arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Prošla je 81 godina od krvavog ustaškog pira na Pagu i Jadovnu

Prije 81 godinu, u noći između 14. i 15. avgusta 1941, uoči katoličkog praznika Velike Gospe, ustaše su u logorima Slana na ostrvu Pagu i Jadovno na Velebitu izvršile masovnu likvidaciju preostalih logoraša. Na Pagu je pobijena najmanje 791 žrtva, a na Velebitu oko 1.500. „Zgrožene monstruoznošću zločina i brojem pobijenih zatočenika, italijanske okupacione snage preuzele su od NDH civilnu i vojnu vlast na tom području i naredile zatvaranje logora smrti“, kaže predsjednik Udruženja „Jadovno 1941.“ Dušan Bastašić. Dodatni razlog za zabrinutost Italijana bio je masovni ustanak Srba u Lici protiv ustaške tiranije. „Želeći da unište tragove zločina i pobiju ostatak zatočenika u kratkom roku, ustaški naredbodavci su motivisali dželate

Danas, nakon 81 godine, sjeća li se iko poklanih Srba iz mjesta Tribanj Šibuljina?

Ovih dana, oko praznika Svetog Ilije, navršila se osamdeset i jedna godina i od pokolja Srba dalmatinskog mjesta Tribanj Šibuljina. Njihovog stradanja se danas malo ko sjeća i pominje. U samom selu danas gotovo da i nema Srba. Ono što ustaše nisu pobili u Drugom ratu, raselilo se u međuratnom periodu a dio stanovništva iselio se tokom proteklog rata. Početkom juna 2010. godine, kada sam prvi put došao u Šibuljinu, našao sam trojicu rođaka i potomaka žrtava. Pozvao sam ih da dođu na Jadovno, na parastos i komemoraciju žrtvama. Rekoše mi da ne smiju i da će ih ako pođu, policija odmah pitati zašto su išli, ko ih je zvao…..

Krst nad zajedničkom grobnicom smiljanskih Srba

Srpski Patrijarh u Teslinom Smiljanu

Radosno se odazivajući pozivu Njegovog Preosveštenstva Episkopa gornjokarlovačkog g. Gerasima i srpskog pravoslavnog naroda Like i cele Episkopije gornjokarlovačke, Njegova Svetost Patrijarh srpski g. Porfirije će 2. avgusta 2022. godine, na praznik Svetog proroka Ilije, u ličkom selu Smiljanu služiti svetu Liturgiju i osveštati obnovljeni hram Svetih apostola Petra i Pavla. Smiljan i hram Svetih apostola Petra i Pavla, podignut na kraju 17. stoleća, imaju izuzetan značaj za Srpsku Pravoslavnu Crkvu i srpski pravoslavni narod. Smiljan je širom sveta proslavio jedan od najznačajnijih i najuticajnijih naučnika i pronalazača Nikola Tesla, koji se rodio 10. jula 1856. godine u parohijskom domu tik pored crkve Svetih apostola Petra i Pavla,  u kojoj

Jadovničani svoj deseti Časni krst podigli uz jamu Tučić ponor kod Gračaca

U subotu 02. jula 2022. na Velebitu i Ličkom polju, trinaestu godinu za redom, u organizaciji UG Jadovno 1941. iz Banje Luke, obilježen je Dan sjećanja na Jadovno 1941. Tom prilikom su Jadovničani uz blagoslov Oca Predraga Pantelića, paroha Gračačkog, uz jamu Tučić ponor postavili i osveštali Časni krst. Krsno znamenje našim postradalim Srbima, Svetim Novomučenicima Gornjekarlovačkim i Jadovničkim. Nakon parastosa i osveštanja Časnog krsta, stihove svoje pjesme „Oči Jovanove“, govorila je autor Đurđica Dragaš. Okupljenima se potom obratio Dušan J. Bastašić, predsjednik udruženja Jadovno 1941. iz Banje Luke. Braćo i sestre, Ovo je Jama Tučić ponor. Nalazi se između železničke stanice Gračac i sela Štikada kod naselja Vrace, udaljena

Alen Novalija: Još nas ima

Ove godine sam na poklonjenje svetim mučenicima u Jadovnu poveo i svoga sedmogodišnjeg sina. Za put se iskupilo jedva nas petnaestak s raznih krajeva Slovenije – živa slika uhvaćenosti naših ljudi u kolotečine svakodnevnice i poklonjenje ikonama u obliku različitih ekrana. Bez novčane podrške našeg ljubljanskog sveštenstva teško da bi nas bilo i ovoliko, pošto troškovi prevoza vrtoglavo rastu. Već sam prije nekoliko godina bio na ovakvom putovanju. I tada je bilo upečatljivo i potresno, ali ovaj put mi je sve u duši odjekivalo trostrukom snagom. Možda i zbog prisustva mog dječačića zbog kojeg su mi daleko doživljenija bila podsjećanja na hiljade takve bez milosti usmrćene djece čija tjelašca još

