arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Nemanja Dević: Bićemo svjedoci čina u kome će Republika Srpska ostvariti pravo na nezavisnost!

Istoričar Nemanja Dević je kao jedan od osnivača NVO Srpski akademski krug uspio da autorski prepoznatljivim i veoma upečatljivim tekstovima široj javnosti približi temu istorije srpskog naroda u Drugom svjetskom ratu. U razgovoru za Srpsko kolo Dević kaže da je sudbina Republike Srpske složeno pitanje koje od srpskih elita zahtijeva ono što im je u novijoj istoriji često nedostajalo: strpljenja i mudrosti. – Republika Srpska odraz je viševjekovne borbe za slobodu srpskog naroda zapadno od Drine. Nju je u Odbrambeno-otadžbinskom ratu devedesetih godina stvorio isti onaj narod koji je, poslije genocida u NDH, postao doslovno živ klan-nedoklan. Smatram da će srpski narod u budućnosti, a mi ćemo biti svjedoci tog

VIDEO – Miloš Ković: Sretenjska besjeda u Banjaluci

Tradicionalna Sretenjska besjeda u organizaciji Srbskog sabranja Baštionik, održana je po peti put, 15. februara 2017. lj.G. u prepunoj Svečanoj sali Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske u Banjaluci. Besjednik na temu „Vjera, nacija i država u novovjekovnoj istoriji srpskog naroda” bio je Doc. dr Miloš Ković sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Srbsko Sabranje Baštionik se zahvaljuje svima koji su doprinijeli da ova besjeda bude dobro održana. Ujedno se izvinjavamo onima koji su zbog nedostatka sjedišta, besjedu pratili stojeći. Pogledajte video: Izvor: Srbsko Sabranje Baštionik Banja Luka

Ratko Dmitrović

Evo otkud to dolazi

Jednu vrstu „razumevanja”, davno zabeleženu u Beogradu, nećete naći nigde u Evropi, verovatno ni u celom svetu U Sarajevu, u celoj Bosni, nećete pronaći nijednog Bošnjaka koji bi podržao odvajanje Republike Srpske od BiH; u Hrvatskoj nijednog Hrvata koji će vam sada, nakon svega – kad više ništa ne može da se promeni – kazati kako su Srbi 1990. godine imali pravo da stvore Republiku Srpsku Krajinu (RSK) i razgraničenje sa Hrvatskom; u Prištini nijednog Albanca koji bi osudio teritorijalno cepanje Srbije, odnosno stvaranje druge albanske (etnički čiste) države, zvane Kosovo. Ali ćete zato u Beogradu, očas posla, pronaći na desetine tzv. intelektualaca, političara, novinara, pisaca… sa stavom da je

Prof. dr Svetozar Livada

Svetozar Livada: Dogovor ekumenista da Stepinac bude svetac svih hrišćana

Stepinčev dnevnik kipti od mržnje Alojzije Stepinac je bio jedan od najužasnijih sveštenika u biskupijama pape Pija XII. Ja sam jedan od retkih koji je pročitao Stepinčev dnevnik koji, uzgred, nikada nije štampan, niti će ikada biti objavljen – kaže za „Vesti“ penzionisani univerzitetski profesor iz Hrvatske dr Svetozar Livada . Zašto je Stepinčev dnevnik i danas u rukopisu? – Zato što je Stepinac njime sam sebe osudio. I zato nikada taj dnevnik neće biti objavljen jer bi time bio srušen mit o Stepincu kao prelatu koji je stradao zbog svojih hrišćanskih uverenja i žrtvovanja za veru. Navedite neke zanimljive detalje iz tog rukopisa? – Čuvena je njegova izjava o

Ratko Dmitrović

Lojolina deca

Ovde su karte davno podeljene, sve je nacrtano i sve jasno. Srpska šansa leži u jednoj od metoda Miloša Velikog Ko misli da bi Srbija nešto dobila da sada, danas, u ponedeljak, prizna nezavisnost Kosova, taj ništa ne razume ili razume vrlo malo. Nakon tog priznavanja, već sutradan Vučića i Nikolića zaskočio bi zadatak da što pre pošalju ambasadora Srbije u Prištinu, da odrede zgradu u centru Beograda za kosovsku ambasadu. Pa onda glasanje za prijem Kosova u Ujedinjene nacije, FIFA, Savet Evrope… i ohoho toga. Zauzvrat Srbija bi dobila… duplo golo. Ništa. Kao što nije dobila ni za jedan ustupak do sada, počev od onih koje je činio Slobodan

