arrow up
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish
POMOZITE NAŠ RAD DONACIJOM
Ж | Ž
sr Serbian
hy Armenianhr Croatiannl Dutchen Englishfr Frenchde Germanel Greekiw Hebrewhu Hungarianit Italianno Norwegianpl Polishru Russiansr Serbiansl Slovenianes Spanish

U Srbiju stiže Krajina (5)

22. novembar 2015.

Piše: Prim. dr Dragica Lukić Paraćinski sanitet odvezao bolesnika za Sremsku Mitrovicu. Tražim preko policije da dođe zrenjaninski, sa prve naplatne rampe. Kažu, nema ih, otišli su, napustili punkt. Utronjala sam se.  Ostajem samo sa dva lekara, jednim tehničarom i dva studenta. Posla puno. Pomažu nam aktivisti Crvenoga krsta. Tu su i kolega Milan iz Riđice, student i dve učenice Medicinske škole iz Sombora. Pomažu iznemoglim, prenose ih na rukama. Student visok, a u naručju kao poveću lutku nosi krhku, malu bakicu. Treba zbrinuti pet, šest, osam hiljada ljudi. Kažem unproforcu da će sad sanitet, samo što nije stigao, a znam da neće stići bar jedan sat. Radnici policije uvek

Miodrag_Linta.jpg

Zagreb nije pokazao stvarnu političku volju za rješenje problema

7. novembar 2014.

Predsjednik Koalicije udruženja izbjeglica Miodrag Linta ocijenio je da u proteklih 19 godina, od završetka rata, Hrvatska nikada nije pokazala stvarnu političku volju da se pronađe pravično i trajno rješenje brojnih problema stotina hiljada prognanih Srba i Srba koji žive u Hrvatskoj. „Bez rješavanja otvorenih pitanja iz prošlosti neće biti moguće govoriti o potpunoj normalizaciji odnosa i uspostavljanju poštovanja između dvije države, a kamoli o iskrenom pomirenju između dva naroda“, naveo je Linta, pozdravljajući nedavne izjave šefova diplomatije Srbije i Hrvatske da u odnosima dvije države nema otvorenih pitanja koja se ne mogu riješiti. Linta smatra da u Hrvatskoj nema pravne sigurnosti i vladavine prava iz više razloga, te dodaje

OZLOGLAŠEN Logor "Lora" u Splitu Foto Veritas

Zločin u Lori rak-rana Mladena Bajića

14. decembar 2011.

Predsjednik Dalmatinskog komiteta za ljudska prava Tonči Majić izjavio je da je za glavnog tužioca Hrvatske Mladena Bajića slučaj „Lora“ i stradanje srpskih civila „rak-raka“ i da ne treba očekivati ozbiljno procesuiranje ratnih ni bilo kakvih drugih zločina u Hrvatskoj dok god je on na čelu državnog tužilaštva. „Dok god je Bajić na čelu tužilaštva u Hrvatskoj, ne treba da očekujemo ozbiljno procesuiranje ni ratnih ni bilo kakvih drugih zločina, jer je to čovjek koji je bio jedan od dvojice vojnih tužilaca u Splitu, čije je tužilaštvo bilo odgovorno za kompletnu Jadransku obalu, a poslije pada Krajine i za taj sektor“, rekao je Majić za „Glas Srpske“. On ističe da

Mi smo pusto ostrvo

26. avgust 2011.

Ovdje nas i dan-danas na sve načine diskriminiraju. Htjeli su vodu da nam zatvore, a još prije porušili su nam sve bunare i izvore. Vojska mi je zapalila kuću, država mi je samo krov postavila, kaže Milenko Rajčević, koji pola godine živi u Smokoviću, a pola u Beogradu Ravnokotarska sela idealna su toponimska podloga za filmove kakve je prije pola stoljeća snimao Serđo Leone ili, u novije doba, braća Koen. Ravnica što se proteže kilometrima otkriva neobrađene njive, korov i krš, suho raslinje i napuštena plodonosna stabla koja vape za dodirom ljudske ruke. I po onoj koenovskoj da „nema zemlje za starce“, ondje i danas žive obični i neobični ljudi čije su se

Miljevački plato

Utorak parastos za stradale na Miljevačkom platou

20. jun 2011.

U crkvi Svetog Marka u Beogradu u utorak, 21. juna, biće služen parastos za pripadnike Teritorijalne odbrane Republike Srpske Krajine koji su stradali na Miljevačkom platou 1992. godine. Parastos će biti služen u 11.00 časova, a potom će u Tašmajdanskom parku biti položeno cvijeće na spomen ploču stradalim Srbima, najavljeno je iz Udruženja porodica nestalih i poginulih „Suza“, sa sjedištem u Beogradu. Zločin se dogodio 21. juna 1992. godine kada su hrvatske snage mučki napale ružičastu zonu pod zaštitom UN i zarobile 40 teritorijalaca. To je bio prvi napad hrvatskih oružanih snaga na teritoriju RSK. Pred očima pripadnika UNPROFOR-a, masakrirana su 23 zarobljenika. Zločin na Miljevačkom platou zabilježen je na

Parastos

U nedjelju parastos za stradale na Miljevačkom platou

17. jun 2011.

U crkvi Svetog Marka u Beogradu u utorak, 21. juna, biće služen parastos za pripadnike Teritorijalne odbrane Republike Srpske Krajine koji su stradali na Miljevačkom platou 1992. godine. Parastos će biti služen u 11.00 časova, a potom će u Tašmajdanskom parku biti položeno cvijeće na spomen ploču stradalim Srbima, najavljeno je iz Udruženja porodica nestalih i poginulih „Suza“, sa sjedištem u Beogradu. Zločin se dogodio 21. juna 1992. godine kada su hrvatske snage mučki napale ružičastu zonu pod zaštitom UN i zarobile 40 teritorijalaca. To je bio prvi napad hrvatskih oružanih snaga na teritoriju RSK. Pred očima pripadnika UNPROFOR-a, masakrirana su 23 zarobljenika. Zločin na Miljevačkom platou zabilježen je na

Sudski okvir za dinamitiranje

18. mart 2011.

Umjesto pravedne odštete za miniranu kuću u Zukvama kraj Zadra, Gojko Čizmić dobio je rješenje da će se država, zato što je odbio platiti sudske troškove, namiriti prodajom druge njegove imovine – derutne rodne kuće u Gornjoj Kovačici – na javnoj dražbi Poput mnogih drugih gastarbajtera s ovih prostora, Gojko Čizmić i njegova supruga Biserka mirovinu su željeli provesti u Hrvatskoj. Iako su porijeklom iz zapadne Slavonije, još prije rata kupili su kuću u vikend-naselju Zukvama kraj Zadra, između Nina i Vrsi, uložili nešto novca i obnovili kupljeni objekt. Kako Biserka nije zaposlena, cijelo se ljeto u toj kući brinula o gostima, jer su se Čizmići bavili i iznajmljivanjem. Gojko radi u

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

PRETRAGA

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

PRETRAGA