Predsjednik Asocijacije izbjegličkih i drugih udruženja Srba iz Hrvatske Milojko Budimir izjavio je da glavni problemi, koji od samog progona muče izbjegličku populaciju, nisu obuhvaćeni nedavno potpisanom Deklaracijom o okončanju raseljavanja i obezjeđivanju trajnih rješenja za ugrožene izbjeglice i interno raseljena lica u regionu. Budimir je rekao za Srnu da izbjegli i prognani Srbi iz Hrvatske očekuju da budu drugačije tretirani, ili bar konsultovani kada se donose ovakve deklaracije. On je naglasio da se u Deklaraciji, koju su 7. novembra u Beogradu potpisali ministri spoljnih poslova Srbije, BiH, Crne Gore i Hrvatske, ne govori o uzurpiranoj privatnoj imovini i poštovanju osnovnih ljudskih i građanskih prava. „Ako je ova deklaracija imala

Odlukom povjerenstva za uvjetni otpust, Mirko Norac će 25. studenog izaći iz zatvora nakon odslužene dvije trećine 15-godišnje kazne, a da se još uvijek ne zna koliko je točno srpskih civila likvidirano u Gospiću u jesen 1991. niti gdje su posmrtni ostaci većine žrtava. Za ratni zločin u Gospiću 2003. osuđeni su Norac, Tihomir Orešković i Stjepan Grandić, koje se teretilo za likvidaciju najmanje 50 lica zatočenih u kasarni Perušić. U presudi je opisano da je 17. oktobra 1991. najmanje desetero civila iz Perušića dovezeno na lokalitet Pazarište gdje su strijeljani, a krvavi pir otpočeo je sam Mirko Norac usmrtivši jednu ženu. Drugog dana, najmanje je 40 zatvorenika prebačeno na

Direktor Republičkog centra za istraživanje ratnih zločina Janko Velimirović rekao je danas u Sarajevu da su u BiH svi nezadovoljni procesuiranjem ratnih zločina. Velimirović, koji kao član delegacije Republike Srpske /RS/ učestvuje na tehničkom sastanku u okviru strukturalnog dijaloga o pravosuđu, rekao je novinarima u Sarajevu da je konstatovano sve što je rečeno i u junu – da procesuiranje ratnih zločina ne ide svojim tokom, kao i da ima veliki broj pitanja i problema za koja treba naći rješenja različitog karaktera. „RS je posebno nezadovoljna rezultatima dosadašnjeg procesuiranje imajući u vidu procesuiranja po žrtvama, ali i po mjestu događaja i najsloženijim predmetima“, precizirao je Velimirović. On je istakao da je

„Za tri godine mandata Srpska je izdvojila 50 miliona KM za povratak Bošnjaka, dok je FBiH obezbijedila samo tri miliona KM za povratak Srba u prijeratna mjesta življenja. S druge strane, ogromna su dugovanja Federacije prema RS i sve to zajedno socijalno-ekonomsku sliku kod nas čini težom“, rekao je Stevanović na konferenciji za novinare. On je naveo da se mora naći neko rješenje da Srpska naplati sredstva od FBiH po osnovu duga Fondu PIO RS, kao i velikog ukupnog duga kako bi taj novac bio vraćen narodu, koji zbog ekonomske krize živi na rubu egzistencije. Govoreći o temi „Budimo patriote – pomozimo jedni drugima kako bi krizu zajednički i lakše

Prošla su četiri i pol mjeseca od hapšenja Vladimira Milankovića i Drage Bošnjaka te otvaranja istrage. Iako je ubijenih puno više, terete se za 31 ubojstvo i 38 protuzakonito zatvorenih i zlostavljanih civila. Istražitelji uskoro moraju pokazati rezultate. – Vjerujem Županijskom državnom odvjetništvu u Osijeku da će dovršiti istrage i podignuti optužnice protiv Vladimira Milankovića i svih odgovornih za ratne zločine u Sisku 1991. Bila sam na svjedočenju u Osijeku, i to na dan smrti čovjeka koji je najodgovorniji za sve što se tada u gradu događalo – za „Novosti“ je izjavila Vjera Solar, čija je kći Ljubica jedna od žrtava etničkog čišćenja građana srpske nacionalnosti u Sisku. Kao što

