Od 24. Juna 1941, Dana sjećanja na Jadovno, prošlo je:

JADOVNIČANI PORUČUJU:

Teče 80-ta godina od početka Pokolja, genocida počinjenog nad srpskim narodom od strane NDH. Osamdeset godina od tragedije na Velebitu, ličkom polju, ostrvu Pagu.

 

Da li su i Srbi civilne žrtve domovinskog rata

Veličina slova: A- A+
Civilne žrtve poslednjeg rata u Hrvatskoj, koje nisu nosile nijednu uniformu, pušku ili amblem – roditelji ubijene dece, deca ubijenih roditelja, porodice nestalih i stradalih… konačno bi trebalo da budu jasno prepoznati pred hrvatskim zakonodavstvom i s tim u skladu obeštećeni.
Foto: Arhiva

Specijalno za „Politiku” Olivera Radović

Hrvatski sabor je, naime, sredinom prošlog meseca doneo tzv. Zakon o civilnim žrtvama domovinskog rata. Osnovni cilj je da se ispravi nepravda prema ovim ljudima. Posle više od 25 godina od završetka rata, ovim zakonom, koji se odnosi isključivo na civilne žrtve, trebalo bi da se sveobuhvatno regulišu njihova prava, a iz nadležnog ministarstva su najavili da očekuju još oko 2.500 novih korisnika prava.

Međutim, već sama terminologija korišćena u zakonu, ali još više u raspravama o njemu, jasno ističe razlike među žrtvama, deleći ih na „naše” i „njihove”. Iako civilne žrtve ne bi trebalo da imaju nacionalni predznak, po brojnim procenama upravo će on biti presudan u dodeljivanju statusa žrtve.

Članovi desnih stranaka još od prve najave donošenja zakona izražavali su bojazan da će on izjednačiti „žrtve” i „agresore”. U krajnjoj verziji zakona razrešen je ovaj strah, ali je razjašnjen i pojam „agresora”, kojem u razgovoru o civilima na prvi pogled nije mesto. Tako je u zakonu navedeno da prava ne mogu ostvariti „pripadnici, pomagači ili saradnici neprijateljskih vojnih i paravojnih jedinica koji su učestvovali u oružanoj agresiji na RH i svi koji su na bilo koji drugi način pomagali neprijatelju, kao ni članovi njihovih porodica”.

Kako su odrednice „pomagači agresora” i „bilo koji način pomoći” vrlo opširne i ostavljaju prostor za subjektivno tumačenje, opravdana su i predviđanja da će se odnositi na civilne žrtve srpske nacionalnosti.

Odbor za ljudska prava Hrvatskog sabora upozorio je upravo na diskriminatorne elemente zakona. Iznesena je primedba baš na pomenutu odredbu i na pojam „pomagači” neprijateljskih formacija, koja, kako su istakli, nije dovoljno određena i nije jasno da li je isto dodavati punjenje za topove ili oprati veš pripadnicima „neprijateljskih vojnih formacija”. Takođe je bilo prigovora na odredbu kojom se dokazi o statusu civilne žrtve rata ograničavaju na isprave nadležnih tela Republike Hrvatske. Tako se isprave drugih država ili međunarodnih organizacija koje su zbrinjavale žrtve po novom zakonu ne prihvataju, iako je civilnim žrtvama, osim u zdravstvenim ustanovama RH, medicinska pomoć pružana i u zaštićenim zonama UN, kao i u drugim državama.

I Inicijativa mladih za ljudska prava je u fazi javne rasprave insistirala da se formulacija „pripadnici, pomagači ili saradnici neprijateljskih vojnih i paravojnih jedinica” izmeni.

„Zahtevali smo da se izostavi reč ’neprijateljski’, kako se ne bi izostavila određena grupa koja spada u civilne žrtve rata, ali je stradala od strane pripadnika hrvatskih snaga na teritoriji Republike Hrvatske, što je i utvrđeno pred nacionalnim sudovima. To se odnosi recimo na zločine u Vojno-istražnom centru Lora, Kerestincu, Zagrebačkom velesajmu, Pakračkoj poljani”, pojasnila je za „Politiku”, Branka Vierda iz Inicijative mladih za ljudska prava.

