arrow up

Linta: Hrvatska slavi zločince nad Srbima u Gospiću

Osuđeni ratni zločinac i hladnokrvni ubica Mirko Norac je za gospićke i ličke Hrvate i većinu hrvatskog naroda heroj domovinskog rata koji je po svom karakteru bio osvajački i agresivni rat. Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ističe da planska likvidacija najmanje 124 Srba u ličkom gradu Gospić u ljeto i jesen 1991. godine jeste važan dokaz da je cilj proustaškog režima Franje Tuđmana bio stvaranje etnički čiste hrvatske države bez ili sa što manje Srba. To potvrđuje činjenica da je državni vrh sprečio istragu o tim likvidacijama iako je bilo dobro poznato ko su naredbodavci i izvršioci navedenih monstruoznih ubistava. Za navedena ubistva trebalo je da bude osuđeno

NAJAVA: U Beogradu parastos za Srbe ubijene u Medačkom Džepu

Udruženje porodica nestalih i poginulih lica „Suza“ sa sjedištem u Beogradu, organizuje parastos za Srbe koji su ubijeni septembra mjeseca 1993. godine u operaciji hrvatske vojske “Medački džep” (kod Gospića u Hrvatskoj). Parastos će se služiti u četvrtak  09. 09. 2021. godine u crkvi Sv. Marka u Beogradu sa početkom u 11 časova. Nakon Parastosa u Tašmajdanskom parku biće položeno cvijeće na spomen ploču stradalim Srbima u ratovima devedesetih. S poštovanjem,                                                                                                                                              Predsjednica: Dragana Đukić

Đurđica Dragaš: Dosta je bilo!

Mnogo se ovih dana piše, govori i raspravlja o srpsko-hrvatskim odnosima. Od 1995. uvek je tako u avgustu! Otvore se stare rane, probude strahovi, mržnja, izgovore teške reči, a onda se strasti smire…do sledeće prilike. Ove godine je ipak malo drugačije. Predstavnici Srba u Hrvatskoj prvi put su prisustvovali proslavi godišnjice Oluje u Kninu. Hrvatski predsednik je na pomenu Srbima ubijenim u selu Grubori recitovao pesmu Alekse Šantića “Ostajte ovde”. Da li se nešto zaista menja? Ima li budućnosti za srpsku manjinu u Hrvatskoj? Ove godine, više nego ikad, razmišljam o tome… Pitam se ko je u pravu – oni koji su se, uprkos svemu, vratili u zavičaj ili mi

Da li su i Srbi civilne žrtve domovinskog rata

Civilne žrtve poslednjeg rata u Hrvatskoj, koje nisu nosile nijednu uniformu, pušku ili amblem – roditelji ubijene dece, deca ubijenih roditelja, porodice nestalih i stradalih… konačno bi trebalo da budu jasno prepoznati pred hrvatskim zakonodavstvom i s tim u skladu obeštećeni. Specijalno za „Politiku” Olivera Radović Hrvatski sabor je, naime, sredinom prošlog meseca doneo tzv. Zakon o civilnim žrtvama domovinskog rata. Osnovni cilj je da se ispravi nepravda prema ovim ljudima. Posle više od 25 godina od završetka rata, ovim zakonom, koji se odnosi isključivo na civilne žrtve, trebalo bi da se sveobuhvatno regulišu njihova prava, a iz nadležnog ministarstva su najavili da očekuju još oko 2.500 novih korisnika prava.

Tesla ponovo dobio spomenik u Gospiću

Monumentalna bronzana skulptura Nikole Tesle, rad kipara Frane Kršinića, koja je bila uništena tokom rata 1992. godine, ponovno je postavljena u Gospiću u Hrvatskoj na novom Trgu Nikole Tesle. Hrvatska ministarka kulture Nina Obuljen Koržinek rekla je u utorak na svečanosti povodom otkrivanja spomenika, da je to prilika “da se još jedan put poklonimo velikome Tesli”, prenosi Hina. Još 2006. godine tadašnji ministar kulture Božo Biškupić obezbedio je novac za kalup za spomenik Tesli koji je danas ponovo postavljen u Gospiću kako bi, kako navodi hrvatska agencija, “zaokružio priču o hrvatskom i američkom izumitelju srpskog porekla, o njegovoj pripadnosti Smiljanu, Gospiću, Hrvatskoj i celom svetu”. “Mislim da je današnji program

