arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Franković odbio da se fotografiše sa Đurićem

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković rekao je da ovaj grad nikada neće uspostaviti saradnju sa Trebinjem dok ne dobiju izvinjenje za ono, kako kaže, što su učinili tokom ratnih dešavanja, te odbio da se fotografiše sa zamjenikom gradonačelnika Trebinja Mirkom Ćurićem.  Franković je rekao da nije dovoljna samo dobra volja za saradnju koju su zvaničnici Trebinja iskazali ranije prema Dubrovniku, dodajući da se „prije toga potrebno izviniti građanima grada Dubrovnika, majkama koje su izgubili sinove, porodicama koje su izgubile djecu i djeci koja su ostali bez roditelja“. „Kada to izvinjenje uslijedi kao što je uslijedilo iz Crne Gore, Dubrovnik je spreman da sarađuje sa Trebinjem. Dok se to ne dogodi mi

spomenik_u_ljubljenici.jpg

Jahura: Žene i djeca iz Ljubljenice živi spaljeni na Veliku Gospojinu

English Ustaše su na današnji dan 1941. godine, na pravoslavni praznik Velika Gospojina, žive spalili u jednoj štali žene i djecu iz sela Ljubljenica, u opštini Berkovići. Milenko Jahura, predsjednik Srpskog nacionalnog društva „Prebilovci“, kaže da su tom prilikom iz porodice Vukosav izgorjeli Cvijeta, Dara, Slavko (15 godina), Stoja (10 godina), Nasta, Cvija, Danica, Slavko (osam godina) i Anđelko (osam godina). Iz porodice Gele živi su spaljeni Petra, Anđa, Ljubica (četiri godine), Mara, Milenko (osam godina), Milenka (šest godina), Ljubica (dvije godine), Danica, Branko (15 godina), Milenko (12 godina), Anđa (dvije godine), Vlado (12 godina) i Boro (10 godina). Iz plamena je iskočila i pobjegla jedino devetogodišnja Slavojka Vukosav. Komšije

strahinja-zivak.jpg

STRAHINjA ŽIVAK – ŽIVI DA BI SVEDOČIO!

Ubili su mi muslimani oca i dva strica u Drugom svetskom ratu. Majka Bosiljka brinula je o nas četvoro siročadi. Nisam ni sanjao da će krčag nove balkanske nesreće odneti živote mojih sinova- kaže Strahinja Živak Sudbina Strahinje Živaka, penzionisanog inženjera iz Trebinja, stala je do sada u devet knjiga. Neke su prevedene na više svetskih jezika. U svom gradu Strahinja je živa legenda. I ne postoji Srbin u Bosni i Hercegovini koji nije čuo za njega. Početkom nesrećnog rata u BiH, teško ranjen dospeva u Alijine kazamate, i u jednom od najgorih mučilišta Centralnom zatvoru, saznao je da su mu, braneći ognjište, ubijena dvojica sinova. Ot tuge njegovoj supruzi,

Iskopavanje žrtava u selu Blace

Uživao da ubija Srbe

Konačno podignuta optužnica protiv vođe zloglasnih „Akrepa“ Mitketa Pirkića Trebinje – Policijska uprava MUP Repubilike Srpske iz Trebinja dostavila je dopunu izveštaja protiv M. P. zbog sumnje da je kao komandant muslimansko-hrvatske jedinice „Akrepi“ počinio ratni zločin na području opštine Konjic 1992. Kako nezvanično saznajemo, reč je o Mitku Pirkiću (55) iz Konjica, koji se sumnjiči da je od početka maja do septembra 1992. učestvovao u više zločina počinjenih nad srpskim civilima. Prva akcija u kojoj se Pirkić sumnjiči desila se 13. maja 1992. prilikom napada na selo Blace. Tom prilikom ubijeno je 20 civila srpske nacionalnosti, od 18 do 85 godina, spaljeno i porušeno 25 srpskih kuća i 35

ubojstva.jpg

Čavaški zločin nije počinjen u moje ime

Na današnji dan, 11. avgusta 1941. dogodilo se jedno od najtežih stradanja na području Popova polja. Ustaše su pobile 101 stanovnika ovdašnjeg sela Čavaš. Pobili su sve koje su našli! Hroničari kažu da su oko 4 sata ujutro opkolili selo, pohapsili Srbe i potjerali ih u polje u jarugu Podvalje. Pokosili su ih sve iz neposredne blizine vatrom iz pušaka i iz puškomitraljeza. O gnusnoći toga zločina dovoljno govori činjenica da su među stradalima bili mahom starci, žene i djeca. Bilo je dvoje djece staro pet, odnosno šest dana. Među stradalima su bile čitave porodice od pet, šest, sedam pa čak i devet članova. Premda svaki zločin ima svoju razvojnu