Ratko Dmitrović

Dve tribine

Ni Davidović, ni Šljivančanin nisu moji favoriti, heroji, junaci… apsolutno ne, ali u ovom slučaju njih dvojica su gotovo nevažni Gotovo nesnošljiva količina licemerja – podignutog isključivo na političkom stavu i ubeđenju, odavno registrovanog kod nekih novinara, političara, pisaca, angažovanih intelektualaca, javnih ličnosti Srbije – dokazana je po ko zna koji put i ovog januara, a temelji se na dva slučaja vremenski udaljena 11 godina. Prvi se odigrao u Novom Sadu, drugi u Beški, selu inđijske opštine, lepoj varoši na desnoj strani Dunava. Stariji incident registrovan je na novosadskom Filozofskom fakultetu, gde su samozvani antifašisti držali tribinu na koju je upala grupa predvođena Goranom Davidovićem. Navodno, zveknuo je i jedan

Ratko Dmitrović

Ambasador, čiji?

Kako je jedan bivši ambasador ove zemlje u samo jednoj rečenici pokazao svu bedu politike koja je vođena u naše ime Više je, za poslednja dva meseca, u Beogradu proliveno suza zbog poraza Hilari Klinton na predsedničkim izborima nego u samoj kući Klintonovih. Neki u ovdašnjim političkim, diplomatskim, intelektualnim krugovima i dalje veruju da je ovo ružan san, da će se sve promeniti u trenutku, a Tramp nestati. Na to ih još od zatvaranja izbornih mesta navodi i Si-En-En. Ova medijska kuća, s krvavim tragovima širom planete, kampanju protiv Trampa dovela je do vrhunca 24 sata uoči inauguracije, analizom mogućnosti da izabrani predsednik SAD bude ubijen pre ulaska u Belu

Akademik Matija Bećković Foto: RTRS

Bećković: Najgore je što Cerić i Kurtćehajić govore ono što misle

Akademik Matija Bećković ocijenio je da se predstavnicima Svjetskog Bošnjačkog kongresa Mustafi Ceriću i Suadu Kurtćehajiću, koji su izjednačili Republiku Srpsku sa NDH i “Islamskom državom” i zatražili ukidanje njenog imena, ne može prigovoriti da ne govore ono što misle i naglasio da je to “od svega najgore”. Bećković je rekao Srni da se “samo može zamisliti šta oni misle”, a posebno Cerić koji je izjavio da bi Bošnjaci u BiH trebalo da podignu tužbu protiv izučavanja i čitanja “Gorskog vijenca” u Crnoj Gori ili bilo gdje jer je u njemu našao korijene genocida nad Bošnjacima. “Možete misliti šta misle o nama kada tako misle o Njegošu i Andriću”, naveo

Ratko Dmitrović

Kolektivna naplata jednog ličnog poniženja

Nije daleko dan kada će se, zahvaljujući u velikoj meri i Miloradu Pupovcu, ekskluzivnom zastupniku i predstavniku Srba ih Hrvatske, jedini Srbin u toj državi zvati Milorad Pupovac (Napomena urednika portala: Ovaj prilog je napisan krajem decembra 2010. godine ali je i danas aktuelan.) Novinari koji su 1997. godine izveštavali iz Sabora Hrvatske, nikada neće zaboraviti tih svakako interesantnih i pomalo dramatičnih 70 minuta. Posle rasprave i ponekog usvojenog amandmana, došlo je vreme za izglasavanje paketa ustavnih promena u hrvatskoj državi među kojima je veliku, možda i najveću pažnju pobuđivala ona o preimenovanju Sabora Republike Hrvatske u „Hrvatski državni Sabor“. Zašto? Zato što je to ime Sabor nosio samo u

Knjiga o Draži

Nemanja Dević: Zašto „Knjiga o Draži“

Za istoričara koji se bavi proučavanjem događaja u periodu 1941–1945, “Knjiga o Draži” će predstavljati nezaobilazno štivo i značajno vrelo saznanja. Knjiga o Draži, nastala s povodom 1956. godine, predstavljala je jedinstven „projekat“ koji je okupio političke i vojne saradnike poslednjeg srpskog đenerala, razjedinjene i rasute od Kanade do Australije. Dvotomna knjiga, koja je okupila 40-ak autora, i kroz njihove istorijske eseje objedinila opise događaja iz Drugog svetskog rata na čitavom srpskom prostoru, imala je za krajnji cilj da, kada u Beogradu to nije bilo moguće, pred svetsku javnost iznese istinu o oklevetanom Ravnogorskom pokretu, poraženom u građanskom ratu u Jugoslaviji. Pisci „ravnogorske istorije“ su podsećali i na uspehe i

Metajna_litija_1.jpg

Metajnska litija 2015.

