arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Filozofski fakultet: Milošu Koviću i kolegama ponuđena mesta koja nemaju veze sa nastavom

Pojedini docenti i vanredni profesori Filozofskog fakulteta u Beogradu mogli bi uskoro da izgube radna mesta u nastavi i da budu premešteni u administraciju. Zbog problema u radu fakulteta, 38 predavača mesecima je čekalo da bude ponovo izabrano u ista zvanja ili unapređeno u viša. Dodatni problem za njih četvoro je to što im je u međuvremenu istekao ugovor o radu, jer univerzitetski nastavnici, osim redovnih profesora, potpisuju ugovore na pet godina. Kliknite na sliku za uvećanje Posle više sednica Nastavno-naučnog veća koje su prekidane pre samog glasanja za izbor nastavnika, prekjuče je održana jedna na kojoj su imenovanja usvojena, ali četvoro nastavnika, zbog blokade Veća, i dalje nema ugovor

Dević: Bićemo svjedoci čina u kome će Republika Srpska ostvariti pravo na nezavisnost!

Istoričar Nemanja Dević je kao jedan od osnivača NVO Srpski akademski krug uspio da autorski prepoznatljivim i veoma upečatljivim tekstovima široj javnosti približi temu istorije srpskog naroda u Drugom svjetskom ratu. U razgovoru za Srpsko kolo Dević kaže da je sudbina Republike Srpske složeno pitanje koje od srpskih elita zahtijeva ono što im je u novijoj istoriji često nedostajalo: strpljenja i mudrosti. „Republika Srpska odraz je viševjekovne borbe za slobodu srpskog naroda zapadno od Drine. Nju je u Odbrambeno-otadžbinskom ratu devedesetih godina stvorio isti onaj narod koji je, poslije genocida u NDH, postao doslovno živ klan-nedoklan. Smatram da će srpski narod u budućnosti, a mi ćemo biti svjedoci tog čina,

Matija Bećković: Smrt Njegoševa najveći je srpski poraz od Kosova, ali i novo rođenje

BESEDA NA AKADEMIJI U BARU POVODOM OSVEŠTANjA HRAMA SVETOG PETRA II LOVĆENSKOG TAJNOVIDCA – Kad su Vladiku Petra II sahranjivali, ispratili su ga knjaz i kneginja, dva arhimandrita, dva đakona i 20 sveštenika. Pucalo se, kažu, iz hiljadu pušaka. Kad je presahranjivan, ispraćen je bez krsta i sveće, bez sveštenika i srodnika. Bilo ih je svake fele, vere i nevere – samo nije bilo njegove crkve – Lako su se odlučili između male kapelice i grdosije mauzoleja do kojeg su probili tunel da, umesto onog grudobolnog, unesu „Njegoša“ od 28.000 kila. Nije se ni moglo drukčije završiti vreme u kojem je Njegoš ispisivan iz hrišćanstva uopšte, iz pravoslavne crkve posebno,

IZLOŽBA I PREDAVANjE „MOJE JADOVNO“ U LjUBLjANI

U parohijskom domu Crkvene opštine u Ljubljani, u subotu 3. juna, u 19.00 časova, biće otvorena izložba „Moje Jadovno“, u spomen stradalim Srbima i Jevrejima u kompleksu hrvatskih logora smrti Gospić-Jadovno-Pag 1941. godine. Prije otvaranja izložbe biće prikazan 15-minutni dokumentarni film „Dan sjećanja na Jadovno 1941-2016.“ i održana prigodna besjeda Dušana J. Bastašića i Nikole Milovančeva na temu: ,,O (ne)kulturi zaborava“. Izložba će biti postavljena od 09. – 19 maja 2017. a može se pogledati od 09. do 19. časova. Izložba „Moje Jadovno“, autora Dušana J. Bastašića, Dragoslava Ilića i Predraga Loze je projekat Kulturnog centra Novog Sada i udruženja Jadovno 1941. iz Banjaluke a nastala je korištenjem arhivske građe

Streljanje omladine u logoru Sajmište, od strane nemačkih vojnika, 1943.

Helsinški odbor Srbije želi staviti hipoteku Srbiji, amnestirati Hitlera i Pavelića ?

