U zaseok iznad Karinskog mora, ovih dana iz Kruševca se vratila četveročlana porodica Lončar. Iako su u Srbiji bili zaposleni, odlučili su se za radikalnu promjenu Na terasi jednog kafića, prošlog petka, rano ujutro, u Obrovcu ugledali smo bradatu ljudinu kako čita Novosti. Pitamo gdje te novine možemo kupiti, a on odgovori pitanjem. ‘Znači li to da čitate ove novine?’ Kad smo objasnili da i čitamo i pišemo, čovjek je pružio primjerak novina. ‘Evo ti, prijatelju onda džabe, ne moraš kupovati, sjedi i naruči piće, a ja sam Veljko Vukas iz Karina.’ – Imam za tebe jednu svježu priču o kojoj posljednjih dana bruji Obrovac. U brda iznad Karina, u gol i

Izvanraspravo vijeće Županijskog suda u Splitu okončalo je nakon 20 godina kazneni predmet u kojem su zbog smrti Jovana Borovića (62), koji je premlaćen na smrt na pravoslavni Božić 1998. godine u mjestu Suhač, u sinjskoj opštini, optužena trojica njegovih sumještana. Njihovom odlukom potvrđena je prvostepena presuda Opštinskog suda u Splitu kojom su zbog nanošenja teških tjelesnih povreda sa smrtnom posljedicom proglašeni krivima i kažnjeni sa po godinu dana zatvora svaki, rođaci Stipe Bulj (57) i Dražan Bulj (56) dok je Zdravko Bašić (40) oslobođen krivnje. Okrutno premlaćivanje se dogodilo u ponoć sa 6. na 7. januar. Trojica optuženih teretila su se da su došli na sam prag Jovana Borovića i drvenim kolcima ga pretukli po glavi i

Bribir – Bribirska gradina koja je smeštena na prelazu između Bukovice i Ravnih Kotara u Dalmaciji radi svog strateškog položaja imala je kroz prošlost poseban značaj. Za lepog vremena pogled sa gradine preko Ravnih Kotara dopire sve do plavog Jadrana. Malo je mesta na ovim prostorima koja su u svojim kulturnim slojevima sačuvala tragove prošlosti kao što je to učinio Bribir, pa su ga mnogi nazivali „naša Troja“.  Život je ovde počeo da pulsira još od mlađeg kamenog doba jer su ispod Bribirske glavice na lokalitetu Krivače utvrđeni neolitski ostaci. U poslednjem milenijumu p.n.e. Bribirska glavica postaje utvrđeno naselje plemena Liburna koje je reka Krka delila od drugog ilirskog plemena Delmata,

Opštinsko državno tužilaštvo u Zadru podiglo je optužnicu protiv pedesetsedmogogodišnjeg Dragana Č. iz tog grada zbog sumnje da je srušio temelj kuće u mjestu Crno koju je Centralna kancelarija za obnovu i stambeno zbrinjavanje Hrvatske gradila za srpske povratnike. Dragan Č. optužen je da je 6. marta prošle godine iznajmio građevinsku firmu koja je po njegovom nalogu u ulici Ive Mašine u Zadru bagerom uklonila i porušila temelje kuće u izgradnji za porodicu Veselke M, prenosi portal „Zadarski.hr“. Zadranin se tereti da je time Centralnu kancelariju za obnovu i stambeno zbrinjavanje Hrvatske oštetio za vrijednost obavljenih radova u iznosu od oko 5.800 evra, kao i Veselku M. i njenu porodicu.

Tvorci jedne Hrvatske turističke brošure zaboravili na nekad većinsko stanovništvo Kninske krajine. Izbačeno sve što podseća na doprinos pravoslavnih Kninjana ZAGREB OD STALNOG DOPISNIKA „NOVOSTI“ U turističkoj brošuri o Kninu, koja se ovih dana pojavila na internetu, a uskoro će biti i odštampana, Srbi kao da nisu nikada postojali u tom gradu, a nisu navedeni ni sakralni objekti poput Sabornog hrama Pokrova Presvete Bogorodice. Turistička zajednica grada Knina naprosto je „izbrisala“ iz sećanja sve što ima veze sa Srbima u ovom gradu, a istorija je prekrojena na takav način da se učešće naroda koji je do 1995. bio većinski uopšte ne vidi. Dok se do detalja opisuje istorija grada od desetog

‘Novosti’ u poddinarskom selu Laktac koje je platilo danak ratnim događanjima i iseljavanju: U Laktacu uobičajenih dilema o broju stalnih žitelja nema već godinama, od kada se Nikola Vinčić sa svojom Stanom evidentirao kao jedini povratnik Laktac, jedno od srpskih sela podno Dinare, doživio je u pravom smislu te riječi, sudbinu knjige iz narodne uzrečice koja je ‘spala na dva slova’. Od prijeratnih trideset i nešto ‘dimova’ i 124 stanovnika, kako su pokazivali podaci popisa iz 1991. godine, danas se u Laktacu život odvija samo u jednom domu i to zahvaljujući supružnicima Nikoli i Stani Vinčić, jedinim povratnicima nakon posljednjeg rata. Prva stanica za autobus je u selu Dabar, a do tamo imam