arrow up
Ekshumacija žrtava

Na groblju u Šašu ekshumirano 13 srpskih žrtava “Oluje”

U Hrvatskoj je na mjesnom groblju u Šašu, opština Sunja, ekshumirano 13 posmrtnih ostataka žrtava srpske nacionalnosti, koje su ubijene u akciji hrvatske vojske i policije “Oluja”, saopšteno je iz Komisije Vlade Srbije za nestala lica. Nadležni organi Hrvatske su tokom protekla dva dana završili proces ekshumacija srpskih žrtava na ovom groblju, a prema preliminarnim podacima, tri tijela su ženskog pola, devet muškog, dok za jedno tijelo nije bilo moguće utvrditi pol. Od svih posmrtnih ostataka uzeti su uzorci radi identifikacije metodom DNK analize. Svi ekshumirani posmrtni ostaci su transportovani u Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta u Zagrebu, gdje će biti obavljena njihova identifikacija. U skladu sa

Ekshumacija žrtava

Počela ekshumacija srpskih žrtava iz “Oluje”

Beograd — Komisija za nestala lica Vlade Srbije saopštila je da su nadležni organi Hrvatske otpočeli proces ekshumacije posmrtnih ostataka žrtava srpske nacionalnosti. To je započeto na području Sisačko – moslavačke županije. Ekshumacija je počela na mesnom groblu u Šašu, opština Sunja, koje su stradale u akciji hrvatske vojske i policije “Oluja“. Očekuje se da će proces ekshumacije na ovom groblju trajati oko tri radna dana, i od svih ekshumiranih posmrtnih ostataka biće uzeti uzorci radi identifikacije metodom DNK analize. Proces ekshumacija je od posebnog značaja za porodice nestalih lica, koje godinama pokušavaju da pronađu i dostojno sahrane posmrtne ostatke svojih najbližih, saopštila je vladina Komisija za nestala lica. Izvor:

© YT/Nedeljnik Vreme

Za (glumiti) četnike nespremni

Strah. U Hrvatskoj je svako ko ne misli kao Jure, Boban i Franjo odmah četnik. Zašto bi onda neki pristojan Hrvat — a takvih je, istinski verujemo, dosta — iskušavao sreću da ga svakog ponedeljka (jer udarne serije idu vikendom) neko prepozna na ulici i hitne u zrak? Ne treba mu takav luksuz. Koliko god se veterani domovinskog rata u Hrvatskoj, tamošnji javni servis i desničarske organizacije trudili da falsifikuju devedesete i naraštajima predstave svoje „časne bojovnike“, vest da niko od hrvatskih glumaca neće da glumi srpske snage, odnosno „četnike“ — može film i seriju „General“ kojom peru simbola operacije „Oluja“ Antu Gotovinu, učiniti surovo realnim. Nema Srba u Hrvatskoj, a nema ih ni u filmu i seriji. Dakle, Hrvatska je etnički čista.

Srpske izbjeglice poslije hrvatske akcije "Oluja" Foto: RTRS

Novine u školstvu Hrvatske – Generali podučavaju nastavnike istorije o “Domovinskom ratu”

Hrvatski generali biće nosioci projekta “Nacionalni program edukacije o Domovinskom ratu”, čiji je cilj “upoznavanje nastavnika istorije iz cijele Hrvatske sa događajima iz ratnih 1990-ih godina”. Generali Pavao Miljavac, Josip Lucić, Davor Domazet Lošo, Miroslav Tuđman i Vladimir Šeks na listi su 20 predavača koji će upoznati nastavnike o “stvaranju Oružanih snaga Hrvatske, vojnim aktivnostima i operacijama poput `Bljeska` i `Oluje”. Pomenuti projekat nedavno je bio tema sastanka hrvatskog ministra nauke Pave Barišića sa generalima, prenijeli su hrvatski mediji. Izvor: SRNA Vezane vijesti: Antropologija zla: Ponavljanje mračne istorije Od majke mi ostale samo njene kosti i pisma, preživela strahote Jasenovca, ali ne „Oluju”! Djeca Krajine

Foto Tanjug, AP

Muke sa serijom o Gotovini: Statisti ne žele da glume „četnike”

Hrvatski mediji javljaju da ekipa filma „General” o Anti Gotovini ima problem sa pronalaženjem statista koji bi glumili „četnike”, pa je i predsednik jednog udruženja branitelja pozvao saborce da prihvate uloge Produkcija igranog filma i televizijske serije “General” o hrvatskom generalu Anti Gotovini navodno ima problem s pronalaženjem statista koji bi glumili „četnike”, pa je jedan od ratnih veterana pozvao saborce da se jave na audiciju i prihvate uloge, pišu danas lokalni mediji.  Uoči audicije za veći broj statista s područja Knina i okoline koje traži produkcija filma, predsednik jednog od udruženje branitelja iz Šibenika, Miljenko Poljičak pozvao je saborce da se jave na audiciju i ako treba glume „četnike”.