Novinarka „Slobodne Evrope“ Branka Mihajlović objavila je u ovom mediju prilog „Uklanjanje Nedićevih tragova u zločinu holokausta“.  Tema novinarskog priloga je predlog zakona o uređenju memorijala na mestu nacističko-ustaškog logora Sajmište. Piše: Nikola Milovančev U prilogu, u izjavama sagovornika autorice, ima više istorijskih neistina. Međutim, ključan je jedan navod, srž svega. To je izjava Sonje Biserko, predsednice Helsinškog odbora Srbije: „Logor jeste formalno bio na teritoriji NDH, međutim, logor je bio pod kontrolom okupatora i kvislinške vlade Milana Nedića. To se potpuno zanemaruje i Srbija se amnestira od odgovornosti.“ Da prevedem na narodski jezik: Srbiji treba nametnuti odgovornost za logor Sajmište (Zemun) 1941-1944. a to ujedno znači i amnestirati zločinački

Akademik Matija Bećković (Foto: mc.rs)

Bećković: Sačuvati ćirilicu – okupatori su je zabranjivali

Akademik Matija Bećković izjavio je da je dovoljan razlog da Srbi sačuvaju ćirilično pismo staro hiljadu godina to što ga je svaki okupator zabranjivao. „I da nema drugih razloga, to je dovoljno da ono bude sveto i sačuvano u svakom narodu koji se dokopao slobode“, rekao je Bećković za „Večernje novosti“ povodom najave Grada Beograda da će donijeti konkretne mjere za zaštitu tradicionalnog pisma. Akademik Miro Vuksanović izjavio je da ga je obradovala ta najava i da smatra da bi svako dobronamjeran volio da se ona ostvari. „Ako makar i ovlaš pogledamo ulice, stičemo utisak da je to nemoguće jer njima odavno već vlada latinica. Pozdravljam svaki pokušaj da se

Otkazana tribina na temu ,,O (ne)kulturi zaborava“

IZ ORGANIZACIONIH RAZLOGA TRIBINA SE ODLAŽE DO JESENI Pozivamo vas, da u ponedeljak, 29. maja 2017. godine, kada proslavljamo Sv. Vukašina, Jasenovačkog i Klepačkog, u 19 časova, u velikoj sali parohijskog doma Hrama Sv. Save na Vračaru (Krušedolska 2/A), sa blagoslovom Vladike Arsenija, nastojatelja Hrama Sv. Save prisustvujete tribini na temu: ,,O (ne)kulturi zaborava“ Na ovu temu govoriće: Dušan J. Bastašić (Udruženje građana Jadovno 1941.) Nikola Milovančev (Pravnik i istoričar) Moderator: Jerej Dalibor Stojadinović (Hram Sv. Save) Tribina se održava u organizaciji Hrama Sv. Save na Vračaru i Svetosavske omladinske zajednice Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke. Ulaz je slobodan.

Nemanja Dević

Nemanja Dević: Ja to bre volim, to je moje!

Poslednji put sam na Ravnoj gori bio 2012, sa dedom i bratom. Nas dvojica rešili smo tad da dedi, koji je već bio teško oboleo, ispunimo bar taj dan i skupa, za njegovog života, načinimo još neku lepu uspomenu. Deda nas, sećam se, sačekao u dvorištu, uspravan i vedar, obukao novu košulju i odelo, kao na liturgiju da je pošao. I nije marilo ni što smo promašili put i lutali – deda je bio srećan što je sa nama, i što i on posle mnogo godina ponovo odlazi u tu goru, u čije su ideale verujući pali njegov ded, stric i tast, a otac robijao… Voleo je moj Toma što

Akademik Matija Bećković

Beseda Matije Bećkovića na Akademiji u Baru: Oni koji ne veruju ni u Boga ni u Crkvu još ne odustaju da odlučuju ko je svet a ko nije

Svoj treći vek Njegoš počinje kao Sveti Petar II Lovćenski Tajnovidac čiju prvu crkvu osvećujemo u porti Sabornog hrama u Baru. Ona je dvojnica one koju je sam podigao na Lovćenu i amanetom namenio za svoju večnu kuću. Ta kuća je oburdana sa krova naše otadžbine, ali nije nestala već je osvitala na drugim mestima kao u ona doba „kad su crkve letele“. Za sad ih ima deset-petnaest, više nego vlašića, kao da se rađaju iz svakog kamenčića zburdanog sa Lovćena. Kao da su se četiri domaća sveca, čijim likovima je bila ukrašena, razleteli na sve četiri strane i ustali da je brane. Prvu je stric Sveti Petar Cetinjski obnovio

Nikola Tesla

Nikola Tesla piše..

“Dok spremam knjigu Teslinog prevoda Zmajevih pesama, sa vama delim neke od nikada prevedenih reči čoveka koji je menjao svet svojim izumima, ali i ostavio zlatan trag koji iz srca narodne tradicije vodi do večne istine. Na tom mestu Pupin i Tesla ne samo da su na istom putu, već njime koračaju jedan pored drugog: Nikola Tesla piše: “Na Kosovu polju pao je Miloš Obilić, najplemenitiji od svih srpskih heroja, nakon što je ubio sultana Murata II posred njegove velike vojske. Da se ne zna da je ovo istorijska činjenica, moglo bi se pomisliti da se radi o mitu, stvorenom pod uticajem Grka i Rimljana. Jer u Milošu vidimo i

Promocija knjige Foto: RTRS

Bijeljina: Promocija knjige Ratka Dmitrovića „Krst na Križu“ (VIDEO)