Prebilovčani su ljudi sa najvećim srcem

Ima jedno selo, u opštini Čapljina. Nalazi se u južnoj Hercegovini, na lijevoj obali rijeke Bregave iznad sela Klepci. Selo, sa hiljadu duša, veoma razvijeno stočarstvom i predjelima bogatim ljekovitim i medonosnim biljem. Selo sa istorijom starom hiljadama godina. To lijepo selo, zove se Prebilovci. Prebilovci su bili ekonomska, duhovna i kulturna elita, koju je trebalo sasjeći i iščupati iz korijena… Ustaški zločin nad srpskim narodom u selu Prebilovci je jedan od najgorih i najsvirepijih događaja u ljudskoj istoriji. Najstradalnije selo u Evropi u Drugom svjetskom ratu. U prvim danima avgusta 1941. od ukupno hiljadu stanovnika ubijeno je 850, od kojih 600 žena i djece. Živi gurnuti u jamu Golubinka

Vojin Gušić sa srpskom trobojkom na Krekovima iznad Nevesinja – FOTO: SLOBODNA HERCEGOVINA

Vojin Gušić: Nijedan političar ne može više voljeti RS od onih koji su za nju krvarili!

Izreku da „sreća prati hrabreˮ potvrdila je i sudbina Vojina Gušića, borca  Prvog bataljona slavne Nevesinjske brigade. On je 29. jula 1992. godine na Brstaniku ranjen od rasprskavajuće potezne mine koju su postavile muslimansko-hrvatske snage. Glavu je sačuvao, ali je ostao bez desne šake i potkoljenice. Sa istim žarom sa kojim se borio za Republiku Srpsku, ovaj kršni Hercegovac kao predsjednik Odbora ratnih vojnih invalida i zamjenik predsjednika Boračke organizacije Republike Srpske (BORS) pokušava da se izbori za prava svojih ratnih drugova. – BORS je najbrojnija organizacija koja danas ima 138.800 članova. Registrovani smo u svim opštinama i gradovima Republike Srpske. U okviru boračke organizacije imamo Odbor ratnih vojnih invalida

Ponovo u stroju: Obilježeno 25 godina Trebinjske brigade (FOTO)

Prisjećanjem za poginule saborce, svečanim postrojavanjem i defileom veterana – u Trebinju je danas obilježeno 25 godina od osnivanja i Dan Trebinjske brigade, kao uspomena na današnji datum iz 1992. godine kada je ova jedinica Vojske RS izvojevala svoju prvu ratnu pobjedu. Episkop zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije u crkvi Svetog cara Lazara služio je jutros pomen borcima jedinice palim u Odbrambeno-otadžbinskom ratu, nakon čega su u spomen sobi Trebinjske brigade upaljene svijeće i položeno cvijeće. Uslijedilo je svečano postrojavanje boraca, iznošenje ratnih zastava i defile veterana gradskim ulicama. Defile u stroju zaustavio se na centralnom spomen-obilježju „Braniocima Trebinja 1991-1996“, gdje su položeni vijenci i cvijeće. Program je nastavljen u ljetnoj

Oproštaj od pukovnika Zupca: Zemlja koju si odbranio – biće ti zahvalna i laka

Saborci iz odbrambeno-otadžbinskog rata, prijatelji i sugrađani danas su se oprostili od komandanta Trebinjske brigade Vojske RS pukovnika Radoslava Zupca na komemorativnoj sjednici koja je održana u sali Skupštine grada Trebinja. „Bio je jedan od onih preko kojih je oživjela stara srpska sve rjeđe pominjana oficirska komanda – Za mnom!“, poručio je u obraćanju gradonačelnik Trebinja Luka Petrović, dodajući da je taj nauk pukovnik stekao u časnom porodičnom domu u selu Ukšići na Ljubomiru, gdje su mlađi slušali „zavjete predaka – kako se na sve što život donosi a sudbina nanosi nalaze najčasniji i nadostojniji odgovori“.„Zato drugog puta za Radoslava Zupca kao da nije ni bilo kada je otadžbina zatražila pomoć i kad

Porodici prof Đure Golubovića Foto M. Draganić

Smrt u bratskom zagrljaju

Ubistvo bliskih rođaka na području Konjica tokom rata prevazilazi antičke tragedije. Samo u dvorani „Mladost“ stradalo 13 logoraša među kojima šestoro braće Na tragiku srpskog nestajanja u Konjicu u kome je do aprila 1992. živelo oko 7.000 Srba, a danas ih je preostalo tek 250, uvek će podsećati 15. jun 1992. godine, kada je u sportskoj dvorani „Mladost“ u Konjicu, stradalo 13 srpskih logoraša među kojima čak šestoro braće. Tog 15. juna nastradala su braća Mirko (35) i Stevan (30) Ninković, Dušan (39) i Milorad (42) Ćećez, i Velimir (40) i Željko (30) Ćećez. Oni su po svedočenju Slobodana Praljka, generala HVO-a, poginuli od dve granate koje su na salu

Spomen-obeležje u Bradini (Foto: D. Stanišić)