Tesla se vratio u Gospić

Spomenik Nikoli Tesli postavljen je 3. aprila ponovo u Gospiću nakon skoro 30 godina. Svečano otkrivanje najavljeno je za dvadesetak dana. Nakon što je pre 30 godina nasilno uklonjen, spomenik Nikoli Tesli u Gospiću ponovo je postavljen trećeg aprila ove godine. Spomenik je dovezen iz zagrebačke Livnice umetnina akademije likovnih umetnosti i postavljen na trgu imenovanom upravo po slavnom naučniku. Kako je rečeno iz ove ustanove „ovo je prvi spomenik Tesli postavljen u Hrvatskoj nakon rata”. Odliven je u bronzi, težine 1,2 tone i visine oko tri metra. Direktor Livnice Ivan Maćešić Jurina rekao je prilkom dovoženja spomenika u Gospić kako je vrednost izrade i postavljanja spomenika negde oko 200

Godišnjica “krvavog Uskrsa” na Plitvicama

Juče se navršilo 30 godina od “krvavog Uskrsa” na Plitvičkim jezerima, kada su hrvatske snage napale krajiške Srbe na tom podrčju, pa se taj događaj, prema mnogim izvorima, uzima kao početak rata u Hrvatskoj devedesetih godina prošlog vijeka. Dokumentaciono-informacioni centar “Veritas” u saopštenju podsjeća da su krajiški Srbi 25. marta 1991. godine organizovali “miting istine” na Plitvicama sa zahtjevom da Nacionalni park “Plitvička jezera” ostane u sastavu tadašnje SAO Krajine. Dva dana kasnije na ulazima u nacionalni park na jarbolima su postavljene srpske i jugoslovenske zastave, da bi 29. marta “martićevci” iz Knina zauzeli upravne zgrade Nacionanog parka “Plitvička jezera”. “U ranim jutarnjim časovima 31. marta iz Zagreba je prema

Đurđica Dragaš: Koliko puta jedan Vuk (Drašković) može da promeni i dlaku i ćud!?

Mart…. Verujem da biste se, isto kao i ja, složili kad bi ga neko i zvanično proglasio za najbaksuzniji srpski mesec. Svašta nas je snalazilo u tom martu koji bi, da se samo priroda pita, bio mesec proleća, buđenja i optimizma. Eee, al’ nažalost, pitamo se i mi…ljudi! 12.marta 2003. ubijen je srpski premijer, a samo dan ranije, ali 2006. u Haškom “kazamatu” umro bivši predsednik. 17.marta 2004. brutalno su napadnuti preostali Srbi na Kosmetu, baš oni čija je golgota počela 24. marta 1999. agresijom NATO pakta na tadašnju SRJ. 27. marta 1941., u iščekivanju zla koje će nas tek snaći, u Beogradu se klicalo-bolje rat, nego pakt- a 50

Đurđica Dragaš: Kako su Johan i Jovan progovorili istim jezikom

Pismo koje je tog neobično toplog februarskog popodneva poštar ubacio u sanduče porodice Dragaš, prvo ih je iznenadilo, a onda rastužilo. Uprkos tekstu na nemačkom jeziku koji su samo delimično razumeli, fotografija i krst kraj nje bili su jasan znak da je njihov prijatelj Johan preminuo. Pismo je u vojvođansko selo kraj Apatina stiglo iz Graca u Austriji, a priča o neočekivanom i neobičnom prijateljstvu Dragaša i Maulovih počela je sada već davne 2006. Spojila ih je jedna prostrana vojvođanska kuća na uglu dve ulice, ali i teške životne priče, iskušenja izbeglištva, gubitaka i novih početaka. Dragaši su staru “švapsku” kuću kupili krajem 2005. Posle 14 izbegličkih godina ponovo su

Đurđica Dragaš: Od nas si tražio Đorđe, da zaboravimo posečenu bagremovu šumu, preoranu njivu i zgaženu šljivu

Opraštaju se ovih dana mnogi od Đorđa Balaševića. Slušaju se pesme, citiraju stihovi i njegove “dosetke”, snimaju specijalne emisije, organizuju masovni “ispraćaji” (kao da korone nema i kao da Đole baš od nje nije preminuo). Tuguje i region, čak se i ćirilica “pojavila” u Zagrebu. Zamislite samo to čudo!!! Nije baš da sam odrasla uz njegovu muziku. Više bi se to moglo reći za Nove fosile, ali volela sam te melanholične note i emotivne tekstove kojima je pleo divne i dirljive životne priče. Жao mi je što je otišao, prerano i besmisleno i, kao i u mnogim drugim slučajevima, ne želim da učestvujem u primitivnim raspravama nad mrtvim čovekom po