Obeležen Dan sećanja na Jadovno

Udruženje „Jadovno 1941“ iz Banjaluke obeležilo je trinaestu godinu zaredom Dan sećanja na to stratište. U kompleksu logora smrti Gospić–Jadovno–Pag na teritoriji Nezavisne Države Hrvatske, samo tokom 1941. godine ubijeno je 40.000 Srba, Jevreja i Roma. Pomen nevinim žrtvama služili su sveštenici Srpske pravoslavne crkve. Autor: Milenko Marković Skrivena u velebitskoj šumi, nalazi se zloglasna Šaranova jama, jedno od mesta gde su ustaše već u prva četiri meseca od proglašenja Nezavisne Države Hrvatske na najsuroviji način ubile hiljade Srba. Obeležen Dan sećanja na Jadovno Obeležavanju tog zločina prisustvovalo je oko dve stotine građana, od kojih su mnogi rođaci ili potomci žrtava. Otac Varnava Damjanović iz manastira Treskavica, koji je služio

Dušan J. Bastašić: Zar je činjenica da se mnoga stratišta Srba danas nalaze van granica Srbije i Srpske, dovoljna za zaborav?

U subotu 02. jula 2022. na Velebitu i Ličkom polju, trinaestu godinu za redom, u organizaciji UG Jadovno 1941. iz Banje Luke, obilježen je Dan sjećanja na Jadovno 1941. Nakon parastosa i intoniranja himni „Bože pravde“ i „Moja Republika“, okupljenima se obratio predsjednik udruženja Jadovno 1941. Pomoz` Bog braćo i sestre, Časni Oci, gospodine bivši Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda, poštovani gosti, dragi Jadovničani. Danas smo se sabrali kod Šaranove jame, mjesta gdje su naši članovi porodica, sunarodnjaci, pravoslavni Srbi, mučeničkom smrću okončali svoj ovozemaljski život i svojim stradanjem zaslužili Carstvo nebesko. Naši sveti novomučenici Jadovnički. U krilu Gospodnjem, mole se za naše spasenje, za nas

Pođimo na Jadovno 02. jula 2022. jer nismo zaboravili

Sa blagoslovom Njegovog Preosveštenstva, Episkopa gornjokarlovačkog g. Gerasima, povodom osamdeset i prve godišnjice od početka Pokolja, biće obilježen „Dan sjećanja na Jadovno 1941 – 2022.“ Bez obzira što se ovo stratište danas nalazi van granica Srbije i Srpske, smatramo našom dužnošću da njegujemo kulturu sjećanja na naše stradalnike, bez obzira gdje su postradali. U subotu 02. jula 2022, nad Šaranovom jamom na Velebitu, sa početkom u 11 časova, biće služen parastos za ne manje od 38.010 pravoslavnih Srba, pobijenih u kompleksu logora smrti NDH, Gospić – Jadovno – Pag. Nakon parastosa, uputićemo se u pravcu Gračaca, prema crkvi Sv. Petra i Pavla u mjestu Štikada. ( Zločin u ličkom selu

Dan sećanja na Jadovno – RTS – RADIO BEOGRAD 1

U petak 24. juna, navršila se 81 godina od uspostavljanja gospićke grupe logora Gospić – Jadovno – Pag u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. U taj kompleks su, tokom 4 meseca postojanja logora, dovođeni, a potom i ubijani Srbi i Jevreji sa čitave teritorije NDH-a. U velebitskim jamama, ali i na kamenitim obalama Paga ustaše su za samo 132 dana, od 11.aprila do 21.avgusta 1941. ubile više od 40 hiljada muškaraca, žena i dece. Od toga 38 hiljada Srba! Njih 2000 koji su preživeli do trenutka zatvaranja logora, transportovani su u novootvoreni logor Jasenovac. O predstojećoj jadovničkoj ekspediciji koja će krenuti put Gospića i Gračaca na obeležavanje Dana sećanja na Jadovno 1941.

Svijece_001.jpg

Aprilske žrtve 1941. godine – popis

Aprilske žrtve Pokolja 1941. godine sa područja tadašnjeg Kotara Grubišno Polje. Popis je preuzet iz knjige Dr Đuro Zatezalo: Jadovno – Kompleks ustaških logora 1941., izdavač Muzej žrtava genocida, Beograd, 2007. BRZAJA (5) Gegić Adam, seljak, Srbin. Ubijen u logoru Jadovno u julu. Rebić Mile, seljak, Srbin. Ubijen u logoru Jadovno u julu. Sović Đuro, seljak, Srbin. Ubijen u logoru Jadovno u julu. Spajić Rade, seljak, Srbin. Ubijen u logoru Jadovno u julu. Trbojević Đuro, seljak, Srbin. Ubijen u logoru Jadovno u julu. VELIKA BARNA (127) Babić Adama Andrija, 29 g., Srbin. Ubijen u logoru Jadovno u julu. Babić Andrije Pavao, 46 g., Srbin. Ubijen u logoru Jadovno u julu.