Bradina, Ledići i Čemerno čekaju pravdu

Ni 25 godina otkako je na najsvirepiji način u tri srpska sela koja danas pripadaju Federaciji BiH ubijeno 117 ljudi – niko nije odgovarao Od našeg dopisnika Sarajevo – O predratnom životu Srba u selima Bradina kod Konjica, Ledići kod Trnova nadomak Sarajeva i Čemerno u opštini Ilijaš, koja su nakon Dejtona pripala Federaciji BiH, već 25 godina svedoče samo ostaci srpskih porušenih kuća, livade i njive zarasle u korov i spomen-obeležja sa imenima njihovih najbližih srodnika, svirepo likvidiranih u napadu pripadnika muslimanskih snaga. Danas u tim sablasno pustim selima, osim duhova prošlosti, „stanuje” i nepravda, jer za zločin počinjen pre četvrt veka još niko nije odgovarao. To višegodišnje ignorisanje stradanja

25 godina od rušenja Saborne crkve u Mostaru: Ko sačuva istinu u vjeri, hramovi će njega pohoditi…

17. jun 2017.-og ljeta od Hristovog rođenja. Prijatni povjetarac sa Dunava probija se u noći i odgoni mi san. Sličan vazdušni zavijutak od vrhova Veleži na ovaj dan 1992. raznosio je prah najvišeg zvonika u Hercegovini. Iz praha si podignut, u prah ću te vratiti, zakon je milosti Gospodnje. Do uzdizanja kupole Svetog Save na Vračaru, bila su to srpska pravoslavna zvona najbliža nebu. Od časa kada je osveštan, Saborni hram Svete Trojice u Mostaru, postao je najgordiji srpski oltar u Hercegovini. Čuvao ga je ikonostas sa 44 sveta lika. Ko god bi se od pravoslavnog hercegovačkog mileta uputio u Mostar, ljekaru, sudu ili nekom drugom čudu, svratio bi i

Obilježeno četvrt vijeka od stradanja Srba u Mostaru

U Mostaru je danas obilježeno 25 godina od stradanje Srba u dolini Neretve, gdje je 14, 15. i 16. juna 1992. godine ubijeno 386 ljudi, protjerano više od 20.000 Srba i uništena sva srpska imovina i bogomolje. Četvrt vijeka od stradanja Srba u Mostaru, koje su iz doline Neretve protjerali pripadnici Hrvatskog vijeća odbrane, Hrvatskih oružanih snaga i Hrvatske vojske, obilježeno je bacanjem cvijeća u rijeku Bunu i služenjem parastosa u Staroj crkvi. Opštinska organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Nevesinje ovim je obilježila i Dan nestalih i poginulih hercegovačke regije u Odbrambeno-otadžbinskom ratu. Prisjećajući se egzodusa Srba iz Mostara juna 1992. godine, predsjednik Organizacije Aljonka Dželetović

Danas obilježavanje 25 godina od stradanja Srba u Mostaru

U Mostaru će danas biti obilježeno 25 godina od stradanja 29 srpskih civila i vojnika na lokalitetu Buna, te 386 Srba iz doline Neretve, koji su ubijeni 14, 15. i 16. juna 1992. godine. Četvrt vijeka od stradnja Srba u Mostaru biće obilježeno bacanjem cvijeća u rijeku Bunu kod Mostara i služenjem parastosa u Crkvi Svete Trojice u Mostaru. Na taj način nevesinjska Opštinska organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila obilježiće Dan nestalih i poginulih hercegovačke regije u odbrambeno-otadžbinskom ratu. Skup na Buni predviđen je u 10.30 časova, parastos u 11.00 časova, dok je polaganje vijenaca i cvijeća kod Spomen-kosturnice u Nevesinju najavljeno ua 13.00 časova. Na

Preživjeli i protjerani Srbi iz konjičkog sela Bradina danas su u seoskom Hramu Vaznesenja Gospodnjeg i porti obilježili 25 godina od kako su zločinci iz redova muslimanskih i hrvatskih snaga pobili njihove braću, sestre, majke, očeve, rodbinu, kumove i komšije, te spalili ovo i okolna sela, a njih zauvijek protjerali sa vjekovnih ognjišta

Obilježeno 25 godina od stradanja Srba u Bradini

Preživjeli i protjerani Srbi iz konjičkog sela Bradina danas su u seoskom Hramu Vaznesenja Gospodnjeg i porti obilježili 25 godina od kako su zločinci iz redova muslimanskih i hrvatskih snaga pobili njihove braću, sestre, majke, očeve, rodbinu, kumove i komšije, te spalili ovo i okolna sela, a njih zauvijek protjerali sa vjekovnih ognjišta. Član Udruženja logoraša regije Birač Jelena Gligorević, koja je rodom iz Bradine, rekla je novinarima nakon liturgije i parastosa za stradale stanovnike Bradine da joj je iz godine u godinu sve teže doći na ovo mjesto, ali da joj želja za dolaskom ne prestaje. „Osjećaj je strašan i razočaravajući. Sto metara od ovog mjesta nalazi se zgrada

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.