrvatske Milojko Budimir izjavio je da glavni problemi, koji od samog progona muče izbjegličku populaciju, nisu obuhvaćeni nedavno potpisanom Deklaracijom o okončanju raseljavanja i obezjeđivanju trajnih rješenja za ugrožene izbjeglice i interno raseljena lica u regionu. Budimir je rekao za Srnu da izbjegli i prognani Srbi iz Hrvatske očekuju da budu drugačije tretirani, ili bar konsultovani kada se donose ovakve deklaracije. On je naglasio da se u Deklaraciji, koju su 7. novembra u Beogradu potpisali ministri spoljnih poslova Srbije, BiH, Crne Gore i Hrvatske, ne govori o uzurpiranoj privatnoj imovini i poštovanju osnovnih ljudskih i građanskih prava. “Ako je ova deklaracija imala

Odlukom povjerenstva za uvjetni otpust, Mirko Norac će 25. studenog izaći iz zatvora nakon odslužene dvije trećine 15-godišnje kazne, a da se još uvijek ne zna koliko je točno srpskih civila likvidirano u Gospiću u jesen 1991. niti gdje su posmrtni ostaci većine žrtava. Za ratni zločin u Gospiću 2003. osuđeni su Norac, Tihomir Orešković i Stjepan Grandić, koje se teretilo za likvidaciju najmanje 50 lica zatočenih u kasarni Perušić. U presudi je opisano da je 17. oktobra 1991. najmanje desetero civila iz Perušića dovezeno na lokalitet Pazarište gdje su strijeljani, a krvavi pir otpočeo je sam Mirko Norac usmrtivši jednu ženu. Drugog dana, najmanje je 40 zatvorenika prebačeno na