U bijeljinskoj Biblioteci „Filip Višnjić“ održana je promocija knjige Ratka Dmitrovića „Krst na Križu“ , koji je svojevrsni „vodič za bolje razumijevanje srpsko-hrtvatskih odnosa“ . Dmitrović je donedavno obavljao funkciju direktora Večernjih novosti , a u bogatoj novinarskoj karijeri , između ostalog, bio je i dugogodišnji dopisnik beogradske Politike iz Zagreba. Za knjigu „Krst na Križu“ Ratka Dmitorvića, Milovan Vitezović je, kao jedan od recenzenata, naveo da to nije knjiga optužbi, već knjiga istina. Pisana je ,kaže, da se sačuvaju za one „koji zaboravljaju brzinom svjetlosti“, za one sklone nacionalnoj amneziji. Srpsko-hrvatske odnose Dmitrović tumači prvenstveno kroz prizmu religije. „Krst na križu“ je vrlo obimna dokumentacija iz bogate novinarske biografije

Knjiga Ratka Dmitrovića, „Krst na križu“

Večeras predstavljanje knjige „Krst na križu“

U Narodnoj biblioteci „Filip Višnjić“ u Bijeljini večeras će biti predstavljena knjiga Ratka Dmitrovića „Krst na križu“, koja sadrži priloge za bolje razumijevanje srpsko-hrvatskih odnosa. Dmitrović je novinar-istraživač i generalni direktor srpske kompanije „Novosti“, a porijeklom je sa teritorije današnje Hrvatske. Autor kaže za knjigu da je plod tridesetogodišnjeg istraživanja i pokušaja da objasni i sebi i drugima otkuda tolika mržnja iz dijela hrvatskog naroda prema svemu što je srpsko. Dmitrović ocjenjuje da je budućnost hrvatsko-srpskih odnosa u spoznajama i suočavanju sa činjenicama koje su nesporne. Predstavljanje knjige „Krst na križu“ u bijeljinskoj Biblioteci biće održano u 19.00 časova. Izvor: SRNA Vezane vijesti: „Krst na križu“ bez retka mržnje |

Ko je spasao Savski most oktobra 1944. godine?

U povodu inicijative za imenovanje Savskog mosta nužno je upozoriti na istorijsku istinu: da je most prilikom povlačenja nemačke vojske 1944. spasen zahvaljujući Zemuncima Nikoli Baći Milovančevu i Krsti Krstiću, a da je inicijator akcije spasavanja mosta bio Nikola Milovančev. Punu istinu o tome je svojevremeno napisao publicista Milorad Gončin i objavio ju u svom feljtonu „Na Sremskom frontu“ u „Ekspres politici“ 1972. godine. M. Gončin je zapisao o tom događaju: „Generali Stefan i Felber nisu znali da su patrioti i ilegalci, nezavisno jedni od drugih, preduzeli mere da osujete miniranje mosta. Na zemunskoj strani to je učinjeno mesec i više dana pre oslobođenja Beograda, kada su ilegalci Krsta Krstić

Nikola Milovančev: Za Sajmište kriv Pavelić, a ne Nedić

Sa nevericom sam čuo izjavu ministra Aleksandra Vulina, koji je u vezi aktivnosti na uređenju spomen-područja logora Sajmište upleo i rehabilitaciju Milana Nedića U zemlji Srbiji ne mogu izgleda da se mirno i dostojanstveno završe ni pripreme za ono prema čemu bi trebalo imati pijetet i što se decenijama, u vreme vlasti Josipa Broza i njegovih političkih sledbenika, izbegavalo: obeležavanje nacističko-ustaškog logora Sajmište, u kojem su desetine hiljada nevinih našle smrt od zlikovačkih neljudi. Sa nevericom sam, prilikom posete gospodina Zurofa Beogradu, čuo izjavu ministra Aleksandra Vulina, koji je u vezi aktivnosti na uređenju spomen-područja logora Sajmište upleo i rehabilitaciju Milana Nedića. Teško naime mogu da verujem da ministar ne

Ratko Dmitrović

Srpsko zlatno tele

Imamo potencijal, pamet, čak smo i vredni, doduše kad nemamo drugog izbora, ali nam fali ono glavno… Vara se svako ko misli da Merkelova, ili njeni partneri u Londonu i Parizu, imaju ružičaste, ostvarive planove za budućnost Evrope. Nemaju. Nikada Evropa nije bila oskudnija u velikim idejama, u idejama uopšte, kao što je sada i godinama unazad. Izlazak Engleske iz EU, najava drugih zemalja da će uraditi isto, prodor radikalne desnice, posledica je bezidejnosti onih koji u rukama drže ključeve budućnosti Evrope. Sila destrukcije razara Stari kontinent, Balkan posebno, evo već dugi niz godina. Teoretičari i sociolozi politike ćute, ili mlate praznu slamu. Nigde jedne interesantne, nove ideje, od političara,

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.