Šef Operativnog tima za traženje nestalih Republike Srpske Goran Krčmar izjavio je da se mora ući u izmjenu zakonske regulative i krivičnog postupka da bi ratni zločini bili procesuirani pred okružnim tužilaštvima, jer to Tužilaštvo BiH neće uraditi. „Dvadeset godina je prošlo od nekih zločina i umiru i izvršioci zločina i svjedoci. Odugovlačenje i jeste cilj Tužilaštva da bi se slučajevi sutra zatvarali“, rekao je Krčmar Srni. Krčmar je rekao da će sve predmete u slučaju „Dobrovoljačka“, koje srpska strana bude imala, ustupiti srpskom Tužilaštvu za ratne zločine. „Kada se riječ o slučajevima `Tuzlanska kolona` i `Dobrovoljačka ulica` tu je riječ o pripadnicima JNA, gdje Srbija i te kako ima

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da Republika Srpska zbog odluke Tužilaštva BiH da odustane od istrage u slučaju „Dobrovoljačka“ protiv 14 lica ne treba da sarađuje sa Sudom i Tužilaštvom BiH, bez obzira na međunarodnu zajednicu koja pokušava da očuva njihov autoritet, što nije moguće. „Treba da prekinemo bilo kakav kontakt sa Tužilaštvom. Ovo je ključna i iritirajuća tačka. To je moje mišljenje i ja ću se konsultovati sa organima i drugim političkim faktorima u Republici Srpskoj. Mislim da Tužilaštvu BiH ne treba više da damo političku podršku niti saglasnost da rade na prostoru Srpske. To je moje mišljenje, vidjećemo šta će reći parlament i vlada“, rekao je

Pred Sudom BiH za danas je zakazano izjašnjavanje o krivici optuženih za ratne zločine protiv civilnog srpskog stanovništva u logoru „Viktor Bubanj“ u Sarajevu. O krivici će se izjasniti Besim Muderizović, Ramiz Avdović i Ilijan – Nikolae Vintila, koji se terete da su od kraja juna 1992. godine do kraja novembra 1992. godine, kao svjesni učesnici udruženog zločinačkog poduhvata, učestvovali u uspostavljanju i održavanju sistema zlostavljanja civila srpske nacionalnosti. Muderizović je tada, kako se navodi u optužnici, obavljao funkciju zamjenika upravnika na petom spratu Okružnog zatvora u Sarajevu i komandira vojnog zatvora u bivšoj kasarni „Viktor Bubanj“ u Sarajevu, Avdović je bio komandir straže na petom spratu Okružnog zatvora i

Srebrenica je frapantan primjer zloupotrebe fenomena žrtve i priča o navodnom genocidu biće ogoljena do srži kada odbrana bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića završi sa izvođenjem dokaza, kaže pravni savjetnik u timu Karadžićeve odbrane advokat Goran Petronijević. Petronijević ističe da odbrana raspolaže podacima o ljudima koji žive u Americi i Zapadnoj Evropi, a koji se vode kao žrtve i dodaje da istina o nemilim događajima u Srebrenici konačno mora biti otkrivena. „Veoma su važna događanja tokom 1992. i 1993. godine, kada su 92 srpska sela i zaseoka spaljena. Treba imati u vidu i za sada dva registrovana slučaja masovnog međusobnog ubijanja muslimana. Međutim, sve je to prikazano kroz spiskove

Beograd — Tužilac Vladimir Vukčević saslušaće danskog novinara i dva vojnika koji su bili stacionirani u Dvoru na Uni gde je 1995. izvršen zločin nad Srbima, saznaje B92. Tužilac za ratne zločine saslušaće 23. januara u Kopenhagenu trojicu pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija, koji su bili stacionirani u Dvoru na Uni, gde je u avgustu 1995. izvršen ratni zločin nad srpskim civilima. Prema saznanjima Tužilaštva, reč je o teškom zločinu nad žrtvama koje su bile hendikepirane. Jedan od vojnika Jan Velendorf, koji je o ubistvu zarobljenih civila već govorio na danskoj televiziji, najavio je da će sarađivati i sa tužiocima. Osim srpskog tužioca za ratne zločine, u Dansku putuju i