Velika je razlika između potomaka fašističkih zločinaca i potomaka žrtava fašizma. Nije lako ni jednima ni drugima Piše: Zorica Đoković Metajnska litija 2015. – ostrvsko čudo neviđeno u 74 godine od osnivanja i zatvaranja prvog logora za žene i djecu u Drugom svjetskom ratu, zvuči veliko i jeste veliko, ali ne na oko. Pa, ipak, bila je trn u oku. Nekima. Kako je moguće da mala metajnska litija sa tri pravoslavna sveštenika i četrdesetak hodočasnika, uključujući i kamermane, novinare i foto-reportere, čija je trasa iznosila jedva 250 metara, inspiriše neku gospodu koja se uz tu trasu slučajno zatekla, a nisu bili, sad već po pravilu, antagonistički raspoloženi navijači, na vrijeđanje

Bećković Za kralja sam jer je predsednik Srbije, predsednik Srbije, a kralj Srbije kralj svih Srba

Posle tolikih žrtava stvorena je Republika Srpska i ona je sada toliki problem. Prigovara im se zašto slave svoj rođendan i slavu, što je zapamćeno samo u najneslavnijim i neslobodnijim vremenima, kaže za Sputnjik akademik Matija Bećković, koji govori i o tome kako su Srbi izdali svoje žrtve i svog kralja. U kom društvenom uređenju živimo? Nekada ste živeli u nadi da će Milošević biti naš poslednji predsednik, da li je u Vama ostalo nade da će Srbi ikada više videti krunisanje svog kralja, da li bi to nešto promenilo? — Da je Titu palo na pamet da se proglasi za kralja, svi naši republikanci bi preko noći postali monarhisti.

Ratko Dmitrović

Nedokučiva tajna

Uz sva dodatna pitanja i dileme, koje su vekovi uneli u hrišćanstvo, samo jedna Isusova lekcija, ona o davanju, dovoljna je da ga slavimo Nema nevernih, ateizam je samo kvalifikacija za one koji odbijaju da prihvate religijske postavke, dogme, počev od neupitnosti postojanja boga. Kad čujete “nevernika” kako objašnjava da je vera izmišljena radi kolektivne kontrole grupa, zajednica i naroda, naglašavajući da je njegov um slobodan, vanreligijski, da ne veruje u boga već u dobrotu, poštenje, ljubav, ljudskost… znajte da isped sebe imate dubokoverujuću osobu. Religioznu ne, verujuću da. Nema suštinske razlike između onoga koji slepo veruje u boga (šta god pod tim podrazumevao) i onoga ko veruje, uzmimo, u

Akademik Matija Bećković

Matija Bećković: Okupacija

Kad ste nas već okupirali Kakav je problem Da budete malo ljubazniji Što mora svaku okupaciju Da prati isti buđav izraz lica I neskrivenog gađenja Ako se sve na svetu promenilo Zašto bi jedino okupacija I u trećem mileniju Izgledala kao u prva dva Kao da niste ništa naučili Ni od jedne prethodne okupacije Zašto bi uz okupaciju na kraju istorije Trijumfa ljudskih prava i demokratije Bila obavezna nabusitost i arogancija Zar već sebi ne možete priuštiti Da malo predahnete i u sve unesete Nešto malo lakoće I koliko toliko stila i šarma Što mora povodac da se vidi I modrice po vratu Kao da su ešarpe skupe Ne može

Ratko Dmitrović

Čudo u Beču

Prosečnom Evropljaninu preostaje još samo nada da će stari kontinent od islama zaštititi ista sila koja je to učinila i 1683. godine Hoće li Svevišnji serijom čuda, u ovom vremenu, ranog 21. veka, sačuvati Evropu od islama kao što se, veruju i neki istoričari, dogodilo krajem leta 1683. godine, za vreme Druge opsade Beča? Tada je sve bilo na strani Turske; brojnost vojske, opremljenost, zalihe, savremeno naoružanje, pre svega artiljerija… Na drugoj strani, Beč nije u potpunosti bio spreman za odbranu, koalicione vojske nisu se okupile na vreme, zalihe su bile mršave a gradom je vladala kuga, koseći redom i šireći jezivi strah. I onda se dogodilo nešto neobjašnjivo; žarište

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.