U intervju banjalučkom dnevniku „Fokusu“ Denis Latin izrazio je „užasno“ razočaranje što je na Programskom vijeću HRT-a za imenovanje Hloverke Novak Srzić, glasao i predstavnik nacionalnih manjina, a to je bio Srbin Dragan Crnogorac. Svoju ulogu 90-tih kada je Hloverkina opcija počistila Srbe iz Hrvatske, Latin je objasnio da je bio „običan novinarčić koji je imao 25 godina“. Autor nekoć utjecajne „Latinice“ Denis Latin otkrio je u ponedjeljak u intervjuu banjalučkom dnevniku „Fokus“ da je do ukidanja te emisije došlo kada je malo dublje zagrebla po pozadini ubojstva Ive Pukanića. Latin u intervjuu o tom ubojstvu nije rekao ništa novo, a pomalo je zbunjujuće što govori o ukidanju emisije 2008.

U kasarnu u Hadžićima, koju je tokom proteklog rata u nekoliko navrata NATO zasuo osiromašenim uranijumom, na obuku i boravak dolaze uglavnom srpski oficiri i vojnici, pripadnici Oružanih snaga BiH, piše „Fokus“. „Drastičan primjer nebrige našeg vojnog vođstva jeste boravak i obuka u vojnom objektu kod Hadžića, koji je bombardovan osiromašenim uranijumom. Sredstva s te lokacije trebalo je da budu izmještena u Banjaluku. Naši vojnici i starješine se već tri godine upućuju na boravak i obuku na toj rizičnoj neperspektivnoj lokaciji. Izgovor je da to nije toliko štetno za zdravlje. Koliko je štetno najbolje znaju naše izbjeglice iz Hadžića, koje jedno po jedno odlaze s ovog svijeta, uglavnom zbog karcinoma“,

Beograd – Sporovi nastali iz sukoba u bivšoj Jugoslaviji ne mogu se istinski rešiti pred Međunarodnim sudom pravde, odnosno, MSP se trebao proglasiti nenadležnim u slučaju tužbe Hrvatske protiv Srbije i protivtužbe Srbije. To je i učinjeno u sporu sa NATO državama – bilo bi dosledno da je to učinjeno i u preostalim sporovima. Mislim da rešenje nije u kolektivnoj odgovornosti, već u doslednom utvrđivanju individualne odgovornosti – a u tom pogledu i Srbija i Hrvatska su učinile značajne korake napred – kaže za Danas akademik Tibor Varadi, bivši bivši glavni pravni zastupnik Srbije pred Međunarodnim sudom pravde, odgovarajući na pitanje da li se njegova ranija ocena da presuda hrvatskim

Bivši srpski borac Jovan Stevanović iz Popova kod Bijeljine, teško obolio i gotovo nepokretan, živi u nekadašnjem javnom kupatilu u centru sela i preživljava od hrane koju mu daju mještani. Od Centra za socijalni rad iz Bijeljine mjesečno prima 60 maraka, a od opštine je samo jednom u 20 godina dobio 200 maraka jednokratne novčane pomoći. U sadašnjem stambenom smještaju od 25 metra kvadratna – najstarijem javnom kupatilu u Bosni napravljenom 1924. godine – Jovo nema ni struje, ni vode. Uprkos svemu, naglašava, nikada ništa ni od koga nije tražio. Drva za ogrev dobije od humanih ljudi i od Centra za socijalni rad koji mu je ove godine dodijelio 210

Jasuši Akaši, bivši izaslanik generalnog sekretara UN za bivšu Jugoslaviju, u knjizi „U dolini između rata i mira“ navodi da je ratna sarajevska vlada sve one koji su nastojali da budu neutralni smatrala „prosrpski orijentisanim“ i da je sve činila da izazove NATO intervenciju na Srbe. On piše da su napori UN da sačuva nepristrasnost i neutralnost u odnosu prema tri etničke grupe posebno iritirale vlasti u Sarajevu. Muslimanske vlasti stalno su računale na političku podršku SAD i njenu eventualnu vojnu intervenciju. Njihova vlada pribjegavala je svim sredstvima da se takva intervencija ostvari. Postavili su Muhameda Šaćirbeja /kasnije optuženog za pronevjeru/ za amabsadora UN koji je neumorno kritikovao humanitarne i