U javnoj raspravi učestvovale su, pored Inicijative mladih za ljudska prava, i druge nevladine organizacije iz Hrvatske koje se bave zaštitom ljudskih prava, suzbijanjem diskriminacije, suočavanjem s prošlošću i izgradnjom mira. Među njima su Dokumenta – centar za suočavanje s prošlošću, Centar za mir i nenasilje – Osijek, kao i Centar za mirovne studije. Oni su podržali novousvojeni zakon, ali njegov konačni izgled, međutim, nije uključio sve predloge koje su uputili Ministarstvu branitelja i Saboru. Ti predlozi se, između ostalog, odnose na mogućnost naknade parničnih troškova civilnim žrtvama koje su izgubile parnice u postupcima protiv Republike Hrvatske na osnovu Zakona o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu koju su pričinili pripadnici hrvatskih vojnih i policijskih snaga za vreme rata. Novi zakon ne uključuje ni naknadu štete za imovinu koju su nepoznati počinitelji uništili terorističkim aktima za vreme rata. Naime, postavljanjem eksplozivnih naprava ili paljenjem uništen je veliki broj stambenih i poslovnih objekata u područjima u kojima se nisu odvijale ratne operacije, što novi zakon ne prepoznaje. Pored svega ovoga, zakon ne predviđa ni uvođenje alternativnih načina dokazivanja, poput iskaza svedoka, medijskih zapisa, izveštaja međunarodnih i nevladinih organizacija i slično.

Uprkos svim ovim nedostacima i nedorečenostima, novi zakon podržalo je i Srpsko narodno veće.

„Srpsko narodno veće je i učestvovalo u javnom savetovanju primedbama i tražilo da se otklone prepreke u ostvarivanju prava tako što bi se olakšao način dokazivanja, proširio krug korisnika, povećala materijalna davanja, uvrstila dodatna prava. Najbitnije primedbe su i uvrštene u konačan tekst izglasanog zakona”, objašnjava za „Politiku” Milena Čalić Jelić, pravna savetnica u Srpskom narodnom veću.

Novom zakonu, uprkos svim manjkavostima na koje je ukazano, šansu daju i u drugim organizacijama. Da ipak može doneti i pozitivne civilizacijske pomake, osim u Srpskom narodnom veću, veruje i Branka Vierda iz Inicijative mladih za ljudska prava.

„Vredi pričekati da vidimo kako će izgledati primena novog zakona i hoće li se nadležna tela pri primeni voditi načelima nacionalne ravnopravnosti i jednakosti, što bi značilo da se prepoznaju sve civile žrtve rata, kako ne bi došlo do postavljanja određenih skupina u nepovoljan položaj tj. diskriminacije na osnovu etničke pripadnosti ili nacionalnog porekla”, ističe Vierda.

Prošla 2020. godina i godišnjica vojno-policijske operacije „Oluja”, kako kaže, donele su u Hrvatskoj neke značajne simbolične akte u vidu jasnog i nedvosmislenog govora o žrtvama ratnih zločina koje je počinila hrvatska strana. „Premijer Plenković tada je u svom govoru najavio i donošenje zakona o civilnim žrtvama, koji je u julu 2021. i donet, čime su simbolični gestovi dobili i konkretna ostvarenja. Verujemo da će u duhu pomirenja, vladavine prava i vrednosti na kojima počiva Ustav Republike Hrvatske biti primenjivan i novi zakon”, kaže Vierda i dodaje da će Inicijativa svakako pratiti sprovođenje Zakona i o njemu izveštavati javnost.

Izvor: POLITIKA


Tagovi:

Pomozite rad udruženja Jadovno 1941.

Napomena: Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne održavaju stavove UG Jadovno 1941. Komentari neprikladnog sadržaja će biti obrisani vez upozorenja.

KOMENTARI

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Top