arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Bastašić: Hebrang svojim lažima ponovo ubija žrtve u Šaranovoj jami

Na izjavu visoko pozicioniranog člana vladajućeg HDZ-a i nekadašnjeg saradnika Franje Tuđmana i ministra zdravlja i odbrane Andrije Hebranga u kojoj kraške jame u kojima su tokom Nezavisne Države Hrvatske ubijani Srbi i Jevreji naziva fantomskim, reagovao je Dušan Bastašić, predsjednik udruženja Jadovno 1941. iz Banjaluke. Nije prvi put da Andrija Hebrang tvrdi da u Jasenovcu ljudi nisu ubijani već spašavani i da je to grobnica ubijenih domobrana i ustaša, a ne Srba. Osokoljen plimom neoustaštva u hrvatskom društvu, sada ide i dalje pa po prvi put besramno negira i zločine hrvatskih ustaša nad Srbima i Jevrejima počinjene u Velebitskim jamama – kaže Bastašić. Šaranova jama, jedna od 32 kraške

Sozercanje (2)

Čitanka srpskog stradanja od ustaša je teško štivo. Užasni pokolji, stravični, monstruozni zločini, demonski karakteri dželata… Piše: Zorica Đoković Ondašnji krici i plač ponekad nadjačaju sadašnju svakodnevnu gradsku buku. Slike nasilnog umiranja promiču pred očima umjesto zgrada i prolaznika. Treba to nositi. Kao i niz pitanja koja izviru iz toga, pitanja bez odgovora. Treba sve to nositi kroz dan i dalje kroz život. Teška literatura koju je nemoguće svakodnevno čitati. Kalendar je prepun datuma kada umiranje za Srbe nije bilo svakodnevni, uobičajeni odlazak dostojan čovjeka na kraju svog zemnog života. Spoznali su nepojmljivo tešku, mučeničku smrt, kojom su prešli preko, ostavivši svoje krvnike i nas, potomke, na ovoj strani. Između

Nikola Žutić: Termin Pokolj u potpunosti oslikava preovlađujući monstruozni način ubijanja Srba, nezabilježen u svjetskoj istoriji

Niko živ ne briše termin genocid, samo se pitanje bestijalnog ubijanja Srba konkretizuje Pokoljem. Ostaju i genocid i Pokolj. Zar to treba da se „nacrta“ da bi bilo jasno? Prof. dr Goran Latinović u tekstu „Pokolj ili genocid – o jednoj veštačkoj i štetnoj dilemi“ (objavio NSPM a prenio Muzej žrtava genocida), pominje akademika Krestića i mene kao nekakve besvjesne penzionere koje je zaveo „lukavi stomatolog“ dr Dušan Bastašić, da se opredijele za „štetni i veoma opasni(?!)“ termin „Pokolj“, pa smo se na taj način priključili njegovom (Bastašićevom) amaterizmu i neznanju. Prof. Dr Vasilije Krestić kao akademik, nije klasični penzioner pošto je preokupiran naučnim projektima i poslovima upravnika Arhiva SANU.

Hebrang: Fantomske jame i laži o Jasenovcu

Umanjivanje ustaških zločina u Drugom svjetskom ratu i tvrdnje da su u koncentracionom logoru Jasenovac ubijani Hrvati i neprijatelji partizana, a ne Srbi, Jevreji, Romi i antifašisti, u Hrvatskoj traje nesmanjenom žestinom. Nekadašnji saradnik Franje Tuđmana, ministar zdravlja i odbrane Andrija Hebrang jame u koje su tokom Nezavisne Države Hrvatske /NDH/ bacani Srbi naziva – fantomskim. „Šaranova jama je samo jedna od bezbroj laži sa kojima se već decenijama Hrvati drže u kazni kao zločinci“, tvrdi Hebrang. On potpuno podržava istrijski revizionizam Romana Ljeljka, koji u svojim knjigama tvrdi da u Jasenovcu „ljudi nisu ubijani već spašavani“, te da je to „grobnica ubijenih domobrana i ustaša, a ne Srba“. Ljeljak

Emisija Veče preko Drine – Nikola Žutić i Dušan Bastašić (VIDEO)

Da li se još tokom rata u samoj NDH znalo i pisalo o užasima Pokolja? Zbog čega se o tome nije pričalo u drugoj Jugoslaviji? Zašto ne postoji kult sjećanja ? U trećoj emisija iz serijala ,,Veče preko Drine“‘ između ostalog govorimo: Da li je NDH nastavak Banovine Hrvatske? Kako nastaje Mačekova Banovina? Ko formira ustaše? Ko stoji iza NDH? Ko je zaista i sa kojom namjerom napravio sistem logora Gospić, Jasenovac i Gradiška? Kakva je uloga katoličke crkve u ovim događajima? Da li se još tokom rata u samoj NDH znalo i pisalo o užasima Pokolja? Zbog čega se o tome nije pričalo u drugoj Jugoslaviji? Zašto ne postoji