Vojna akcija "Oluja" 1995. godine

Antropologija zla: Ponavljanje mračne istorije

Svaki događaj, pa i „Oluja“, ima svoj aktuelni i istorijski kontekst, manifestno i skriveno značenje. Započinjući rat protiv oružanih snaga tadašnje zajedničke države, kao i protiv Srba nastanjenih na njenoj teritoriji, Hrvatska je bila motivisana ne samo manifestnim ideološkim, nacionalističkim ciljevima, več i onim latentnim, neposrednim materijalnim interesima zbog kojih se oduvek i ratovalo. Budući da su ti ciljevi ostvareni, onda ih i treba sagledavati u svetlu jasnih činjenica koje ukazuju na značaj prikrivenih razloga rata povedenog protiv Srba. Autor: Bojan Jovanović Ratom je ostvarena državnost u okviru maksimalnih teritorijalnih pretenzija, a proterivanjem i etničkim čišćenjem Srba smanjen je njihov broj i sveden na zanemarljiv procenat, čime je oslobođeno više

Hrvatska slavi četvrt vijeka etničkog čišćenja Srba

Direktor Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas” Savo Štrbac ocijenio je da Hrvatska ovih dana nije pompezno obilježila samo godišnjicu svoje nezavisnosti, već i četvrt vijeka etničkog čišćenja Srba koji nisu samo prognani nego se pokatoličuju i pohrvaćuju i na sve načine, posebno optužnicama za ratne zločine, onemogućavaju da se vrate na djedovinu. On je u izjavi za Srnu naglasio da će naredni popis stanovništva u Hrvatskoj 2021. godine potvrditi da je plan Franje Tuđmana i ostalih “očeva Hrvatske” da Srbe svedu na tri posto i premašen, jer ih po svemu sudeći tada u Hrvatskoj neće biti ni toliko. “Na popisu 1991. godine, prema zvaničnim podacima u Hrvatskoj je bilo 582.000 Srba ili

Počelo suđenje za ubistvo troje Srba poslije “Oluje”

Na Жupanijskom sudu u Rijeci danas je počelo suđenje Rajku Kričkoviću /59/ iz Zagreba zbog ratnog zločina trostrukog ubistva civila u selu Kijani kod Gračaca, nakon akcije hrvatskih snaga “Oluja” 1995. godine. Kričković je optužen da je od 15. do 28. avgusta 1995. godine, kao pripadnik 118. domobranske pukovnije Hrvatske vojske iz Gospića, u selu Kijani u njihovoj kući ubio civile Maru Sovilj /73/ i njenog sina Radomira Sovilja /43/ pucajući u njih, a njenu kćer Miru Sovilj /45/ zapalio je u kući zajedno sa stokom. Prema optužnici, on je taj zločin počinio poslije “Oluje”, kada je došao u spaljeno selo Kijane, odakle je porijeklom, prenose hrvatski mediji. Kričković je

Izbjeglička kolona

Djeca Krajine

Mi, djeca Krajine, odlučili smo da se i naš glas daleko čuje. Te 1995. godine, jednog vrelog dana u avgustu, krenula je kolona porodica, baka, deka, dece, roditelja, uz prisilu napuštajući svoja ognjišta. Mi smo imali par meseci, par godina, krenuli smo na put u jednom pravcu, bez povratka. Bili smo u kočijama, autima, traktorima, gladni, žedni, bosonogi, nesvesni šta se oko nas događa. Svako je otišao svojim putem, razdvojeni od svoje zemlje, svog naroda, noseći u grudima spaljene kolevke, kuće, zaklanu stoku, i besne poglede, a zašto? Šta smo im Mi tako mali, a tako veliki, uradili? Danas, 21. godinu posle, oformili smo grupu Krajiške omladine, mi, djeca Krajine,

Akcija "Oluja" (Foto: veritas.org.rs)

Među identifikovanim Srbima svekrva i snaha Slijepčević

Dokumentaciono informacioni centar “Veritas” saopštio je da se među 20 srpskih žrtava identifikovanih u Zagrebu nalaze i posmrtni ostaci Desanke Slijepčević, stare 83 godine i njene snahe Jelene Slijepčević stare 60 godina. One su za vrijeme hrvatske akcije “Oluja” ostale u selu Donji Klasnić kod Gline, obje teško bolesne i nepokretne. Početkom septembra 1995. nađene su mrtve, dok su njihova tijela ekshumirana prošle godine iz zajedničke grobnice u Gornjem Selištu. Među posmrtnim ostacima koji su juče identifikovani u zagrebačkom Zavodu za sudsku medicinu nalaze se ostaci Srba stradalih na području Like, Korduna, Banije i zapadne Slavonije u vremenu od 1991. do 1995. godine. Identifikovani su Mihajlo /Petra/ Ćalić /1938/ iz

Proterivanje Srba iz Hrvatske u "Oluji"

Od majke mi ostale samo njene kosti i pisma, preživela strahote Jasenovca, ali ne „Oluju”!