U Zagrebu, na sinoć otkrivenom spomeniku žrtvama Holokausta i ustaškog režima, ni jednom rečju se ne pominju Srbi i Romi

Upravo u vreme kad je otkrivan taj spomenik, u 18 časova na isti dan 1941. godine, u tu železničku stanicu ulazio je voz sa pohapšenim Srbima sa Kotara Grubišno Polje. To sinoć niko nije pomenuo, a sama koincidencija budi misao da se ne radi o slučajnosti. Piše: Aleksandar Milivojević U Zagrebu je sinoć otkriven spomenik žrtvama Holokausta i ustaškog režima, a povodom Dana stradanja i junaštva jevrejskog naroda. Spomenik je završen još pre godinu dana, ali zbog protesta jevrejske zajednice u Hrvatskoj koja je smatrala da spomenik ne može biti posvećen samo žrtvama Holokausta, on nije otkriven do sinoć. Međutim, u postignutom kompromisu oko natpisa na spomeniku se i dalje

Podrška profesoru Koviću: Učili ste nas važnosti spoznaje ko smo!

Ponosna sam na svaku ocjenu i svaki naš ispit, a šta je ispit nego razgovor dva prijatelja. Ponosna sam na one desetke, na ona predavanja koja su bila drugačija i inovativnija. Nisu to bila puka čitanja sa papira, niti „jedva čekanje“ da izađete iz učionice, to su bile debate kroz koje bi za dva sata ni ne znajući prelazili i knjigu od 300 stranica. Piše: Svjetlana Samardžija Dragi profesore, Republika Srpska je bila i biće vaša druga domovina. Toliko je dobrih ljudi, prije svega, pa onda istoričara izašlo ispod vašeg pera istine, pera istorije. Vaši su nas časovi učili i o umjetnosti, i o književnosti i o istorijskim tokovima i

Srbija arhivu o zločinima NDH dostavila Izraelu: Hrvatska ljuta i ponovo prijeti

Hrvatska traži od Srbije da joj preda i građu sa diska koju je Srbija predala Izraelu i u kojoj je, prema saopštenju srpskog Ministarstva obrane, građa o stradanjima Jevreja u NDH. Hrvatska ponovo preti Srbiji da će zaustaviti njen put ka Evropskoj uniji, a kao razlog sada navodi problem arhivske građe koje Beograd navodno odbija da vrati Zagrebu. Zagrebački Večernji list tvrdi da Beograd odbija da Zagrebu vrati arhivsku građu koja mu pripada iako je, kako kažu, Srbija potpisala sporazum o sukcesiji. Večernji piše da je tim povodom Hrvatska juče uputila protestnu notu Srbiji u kojoj, kako navodi, upozorava da problem arhiva može zaustaviti put Srbije prema EU. List dodaje

Spomenik žrtvama Holokausta – između sjećanja i revizionizma

U Zagrebu se otkriva spomenik za šest milionana Jevreja stradalih u Holokaustu u Evropi. I to tik uz željeznički kolodvor s kojeg su u logore deportovane žrtve ustaškog genocida. O njima na spomeniku nema niti jedne riječi. Piše: Nikola Puharić This post is also available in: English (Engleski) U Zagrebu će uskoro biti otvoren Spomenik žrtvama Holokausta u Branimirovoj ulici ispred Glavnog željezničkog kolodvora, a polemike oko njegova naziva i umjetničkog rješenja još uvijek ne prestaju. „Navikli smo da spomenici izazivaju javne prijepore pa nije čudo da je tome tako i u ovom slučaju. Stručnjacima su već duže vrijeme poznate kritike onih zemalja koje su se pridružile međunarodnom obilježavanju žrtava

Bastašić: Ustaško groblje na Mirogoju samo jedna od etapa u vjekovnom strateškom planu (VIDEO)

Ustaše se ne vraćaju kući- odavno su kod kuće!!! Piše: Đurđica Dragaš Ništa novo i ništa neočekivano, tako predsednik udruženja „Jadovno 1941.“ Dušan Bastašić ocenjuje inicijativu, koju je odobrio i Hrvatski sabor, da se na zagrebačkom groblju Mirogoj „uredi groblje hrvatskih vojnika od 1941. do 1945. godine“. Smatra da je reč samo o još jednoj etapi u realizaciji plana katoličke crkve da, kako kaže, „zaore istočnu njivu“, misleći pri tom na prostor istočno od Drine. Taj plan je pretočen u ideologiju Ante Starčevića, teoriju „krvi i tla“,a sprovodili su ga, svako na svoj način, Ante Pavelić, Josip Broz i Franjo Tuđman, kaže Bastašić i dodaje da vlast u Hrvatskoj na

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.