Predstavljena knjiga „Moj Gračac“ Mileta Sovilja, nekadašnjeg novinara „Novosti“, o zavičaju koji je morao da napusti. Kako beleži hrvatska štampa, tamo ljudi žive od desetak dolara GRAČAC se i dalje nalazi na 158. kilometru državnog puta Split – Zagreb, ali odavno više ne važi za srpsku varoš. I dalje je ovaj lički gradić najveća opština u Hrvatskoj, ali u njoj živi samo između osam i devet hiljada ljudi. Gračac je još 1996. proglašen za područje od „posebne državne skrbi“ Zagreba, a kada su hrvatski novinari nedavno došli da vide kako se država „skrbi“ o području, konstatovali su da ljudi ovde, povratnici i hrvatski Bosanci koji su došli posle odlaska Srba,

Knjiga „Moj Gračac“ Mile Sovilja ima dva dijela, prvi je sjećanje na ovu veliku opštinu i nekadašnji kotar (sada prostranstvom najveću opštinu u Hrvatskoj), a drugi dio je posvećen istorijatu gračačkog sporta sve do „Oluje“, avgusta 1995. Promocije će biti održane: u utorak, 7. juna u 19 u Novom Sadu, Biblioteka grada, s početkom u 19 sati. Govoriće dr Milan Micić, Radomir Kukobat, Savo Štrbac, Danko Perić i autor. Promocija u Beogradu je u četvrtak, 9. juna (Spasovdan) u 19 sati, Dom RVMI, Savski trg broj 9. Knjigu će predstaviti Petar Peca Popović (novinar i poznati rok kritičar, porijeklom iz Gračaca), Savo Štrbac, Danko Perić, Dušan Đaković i autor, Mile

Dobrotvorka Milena Čanković iz Švajcarske želi da se oduži svojim zemljacima koji više ne žive na rodnoj grudi. Obeležje će biti podignuto na Fruškoj gori i podsećaće na dušu naroda koji je „Oluja“ oduvala IMALA sam deset godina kada su me roditelji, Geno i Soka Čanković, s jeseni 1978. odveli sebi u Švajcarsku. Iz detinjstva i mora ljubavi, pažnje i zagrljaja bake Jeke, bezbrižnog odrastanja u Srednjoj Gori i Udbini i prvih školskih godina u Gospiću, obrela sam se u stranom svetu, sa drugačijim mentalitetom. Tada se sav moj svet srušio. Maštala sam samo o jednom – da se vratim mojoj najlepšoj na svetu Lici. I danas zamišljam kako bi

Selo Medak, Gospić. Ustaše 5. novembra 1944. pobile i spalile 40 srpskih seljaka.   Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005.   Vezane vijesti: Pokolj u selu Medak 5. novembra 1944.  

Na današnji dan bilježimo nekoliko stradanja Srba u Drugom svjetskom ratu: Mehino stanje, na granici Slunjskog i Kladuškog kotara. Ranije iskopani rovovi jugoslavenske vojske za odbranu domovine poslužili su ustašama Nezavisne Države Hrvatske za masovno gubilište srpskog naroda. U vremenu od 30. jula do 14. augusta 1941. godine ubijeno je na ovom stratištu 7.000 Srba, muškaraca, žena i djece. Samo iz sela: Komesarca, Savić Sela, Bogovlje, Maljevca, Buhače, Crnog Potoka, Glinice, Gojkovca, Šiljkovače, Krstinje, Široke Rijeke, Jagrovca, Svinjice, Ruševice, Delić Poljane, Pašin Potoka, Жrvnice, Kuplenskog i Selišta ubijeno je 4.000 srpskih seljaka. Velika Kladuša, Srpska pravoslavna crkva, mučilište i gubilište Srba, njih više od 2.450 u vremenu od 30. jula

Na današnji dan bilježimo nekoliko stradanja Srba u 1941. godini: Banski Grabovac, Petrinja, 24, 25. i 26. jula 1941. godine ustaše i oružnici masakrirali 1.200 Srba. Poklane Srbe ustaše zatrpale zajedno s pobijenim psima. Dragotina, selo kod Gline, u julu 1941. ustaše poklale 7 žena i jedno dijete i zapalile u kući Evice Galjen i u kući Milke Sladović. Iste godine, 24. i 25. jula pohvatale su ustaše 157 muškaraca i ubile u logoru Jadovno na Velebitu. Pri tome popalile sve kuće i gospodarske zgrade. Duman, skrovita dolina u srcu Velebita. 25/26. jula 1941. godine ustaše su u dvorištu kuće Đure Marčetića Vugonje zaklale 48 Srba. Izvor: Đuro Zatezalo „Radio

Janjačka Kosa, Perušić, 17. jula 1941. godine ustaše ubile 42 Srbina   Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD Prosvjeta, Zagreb 2005.    Pozivamo sve one koji imaju dodatne informacije, dokumente i sl. vezano za ovaj događaj, da nas kontaktiraju putem e-maila: [email protected], telefonom: 051/333-588, +387/65/511-130, ili na adresi Udruženje Jadovno 1941. Kralja Alfonsa XIII 49a, Banja Luka, Republika Srpska.