Milan K., sin Julke Kostanjček, jedne od identifikovanih žrtava rata devedestih godina prošlog veka u Hrvatskoj: Ostao sam je željan čitavog života Nema ni kose, ni zuba, samo jedna čeljust. A sećam se, imala je sedu kosu kada ju je progutala “Oluja”, u njenoj 80. godini. Preživela je strahote Jasenovca i Drugi svetski rat, ali ovaj poslednji devedesetih nije uspela. Ostao sam je željan čitavog života. Ovako, u ispovesti za “Novosti”, teška srca govori sin tragično nastradale Julke Kostanjček (1914) Milan K. posle identifikacije njenih ostataka u Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Prema podacima Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas”, u ovoj ustanovi, osim ove nesrećne žene identifikovani

Veritas (foto: veritas.org.rs)

Preživjela Jasenovac ubijena u “Oluji”

Među posmrtnim ostacima 17 ubijenih Srba u Hrvatskoj, koji su prije dva dana identifikovani u Zagrebu, nalaze se i posmrtni ostaci Julke Kostanjček /81/, koja je preživjela ustaški logor smrti Jasenovac u Drugom svjetskom ratu, a ubili su je pripadnici hrvatske vojske tokom akcije “Oluja” 1995. godine, saopštio je Veritas. Julka Kosanjček, rođena Koljanin, iz sela Drljače kod Siska, bila je sama u selu kada su u njega početkom avgusta 1995. godine upali pripadnici hrvatske vojske i ubili je. Sve se dešavalo tokom akcije “Oluja”, odnosno napada hrvatske vojske na zaštićeno područje UN sektor “Sjever” i “Jug”. Starica je bila udata za Hrvata Stevu Kostanjčeka, a poslije muževljeve smrti živjela je

NOVI SAD - Svesrpski krajiški sabor

Održan “Svesrpski krajiški sabor”

U Novom Sadu održan je “Svesrpski krajiški sabor” povodom Nikoljdana, krsne slave i dana Republike Srpske Krajine /RSK/. Drugi “Svesrpski krajiški sabor” održan je sinoć pod sloganom “Dok žive Krajišnici, živjeće i Krajina”.  Saboru je u Kongresnom centru “Master” Novosadskog sajma prisustvovalo oko hiljadu ljudi, Srba iz sjeverne Dalmacije, Like, sa Korduna, Banije i Slavonije. Predsjednik Organizacionog odbora Sabora Dragomir Lalić rekao je da je iz nekadašnje RSK u Srbiju došlo 500.000 Srba. “U Srbiju nas je došlo više od 500.000 i država mora početi da se bavi našim brojnim i velikim problemima. S druge strane, Srbi moraju da stvore mehanizme i da predstavljaju instituciju koja će štiti njihove interese”,

Vasika Tenkeš

Čikaška prevara

Pozivam Savu Štrpca na TV duel – da pred očima Srbije i Krajišnicima predočimo stavove i iznesemo konkretne dokaze Povodom teksta „Izdaju krajiških interesa ne mogu da mu oprostim“, od 21. novembra „Politika“ je objavila reagovanje Save Štrpca, predsednika „Veritasa“, na moj tekst „Ponižavajuća donacija MPRI“, objavljen 17. novembra. Savo Štrbac je u svom reagovanju na moje otvoreno pismo javnosti, u nedostatku argumenata, primenio metod „napad je najbolja odbrana“. Omalovažavanjem mog imena pokušao je da prikrije sopstvenu odgovornost za saučesništvo u velikoj prevari 200.000 prognanih Krajišnika u zločinačkoj akciji „Oluja“. Vrhunac licemerja predstavlja Štrpčeva izjava da ne može da mi oprosti izdaju krajiških interesa. U prilog navedenoj optužbi iznosi veliku

Miloš Ković

Disciplinovanje srpske istoriografije

Reč „genocid“ je pretvorena u puko propagandno sredstvo za medijsko pravdanje osvajačkih pohoda SAD i NATO-a širom naše planete Istorija je subverzivna nauka. Suočeni s mnoštvom proteklih događaja i procesa, mi pokušavamo da u njima naknadno pronađemo unutrašnju logiku, veze i smisao. Tako nastaju periodizacije, koncepti i uopštavanja, kao kapitalizam, liberalizam, ili evropska kultura. Čim se, međutim, iz sveta teorije vratimo životu i činjenicama, brzo ćemo se uveriti da je prošlost neuporedivo složenija od svih naših istraživačkih modela i ideoloških naklonosti. Šta je, na primer, liberalizam? Vera u ljudska prava, u individualne slobode, u narodni suverenitet? Zašto je onda liberalizam, kako je to primetila Hana Arent, jedan od glavnih izvora

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.