arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
U Novom Sadu večeras je otvorena izložba pod nazivom "Srbi Livanjskog polja-trajanje kroz vijekove", čiji je cilj da pokaže kako su Srbi, živeći vijekovima u tim krajevima, ostavili za sobom neizbrisiv pečat

Otvorena izložba o Srbima Livanjskog polja

U Novom Sadu večeras je otvorena izložba pod nazivom „Srbi Livanjskog polja-trajanje kroz vijekove“, čiji je cilj da pokaže kako su Srbi, živeći vijekovima u tim krajevima, ostavili za sobom neizbrisiv pečat. Predsjednik Upravnog odbora /UO/ udruženja „Ognjena Marija Livanjska“ Gordana Dostanić rekla je da su Srbi Livanjskog polja kroz istoriju ostavili neizbrisiv pečat u svim sferama života. „Danas, kad Srba u Livanjskom polju gotovo da i nema, malo je poznato da su Srbi kroz vijekove ostavili neizbrisiv pečat u ekonomiji tog kraja, politici, kulturi, vjerskoj, kao i etnološkoj baštini“, rekla je Dostanićeva Srni. Ona je dodala da se nikako ne smiju zaboraviti velika stradanja Srba Livanjskog polja kroz vijekove.

Foto: A. Stanković

Matijina služba Njegošu

Bećkovićeva poema o najvećem srpskom pesniku predstavljena u SKZ. Dušan Babić: Lepa opomena u svetu u kome se sve iznosi na pazar Poetsku, a kakvu drugu, knjigu (o) Njegošu, posvećenu i naslovljenu „Prahu oca poezije“, predstavio je juče u zdanju izdavača, Srpske književne zadruge, pesnik, akademik Matija Bećković. Opisivana kao poema, spev, oda, pohvala, u predgovoru Milovana Danojlića čak i kao služba u crkvenom značenju pojma – ova je zbirka soneta događaj po sebi. Baš kao što je izlazak svake Matijine knjige, još od davne 1962. i „Vere Pavladoljske“, bio praznik srpskog jezika, a teško je pobrojati sve te važne datume, kako je juče u SKZ rekao Dušan Babić. –

Dušan J. Bastašić

AUDIO – Dr Dušan J. Bastašić: Nemarni smo i zaboravljamo sopstvena stradanja!

Ove godine se navršava 75 godina od početka stradanja našeg naroda u zloglasnim logorima u NDH od strane ustaša. O ovoj tužnoj godišnjici i događajima koji su vezani za nju, razgovarali smo sa više ljudi, ali prvi put razgovaramo sa dr Dušanom Bastašićem, predsednikom Udruženja potomaka i poštovalaca žrtava kompleksa ustaških logora Jadovno 1941., koji iskreno i otvoreno govori o jadovničkoj golgoti i našem nemaru prema žrtvama. http://www.agencijami.info/SlovoLJubve/Uploads/Audio/17.11.16%20-%2023h%20-%20Pod%20znakom%20pitanja%20-%20Dusan%20Bastasic%20-%201.20.13.mp3

Ratko Dmitrović

Desnica, pa šta

Šta je to Srbima donela i dala evropska levica, pa da strahuju od prodora evropske desnice, kao što sugerišu neki u Beogradu? Uz srpsku čeljad spremnu da na neviđeno, samo na osnovu sopstvenih želja, portret Donalda Trampa okači o zid, pored ikone sveca zaštitnika, u Srbiji (Beogradu pre svega) evo imamo i družinu koja telali okolo upozoravajući na veliko zlo koje se, tvrde, sprema Evropi. Njihova teorija kaže da će izbor Trampa za predsednika Amerike osnažiti radikalnu desnicu u, šta znam, Francuskoj, Švedskoj, Austriji, Nemačkoj… a to, vele, dobra neće doneti, opasno je čak i po kuglu zemaljsku, jer će te snage, kaže njihovo učenje, još više osnažiti Putina, što

Nemanja Dević je prekopao mnoge arhive u zemlji i inostranstvu

Nemanja Dević: Jesmo li ovo i danas mi?

U Srbiji malo ljudi zna šta se obeležava 11. novembra. Možda zato što je ovaj praznik u kalendaru novijeg datuma. Mnogi ga praznuju i raduju mu se jer je to samo jedan više neradan dan. Petak, 8. novembar. Sasvim običan dan u Torontu. Mitrovdan u Srbiji. Šetnja kanadskom metropolom prija, iako je vazduh oštar. Na ulici, u prolazu, sretne se po koji čovek koji na reveru nosi veštački crven cvet. Mali, ali primetan. Na raskrsnici, pa u prodavnici, još po koji. Iz škole izlazi grupa đaka – svi oni nose crven cvetić. Ljudi žute, crne ili bele kože, bez obzira na veru, stari i mladi – nose ga bez razlike.