U filmu Anđeline Džoli “U zemlji krvi i meda” se navodi da je u proteklom ratu ubijeno 300.000 Bošnjaka i silovano čak 50.000 Bošnjakinja. Na početku filma se Ajla, Bošnjakinja, sprema za sastanak sa srpskim policajcem. U sledećoj sceni oni plešu u sarajevskom noćnom klubu, kada eksplodira bomba koja prekida mir u multietničkom gradu. Bombu su, naravno, postavili Srbi. Sledeća scena pokazuje žene koje odvode u autobus koji ih vozi u srpski logor, gde su silovane. Srpski policajac baca jednu od žena na haubu automobila, skida joj pantalone i siluje je. Policajac grabi Ajlu kako bi i nju silovao, ali ga zaustavlja Danijel, srpski oficir, koji je štiti od silovanja

Tužilaštvo BiH nije donijelo odluku u predmetu „Dobrovoljačka“ jer još aktivno radi na istražnim radnjama u ovom slučaju, rekao je Srni portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić. „Tužilaštvo sigurno nije donijelo tužilačku odluku u ovom predmetu, a kada se to desi javnost će svakako biti obaviještena“, rekao je Grubešić koji nije želio da komentariše spekulacije da će tužilačka odluka biti donesena tokom januara. Tužilačku odluku u slučaju „Dobrovoljačka“ trebalo bi da donese međunarodni tužilac Džud Romano. Sarajevsko „Oslobođenje“ ranije je objavilo da je u Tužilaštvu BiH pripremljena odluka o obustavljanju istrage za komandnu odgovornost u slučaju „Dobrovoljačka“, ali će uslijediti krivični progon za događaje, kao što je mučenje zarobljenika nakon napada

Poslanik SDS-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Aleksandra Pandurević izrazila je nadu da Tužilaštvo BiH neće stati sa istragom o ratnim zločinima u „Silosu“, te da će optužnica koju je Sud BiH potvrdio biti proširena i na ostala lica iz tadašnjeg državnog i vojnog vrha pod čijom su komandom oni počinjeni. „Mislim između ostalih i na generala Nedžada Ajnadžića, koji je dolazio i posjećivao `Silos`, inspektora Envera Dupovca koji je dovodio snage HOS-a koje su počinili zločine, ratno Predsjedništvo BiH pod čijom je direktnom kontrolom bio logor, pa i na članove tadašnje Vlade koja je tamo slala državnu komisiju“, rekla je Pandurevićeva Srni. Ona je izrazila očekivanje da će Tužilaštvo tokom sudskog procesa uložiti maksimalne napore,

Sud BiH potvrdio je optužnicu u predmetu „Mustafa Đelilović i drugi“, koja osam lica tereti za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika srpske nacionalnosti u objektima „Silos“ u Tarčinu, Osnovnoj školi „9. maj“ u Pazariću i u magacinu kasarne „Krupa“ u Zoviku. U saopštenju Suda BiH navodi se da optužnica, koja je potvrđena juče, tereti Mustafu Đelilovića, Fadila Čovića, Mirsada Šabića, Nezira Kazića, Bećira Hujića, Halida Čovića, Šerifa Mešanovića i Nermina Kalembera za ratni zločin protiv civilnog stanovništa i krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika. U optužnici se, između ostalog, navodi da su Đelilović, Fadil i Halid Čović, Šabić, Kazić, Hujić, Mešanović i Kalember, od maja 1992. do januara 1996. godine svjesno i

Zagreb – Županijsko tužilaštvo u Splitu podiglo je optužnicu za ratne zločine protiv srpskih civila u šibenskom zatvoru Kuline tokom rata. Boršić se tereti da je od maja do jula 1993. godine, kao upravnik Kulina, odgovoran za primenu propisa međunarodnog prava, kršio Ženevsku konvenciju o zaštiti građanskih lica u vreme rata. Držao je u zatvoru četvoro civila, znajući da ih zatvorski čuvari svakodnevno biju i maltretiraju, a da nije ništa preduzeo da to spreči. Osim toga i lično je učestvovao u prebijanjima i drugim iživljavanjima nad zatvorenicima. Zatvorenici su bili svakodnevno fizički i psihički maltretirani, dok je jedna žena, danas 66–godišnjakinja, silovana više puta i prisiljavana na polni odnos sa