Episkop gornjokarlovački Gerasim: Predgovor djelu dr Đure Zatezala „Radio sam svoj seljački i kovački posao”

Đuro Zatezalo: „Radio sam svoj seljački i kovački posao” – SVJEDOČANSTVA GENOCIDA U NDH 1941. – 1945. II dopunjeno izdanje PREDGOVOR DJELU Djelo koje imamo pred sobom, djelo dr Đure Zatezala, zvučnog naslova „Radio sam svoj seljački i kovački posao” na najrealističniji način nas podseća na najcrnji period u novijoj istoriji roda ljudskog. Period za koji svaki čovjek na planeti, dok obitava treba da moli oprost od Gospoda, jer samo jedan, procentualno nebitan za broj žrtava u Drugom svjetskom ratu, ali za naš narod ogroman gubitak, opisan je u ovom kapitalnom djelu, koje mora budućim generacijama da ostane poveznica sa vremenom kada se radilo na sistematskom istrebljenju jednog čitavog naroda

Rade R. Lalović: IZGRADNjA LIČNOG I NACIONALNOG IDENTITETA I KULTURA SJEĆANjA

Prije nekoliko godina u školskoj praksi u Republici Srpskoj na jedan skroman način počeli su da se realizuju nastavni sadržaji iz nastavnih predmeta Srpski jezik i Istorija vezani za stradanje Srba u 20. vijeku s ciljem osmišljenog njegovanja kulture sjećanja na ta stradanja. Sjećam se, pamtim, dakle, postojim. -mogući model- Posebna pažnja je trebala da bude usmjerena na stradanja u toku Drugog svjetskog rata i na počinjene zločine nad Srbima na području Nezavisne države Hrvatske (NDH). Da bi ovaj proces njegovanja kulture sjećanja, ili kulture pamćenja bio što bolje metodološki osmišljen, Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske je omogućilo da nastavnici srpskog jezika i istorije u manjim grupama pohađaju seminare

Genocid nad „nepoćudnima“ u NDH: Kriminološki profil ustaških zločinaca

Stava sam da je ovaj tekst najbolje započeti izjavom Gideona Grajfa koji kaže: „Po broju žrtava, brutalnosti i stepenu izazivanja patnje Jasenovac zauzima prvo mjesto od svih logora u Drugom svjetskom ratu“. Piše: Vladimir Vučković, magistar kriminologije Na našim prostorima vladali su mnogi osvajači, ali niko nije počinio veća zvjerstva i svirepost od ustaškog režima u NDH. Teško je opisati razmjere zločina koji su počinjeni na teritoriji NDH u periodu od 1941-1945 godine, jer je u svakom gradu na području te zločinačke tvorevine postojao neki zatvor, logor ili gubilište u kojima su svakodnevno ubijani nedužnih ljudi. Njemačka vojska je 10. aprila 1941. godine svečano dočekana u Zagrebu, nakon čega je

Dušan Bastašić: Jadovno je preteča Jasenovca

U vreme 80-te godišnjice zatvaranja ozloglašenih logora smrti Jadovno, Gospić i Pag. Potomci žrtava do danas nisu dostojno sahranili svoje najmilije. Tog 21. avgusta 1941. svega oko 2.000 preživelih stiglo u Jasenovac. Povodom obeležavanja godišnjice zatvaranja logora smrti Jadovno, Gospić i Pag, predsednik Udruženja Jadovno-Gospić-Pag Dušan Bastašić kaže da je Jadovno bilo preteča ozloglašenog Jasenovca. On je dodao da potomke žrtava raduje da se konačno počelo ukazivati na dan kad je zatvoren kompleks ovog logora i kad je svega oko 2.000 preživelih stiglo 21. avgusta 1941. preko Jastrebarskog u Jasenovac. Bastašić podseća da su na železničku stanicu Jasenovac stigli u 07.00, gde su ih ličke ustaše predale ustašama iz sastava

Dan sjećanja na Jadovno 1941 – 2021. (VIDEO)

U produkciji Udruženja građana Jadovno 1941 iz Banje Luke, izašao je dokumentarni film povodom obilježavanja 80 godina od otvaranja logora smrti Jadovno – Gospić – Pag, gdje je umoreno preko 40.000 ljudi, uglavnom Srba. Više podataka o logoru Jadovno i obilježavanju osam decenija od zločina Nezavisne Države Hrvatske i njenih saveznika, o kojem je pisano na Frontal.RS, možete saznati iz filma. Izvor: FRONTAL Vezane vijesti: Dan sjećanja na Jadovno 1941 – 2021. – Jama Badanj – GALERIJA Dan sjećanja na Jadovno 1941 – 2021. – Šaranova jama – GALERIJA Dan sjećanja na Jadovno 1941 – 2021. – Smiljan – GALERIJA Dani(j)el Simić: Prekriženi krst Dušan Bastašić: Čemu dobrom je poslužio