Ratko Dmitrović na Sajmu potpisivao knjigu mnogobrojnim čitaocima

„Krst na križu“ i pred Subotičanima

Predstavljanje knjige Ratka Dmitrovića, novog hita u izdanju „Novosti“. O delu će govoriti Pero Zubac, Milomir Kragović i autor U Srpskom kulturnom centru „Sveti Sava“ u Subotici večeras u 19 časova biće predstavljena knjiga Ratka Dmitrovića „Krst na križu“, u izdanju „Novosti“, jedan od najtraženijih naslova na proteklom Sajmu knjiga u Beogradu. O delu o istorijski komplikovanim odnosima Srba i Hrvata, koje je za kratko vreme izazvalo veliko interesovanje čitalaca i već doživelo svoje peto izdanje, pored autora, govoriće i književnik Pero Zubac i urednik Izdavačke delatnosti Kompanije „Novosti“ Milomir Kragović. Odlomke iz knjige čitaće Miloš Stanković, prvak Drame na srpskom jeziku i novi direktor Narodnog pozorišta u Subotici. Knjiga,

Ratko Dmitrović

Sto dvadeset sekundi

Kada Izrael obeležava Dan sećanja na žrtve holokausta, u deset pre podne sve u toj zemlji staje: automobili, poslovi, ljudi na ulicama, televizijski i radio programi… 120 sekundi tišine podseća Jevreje na ono što im se dogodilo u Drugom svetskom ratu. U tom strašnom vremenu Srbi su, srazmerno posmatrano, stradali gotovo kao Jevreji, a ubijani su često skupa sa Jevrejima. U Nezavisnoj državi Hrvatskoj – a ne treba zaboraviti da je u sastavu te države bila i Bosna i Hercegovina – ubijeno je više od milion Srba. Ko to danas zna, ili još strašnije, koga to uopšte interesuje? Broj srpskih žrtava i genocid nad Srbima u Drugom svetskom ratu odavno

Ratko Dmitrović

Špijunaža

Čemu se čudimo ako znamo da je 6. oktobra 2000. godine jedan lider DOS-a kazao da Srbija više nema neprijatelja te da joj tajne službe i nisu potrebne Beše to prvih dana nakon oktobarske revolucije, na jednom od „oslobođenih“ TV kanala, dok je još trajala ona egzaltacija, buktala nada i vera da je Srbija konačno na dobrom putu. Pred kamerama dva od 18 lidera DOS-a, jedan priučeni novinar, inače pobegulja iz Vojske, i jedan univerzitetski profesor. Razgovaralo se o svemu i svačemu i u jednom trenu dođoše i do špijunaže, obaveštajnih službi, prisluškivanja. Voditelj, naivan, priupita hoće li se i na koji način osnažiti srpska obaveštajna služba, tajna policija, a

Ratko Dmitrović - Teofil Pančić

Ratko Dmitrović prvi put žestoko, bez kočnica, o Teofilu Pančiću!

Napalo me ono što se u javnosti pojavljuje kao Teofil Pančić. Nikada se do sada nisam bavio tom jedinstvenom fizičkom i mentalnom pojavom. Zbog gađenja. Pisati o Pančiću zahteva napor, kao da pišeš o prelivanju septičke jame. A i kome je do Teofila Pančića? Ne bih ni sada da me to brdo mesa, u nekakvom sočinjeniju objavljenom na jednom opskurnom antisrpskom vojvođanskom sajtu, nije uzelo u usta braneći Hrvate. Možeš Pančiću da radiš šta ti je volja, sve će da proguta, osim kritike na račun Hrvata. To mu je gore nego preskakanje obroka. Pre bi se odrekao glave u škembetu i četrdeset ćevapa nego reakcije na kritiku Hrvata i hrvatske

U Kulturnom centru Novog Sada predstavljena knjiga Ratka Dmitrovića „Krst na križu“

Neshvatljivo ćutanje Srba o zločinima ustaša

U Novom Sadu promovisana je knjiga „Krst na križu“, sa podnaslovom „Prilozi za bolje razumijevanje srpsko-hrvatskih odnosa“, autora Ratka Dmitrovića, koji kaže da mu je ćutanje Srba o zločinima ustaša, počinjenim nad njima, neshvatljivo kada su svi argumenti istine na srpskoj strani. „Ne postoji nijedan srpski zločin, a postoje srpski zločini kojih se kao Srbin gnušam, a da zločinac nije prethodno i sam bio žrtva. Ovo nije nikakvo opravdanje zločina i niko nema pravo na osvetu, ali jednostavno mora se reći da su Srbi bili žrtve i u Hrvatskoj i u BiH. I na jednom i na drugom području zna se ko je prvi započeo zlo, a Srbi to sigurno