U Tužilaštvu BiH tvrde da u predmetima ratnih zločina postupaju hitno, iako već sedmu godinu traje ocjena navoda u predmetu protiv visokog funkcionera SDA Šemsudina Mehmedovića zbog zločina protiv čovječnosti na području Tešnja. „Postupajućem tužiocu dato je uputstvo da ovaj predmet prioritetno uzme u rad cijeneći funkciju prijavljene osobe, a s ciljem donošenje tužilačke odluke“, rekla je Srni portparol Tužilaštva BiH Selma Hećimović. Okružno tužilaštvo Doboj 5. avgusta 2005. godine ustupilo je Tužilaštvu BiH izvještaj Centra javne bezbjednosti Doboj protiv poslanika SDA u Predstavničkom domu parlamenta BiH Šemsudina Mehmedovića zbog zločina protiv čovječnosti u vrijeme dok je bio načelnik Stanice javne bezbjednosti u Tešnju. U Tužilaštvu BiH Srni nije odgovoreno ko je postupajući tužilac koji

Ambasador SAD za pitanja ratnih zločina Stiven Rap izjavio je da je svjestan da u BiH postoje slučajevi da su Srbi bili žrtve ratnih zločina koje su počinili pripadnici drugih etničkih grupa, naglašavajući da se zalaže da ti predmeti budu procesuirani. „Ti slučajevi moraju biti procesuirani i to je veoma važan dio plana rada Suda BiH. Tražimo da se svi tretiraju sa respektom i poštovanjem i da budu istraženi svi zločini, bez obzira na etničku pripadnost žrtava i počinilaca“, rekao je Rap novinarima u Sarajevu. Komentarišući nezadovoljstvo udruženja srpskih žrtava proteklog rata radom pravosudnih institucija u BiH, Rap je pozvao predstavnike porodica svih žrtava da sarađuju sa tužilaštvima jer to

Na području opštine Foča izgrađena su četiri spomen-obilježja vojnicima i civilima poginulim u odbrambeno-otadžbinskog ratu – jedan u gradu i tri u seoskim područjima do kojih vode, uglavnom, makadamski putevi, pa je do ovih spomenika zimi teško doći. Jedan od njih je u selu Jošanica, gdje je prije 20 godina na Nikoljdan počinjen zločin nad 56 srpskih civila. Mještanin Borivoje Vilotić kaže da, osim živih svjedoka, o zločinu čiji počinioci još nisu kažnjeni, svjedoči i spomen-obilježje do kojeg je zimi nemoguće doći bez terenskih vozila. „Pokrenuta je inicijativa i imamo obećanje da će put biti asfaltiran, ali ne znamo dokle je posao stigao“, kaže Vilotić. On je dodao da je Boračka organizacija uputila na dvije adrese prijedloge za

Svjedoci odbrane Besima Muderizovića i Ramiza Avdovića koji su optuženi za ratni zločin nad srpskim civilima u sarajevskom logoru „Viktor Bubanj“ negirali su tvdrnje Agencije za istrage i zaštitu BiH /Sipa/ da su ih optuženi kontaktirali kako bi uticali na moguće svjedoke. Nakon ovakvog svjedočenja Soniboja Škiljevića i Željka Kljajića branilac optuženog Avdovića Mirza Kovač zatražio je da optuženi budu pušteni iz pritvora. Muderizović i Avdović su od kraja juna do kraja novembra 1992. godine, kao svjesni učesnici udruženog zločinačkog poduhvata, učestvovali u uspostavljanju i održavanju sistema zlostavljanja civila srpske nacionalnosti u kasarni „Viktor Bubanj“. Ista optužnica tereti i Iliuana-Nikolaea Vintilu, koji je rođen u Rumuniji, a bio je kuvar

Nekadašnji predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić podnio je zahtjev za izdavanje obavezujućeg naloga hrvatskom generalu Vladimiru Zagorcu da bi dao intervju njegovom glavnom pravnom savjetniku Piteru Robinsonu, objavljeno je danas u Haškom tribunalu. „General Zagorec bio je zamjenik ministra odbrane Hrvatske od 1993. do 2000. godine i bio je zadužen za nabavku oružja za Hrvatsku. On je bio direktno uključen u organizovanje dostave oružja u Hrvatsku za potrebe Armije BiH 1994. i 1995. godine“, navodi se u podnesku. Karadžić u podnesku ističe da je, prema izvještajima američkih obavještajnih agencija, krajem aprila 1994. godine američki ambasador u Hrvatskoj Piter Galbrajt, djelujući po nalogu tadašnjeg američkog predsjednika Bila Klintona, dao „zeleno svjetlo“