Desetine Srba čekaju u istražnom pritvoru eventualno podizanje optužnice, dok se osobama bošnjačke nacionalnosti i onima koji su bili lojalni ratnim vlastima Alije Izetbegovića omogućava da se brane sa slobode i šalju im se molbe na saslušanja, piše „Pres RS“ pozivajući se na izvore iz Suda i Tužilaštva BiH. Govoreći o dvostrukim aršinima ovih pravosudnih institucija, izvori navode da se nerijetko uklanjaju dokazi o zločinima koje su počinile osobe bošnjačke nacionalnosti i oni koji su bili lojalni ratnim vlastima Izetbegovića, te da se Sud i Tužilaštvo BiH ne libe i da zastrašuju ili potkupljuju svjedoke. Posljednji primjer pristrasnog ponašanja pravosudnih institucija BiH desio se prošle sedmice kada je bivšem komandantu

Beograd — Šefovi diplomatija država regiona učestvovaće danas u Beogradu na međunarodnoj konferenciji posvećenoj rešavanju problema izbeglih i raseljenih u regionu. Na konferenciji učestvuju ministri iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske i BiH. Pored ministara učestvovaće evropski komesar za proširenje Štefan File, visoki komesar UN za izbeglice Antonio Gutereš, pomoćnik američke državne sekretarke za pitanja izbeglica Dejvid Robinson i predstavnici OEBS-a i Saveta Evrope. Najavljeno je da će ministri Vuk Jeremić, Sven Alkalaj, Goran Jandroković i Milan Roćen potpisati zajedničku deklaraciju kojom se četiri države obavezuju na pronalaženje rešenje za preostale raseljenje i izbegle u regionu, posle čega će se obratiti novinarima. Koalicija udruženja izbeglica ukazala je da regionalna konferencija u

Pisani odgovor na podnesak kojim je Hrvatska negirala navode iz srpske kontratužbe da je nad Srbima počinjen genocid u proteklom ratu, koji je Srbija predala Međunarodnom sudu pravde /MSP/ u Hagu, sadrži nove dokaze koji osnažuju kontratužbu Srbije, izjave svjedoka, tajne zapise razgovora hrvatskog vrha, međunarodne dokumente i analize „Veritasa“ sa ažuriranim brojem od blizu 7 000 srpskih žrtava, od toga oko 2 000 nestalih, pišu beogradske „Večernje novosti“. List navodi da je dopunjenu kontratužbu u ime pravnog tima Srbije predao Saša Obradović juče u 11.30 časova, a da ja podnesak ojačan i presudom Haškog tribunala hrvatskom generalu Anti Gotovini za zločine počinjene tokom akcije „Oluja“. Uzvratni odgovor Srbije ima

Bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, ignorišući pismo koje je njemu i Bošnjacima uputio predsjednik SAD Barak Obama, čini kardinalnu grešku „gadafizirajući bošnjačku politiku“ – ističe se u analitičkom tekstu „Dnevnog avaza“. Analitičar smatra da je to što Izetbegović, navodno, nije saglasan sa Obamom o palestinskom pitanju izgleda bio dovoljan razlog da uvredljivim ignorisanjem prema lideru najveće svjetske sile i najjačeg saveznika i zaštitnika BiH, naruši i ugrozi dobre odnose bošnjačkog naroda sa SAD. Autor teksta smatra da bi, zanemarivanjem Obaminog pisma Izetbegović i njegov kabinet, u kome sjede i dovoljno iskusni bivši novinari, to bila obična greška, mogu da izazovu i teže posljedice na odnose Bošnjaka sa SAD nego

Deceniju i po posle okončanja ratova, u regionu i dalje pola miliona izbeglih i raseljenih bez ikakvih uslova. U Srbiji brojka premašila 300.000, 60 odsto njih žive kao podstanari NA Balkanu, deceniju i po posle ratnih sukoba, broj izbeglih i interno raseljenih i dalje je alarmantan. Prema podacima Visokog komesarijata za izbeglice (UNHCR), on dostiže skoro pola miliona (443.334). Upravo to je razlog zbog kog se u ponedeljak, na ovu temu održava velika ministarska konferencija u Beogradu, na kojoj će razgovarati šefovi diplomatija Srbije, Hrvatske, BiH i Crne Gore, ali i visoki zvaničnici EU, OEBS, UN i Saveta Evrope. Najviše izbeglih i interno raseljenih je u Srbiji. Računajući Kosovo, ima