"Krst na križu" Ratka Dmitrovića

„Krst na križu“ i pred Novosađanima

Promocija knjige Ratka Dmitrovića o komplikovanim istorijskim prepletima u odnosima Srba i Hrvata večeras u KC Novog Sada Knjiga „Krst na križu“ Ratka Dmitrovića o komplikovanim istorijskim prepletima u odnosima Srba i Hrvata, biće predstavljena Novosađanima večeras u Kulturnom centru Novog Sada u 19 časova. O književnom delu koje je zaintrigiralo čitaoce širom Srbije, novosadskoj publici govoriće: dr Nebojša Kuzmanović filozof i književnik, Pero Zubac, književnik, Milomir Kragović urednik Izdavačke delatnosti Kompanije „Novosti“ i autor Ratko Dmitrović. Iz Dmitrovićeve knjige se, između ostalog, saznaje zašto su prećutane zapanjujuće tvrdnje Tuđmanovog savetnika Slobodana Langa, kakva je uloga Srba u nastanku i promociji himne „Lijepa naša“, sve o pravoj istoriji Bunjevaca, ko

Dušan Bastašić: Besjeda na očevom ispraćaju

Stari, Predviđeno je da se oprostim od tebe ispred udruženja Jadovno 1941. Tvoje i moje, naše Jadovno ja ne mogu da odvojim od tebe i mene, od oca i sina. Jadovno je iz temelja, brutalno promjenilo i odredilo tvoj ovozemaljski put.   A onda i moj, i živote cijele naše porodice. Ta jadovnička rana otvorena ljeta 1941, nasljeđuje se, prenosi se kroz generacije. Ona je utkana u naš genetski kod. Nije se lako sa njom nositi. Ćutio sam je još u djetinjstvu, posebno u našem Grubišnom. Crni rupci, crne šamije, od suza crvene oči, od tereta pognuta leđa, kvrgavi prsti baka i tetaka. Veoma rijetko, tiho bi izustile: Naši su oćerani.. Nije

Akademik Matija Bećković (Foto: mc.rs)

Bećković: Kosovo je DNK srpskog naroda

„Kosovo predstavlja DNK srpskog naroda, ali ono je pre svega najkrupnije delo naše vere i naše poezije”, rekao je Matija Bećković na otvaranju 49. Pesničkih susreta „Lazar Vučković” u Gračanici. Proslavljeni književnik je naglasio da se „ne govori slučajno da je Kosovo naš Jerusalim“ i dodao: – Jerusalim je jedini grad, a ostalo su mesta. I Kosovo je jedino polje, ostalo su poljane. Kosovska bitka je jedina bitka koja traje vekovima, a ostalo su tuče. Kosovo polje je najveći vrh naše vere i naše kulture. Niko nije življi od Kosovke devojke, Majke Jugovića i njenih sinova, Srđe Zlopogleđe i Relje Krilatice, za koje istorija ne zna, i poezija je ovde

Matija Bećković u Domu kulture Gračanica

Bećkoviću uručena nagrada „Lazar Vučković“ u Gračanici

Srbin je onaj koga se Kosovo tiče. Jer ono nije samo ovde na zemlji već i na nebu i svuda gde ima srpskog naroda – poručio je Matija Bećković Jerusalim je jedini grad, a ostalo su mesta. Kosovo je jedino polje, a ostalo su poljane. Kosovska bitka je jedina bitka koja traje vekovima, a ostalo su tuče. Kosovo Polje je najveći vrh naše tradicije i naše kulture. Ovim rečima obratio se akademik Matija Bećković, dobitnik ovogodišnje nagrade „Lazar Vučković“, koju gotovo pola veka dodeljuje prištinski nedeljnik „Jedinstvo“, jedini kosmetski list na srpskom jeziku. Na književnoj večeri održanoj sinoć u prepunom Domu kulture u Gračanici gde je dobitniku uručena nagrada sa

Matija Bećković posetio manastir Gračanicu: Svi smo sabrani oko Kosova

Akademik Matija Bećković posetio KiM i razgovarao sa vladikom Teodosijem: Najveće poniženje za naš narod nije otimanje i okupacija Kosova, nego teranje Srba i Srbije da na to pristanu Na Kosovo nisam dolazio od devedesetih godina prošlog veka, ali sam sve to vreme više bio na Kosovu nego kada sam češće dolazio. A nisam jedini, možda nikada ranije sav srpski narod nije bio sabran na Kosovu kao sada kada nas tu gotovo nema, a ja sam posebno uzbuđen da stojim pred Gračanicom i pred Simonidom. Ovo je u utorak rekao akademik Matija Bećković ispred manastira Gračanica, koji je posetio i gde se sastao sa vladikom Teodosijem. – Ono što se

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.