Ranko Radelić: SUMMA CUM LAUDE za samovoljnu i virtuelnu refleksiju stvarnosti

Ono što Aleksandru Korbu služi kao labavi alibi za poricanje genocida, za nas je ustvari dragocjena dijagnoza, upozorenje, pa i svojevrsni motivacioni faktor za stvaranje sveobuhvatne nacionalne strategije. Podrazumijeva se, ako bude političke volje i dovoljno uspravnih za takav poduhvat. Tekst SUMMA CUM LAUDE je izvod, poglavlje od 273.-291. stranice iz knjige „Fragmenti“ /Radelić, Ranko, FRAGMENTI – Izbor tekstova i izlaganja 2011. – 2020.,1. izdanje, Biblioteka Zadužbina, knjiga 10, Zavičajno udruženje “Bilogora“, Beograd, 2020.(7528), 400 str./ koja se bavi etnologijom, kulturom i istorijom istočne Bilogore, sa akcentom na stradanju Bilogoraca u 20. vijeku. Knjigu u pdf formatu možete preuzeti na ovom linku. Sa malo vještine u baratanju internet pretraživačima može

PODSJEĆANjE: Na ostrvu Pagu postavljen krst na mjestu masovne grobnice iz 1941. godine (VIDEO/AUDIO)

Na mjestu masovne grobnice na ostrvu Pag, postavljen  je Krst časni koji bi trebalo da svjedoči o strašnom zločinu počinjenom prije 77 godina. Predsjednik Udruženja „Jadovno 1941.“ Dušan Bastašić rekao je da je krst prevezen jutros iz Karlobaga preko Podvelebitskog kanala, te mučeničkom Paškom stazom dugom oko četiri kilometra donesen do mjesta osveštanja. Spomen-krst osveštao je paroh smiljanski Dragan Mihajlović, koji je služio i parastos. U noći 14. na 15. avgusta, uoči katoličkog praznika Velike Gospe 1941. godine, ustaše su u logorima Slana na ostrvu Pagu i Jadovno na Velebitu izvršile masovnu likvidaciju preostalih logoraša. Na Pagu je pobijena najmanje 791 žrtva, a na Velebitu oko 1.500. – Zgrožene monstruoznošću

Đurđica Dragaš: Može li se preživeti Divoselo?

Nedavno, 25. juna, navršilo se 30 godina od proglašenja nezavisnosti Slovenije i Hrvatske. Zvanični kraj SFRJ bio je ujedno i početak krvave decenije koja je odnela hiljade života i zauvek promenila sudbine onih koji su je preživeli. Među stotinama hiljada raseljenih i izbeglih našla se i moja porodica.. Nisam slutila, dok sam tog juna ’91 proslavljala 17. rođendan, da će to biti poslednji put da u svom stanu gasim svećice na torti, da mi poklone donose drugarice iz škole i da se radujem, onako iskreno, kako to mogu samo devojke od 17 godina… Trideset godina kasnije, malo zbog „ozbiljnih“ 47 leta, a mnogo više zbog svega što se izdešavalo u

Rade R. Lalović: STRADANjE KAO ISTORIJSKA I POETSKA ČITANKA

O knjizi Jelene Kovačević, Stradanje, UG „Jadovno 1941.“, Banja Luka, 2021. Kada se pred čitaocem nađe jedno pjesničko ostvarenje ono se uvijek nudi kao izazov i za čitanje, i za tumačenje. Pogotovo je to izazov kada se pred vama nađe pjesnička zbirka inspirisana stradanjem jednog u istorijskom kontekstu u kontinuitetu napaćenog naroda kao što su Srbi. Ta poezija stradanja i patnje je uvijek poetsko svjedočenje o stradanju i patnji ne samo u logorima smrti u toku dva globalna rata u 20. vijeku, nego i u građanskom ratu s kraja dvadesetog vijeka. I to legitimno poetsko svjedočenje ima svoju realnu, stvarnu i opštepoznatu podlogu, a onda i poetsko-simboličku nadgradnju koja taj bol

NA TRNOVOJ STAZI JADOVNIČKOJ: Ako te zaboravim Jadovno moje, neka mene jad ne zaboravi!

Ovaj tekst pokušavam ujasniti 5. jula 2018. godine, na slavu Sv.Anastasije Srpske, majke Sv.Save. Prije skoro stotinu godina, 5. jula 1918. godine (po Julijanskom kalendaru), u Alapajevsku na Uralu pretučena je, strijeljana i u jamu bačena Velika kneginja Jelisaveta Fjodorovna Romanova, sestra posljednje ruske carice Aleksandre. Zajedno sa monahinjom Varvarom i Velikim knezom Jovanom Konstantinovičem Romanovim (mužem srpske princeze Jelene Karađorđević), bačena je u jamu duboku 20 metara, rukama crvenih boljševika. Ruska Carska porodica poslije mučeništa je spaljena u rudarskom oknu Ganine jame. Na ličkom raspeću narod srpski nesta,Planina je svjedok, krv u ljetnoj rosi,Sa imenom Hrista izdahnuše bosi,I lobanja gola u ponoru osta. Čuj vapaje dolje, u bezdanu, naše, To

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.