Đurđica Dragaš: Jesu li svi Crnogorci direktori, a Dalmatinci snalažljivi trgovci

Svi su Crnogorci direktori, svi “Kosovari” su prodali imanja Albancima za velike pare, svi Hercegovci i Dalmatinci su snalažljivi trgovci, svi Ličani potomci partizana koji su terorisali beogradsku buržoaziju, a svi Srbijanci ugroženi u svojoj zemlji baš zahvaljujući ovim prethodno pomenutim “dođošima”! To smo mi, mali, podeljeni, često potpuno nesposobni da izađemo iz tog, tako suvišnog, začaranog kruga netrpeljivosti. E pa da vam kažem… dosta mi je toga!!! “Ako bude sreće, vratićemo vas nazad onim istim traktorima na kojima ste dojahali”… Ovo je samo deo komentara koji sam na jednoj društvenoj mreži nedavno dobila na tekst o Danu primirja čiji je naslov, gle ironije, bio – Ponosna sam što pripadam ovom

Đurđica Dragaš: Nikola Tesla genije iz mog komšiluka

Početkom godine, na pravoslavni Božić, navršilo se tačno 78 godina od smrti Nikole Tesle. Veliki naučnik otišao je u večnost onako kako je i živeo – skromno, na svoj način! Umro je u sobi hotela “Njujorker” gde je godinama usamljenički živeo i stvarao. Iako se i oko njegove smrti i zaostavštine već decenijama “pletu” različite priče, razvijaju teorije zavera i prepričavaju poluistine, mnogo više strasti (posebno u poslednje tri decenije) izaziva njegovo rođenje, tačnije mesto gde je rođen, a ponajviše poreklo i porodica iz koje je potekao. Nikola se pre 165 godina rodio u malom ličkom selu. Smiljan, čije ime oni koji su se rodili u Lici akcentuju drugačije od

Đurđica Dragaš: Gde vam je dom?

Iii… šta kažete… gde je dom? Pa… tamo gde su moje dve mačke… u Los Anđelesu! Ovaj završni deo intervjua koji je nedavno emitovan u znak sećanja na preminulu glumicu Miru Furlan, danima me progoni! Postavljam sama sebi to pitanje i ne znam odgovor. Valjda je to normalno kad preživiš ono što smo, na različit način i u različitim okolnostima, ali uz sličnu “matricu”, preživeli ja, Mira i stotine hiljada izbeglica iz bivše Jugoslavije. Gde mi je dom?! Ovde u Beogradu, gde živim već 30 godina, u vojvođanskom selu gde mi žive roditelji, sestra i njena deca, u selu u srcu Srbije u koje sam se zaljubila ili tamo daleko,

Mladenova dolina

Zvao se Mladen. Bio je rođen 1941. godine u Kuli Atlagića, opština Benkovac. Oženjen. Otac dva sina, Đorđa i Milorada. Жivio je i radio u Obrovcu, kao mehaničar, stručnjak za teške rudarske mašine u obrovačkim rudnicima boksita. U istoj ulici u Obrovcu živio je i Josip, Hrvat. I on je imao dva sina – Marka i Darka. Mladenovi i Josipovi sinovi bili su istih godina i rasli su zajedno, a preko njih su se družili i njihovi očevi. Došao je rat. Sinovi su za njega stasali, a i očevi su još bili sposobni. Darko, mlađi Josipov sin, na samom početku sukoba odlazi iz Obrovca i stupa u hrvatsku vojsku. Marko

Nestali.jpg

Linta: Hrvatska planski blokira rješavanje pitanja više od 1700 nestalih Srba jer se na zvaničnom hrvatskom spisku nestalih nalazi više Srba nego Hrvata

Linta ističe da Srbija treba da zahtjeva da Hrvatska objavi nacionalnu pripadnost 1869 nestalih građana koliko ih se nalazi na zvaničnom hrvatskom spisku. Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocjenjuje da Hrvatska planski blokira rješavanje pitanja više od 1700 nestalih Srba jer se na zvaničnom hrvatskom spisku nestalih nalazi više Srba nego Hrvata. „Predstavnici hrvatske vlasti u javnosti godinama iznose podatak o 1869 nestalih građana Hrvatske ali uporno odbijaju da kažu da od toga broja više od 1100 su nestali Srbi a manje od 800 su nestali Hrvati. Pored toga, Hrvatska više od 7 godina odbija da na svoj zvanični spisak doda 630 nestalih Srba koje je 2013. godine

NAJNOVIJE VIJESTI

Dete rijalitija

Jedno takvo dete postalo je vidljivo tek kada se pojavilo u rijalitiju.

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.