arrow up
Foto: Vladimir Stojaković | Dušan Bastašić: Više učimo o bitkama Romela u Africi nego o stradanju Srba

Dušan Bastašić,: “Pokolj” je srpski “Holokaust”

Kada za nešto nemate ime onda to morate da opisujete, pri tome često nešto dodajete ili izostavite, pa se na kraju sve to izvitoperi ili nestane i zato je važno da naši istoričari i javnost kao “Pokolj” imenuju genocid Nezavisne Države Hrvatske (NDH) počinjen nad pravoslavnim Srbima tokom Drugog svjetskog rata. Rekao je to u intervjuu za “Glas Srpske” predsjednik Udruženja “Jadovno 1941.” Dušan Bastašić, povodom odluke ovog udruženja da stradanje Srba od NDH dobije taj poseban naziv. Termin “Pokolj” u svijetu bi za srpske žrtve, kako objašnjava Bastašić, značio kao “Holokaust” za jevrejske ili “Porajmos” za romske žrtve genocida. Kaže da je još prije dvije godine naučnoj zajednici predlagao

Dušan Bastašić, predsjednik Udruženja “Jadovno 1941.” : Hrvati gaze sjećanje na Jadovno

Nakon što je tokom 90-ih godina Hrvatska gotovo etnički očišćena, sada se pokušavaju zatrti i stratišta, nijemi svjedoci stradanja Srba poput Jadovna, i to putem izrežiranih hapšenja i spornih optužnica protiv nekadašnjih pripadnika Vojske Republike Srpske. Smatra ovo predsjednik Udruženja “Jadovno 1941” Dušan Bastašić, navodeći u intervjuu za “Glas Srpske” da hapšenje penzionisanog generala VRS Dane Lukajića 30. juna ove godine, a zbog navodnih zločina u logoru Manjača, ali i prošlonedjeljno podizanje optužnice protiv njega, odnosno tajming kada je ona podignuta, razotkrivaju pravo lice vlasti u Hrvatskoj i njihove stvarne namjere. – Жeljeli su diskreditovati ovo srpsko stratište u Jadovnu, ali i na sve načine iz svijesti svojih građana izbrisati

Predsednik UG "Jadovno 1941" Dušan J. Bastašić Foto M. Filipović

Dušan J. Bastašić: Kome i čemu služe „rasprave“ o broju žrtava Jasenovca?

Nedavno je na sajtu Muzeja žrtava genocida iz Beograda osvanuo prilog pod naslovom: „Jedan prilog za raspravu o broju stradalnika u Jasenovcu“. Pored nekoliko uvodnih rečenica, postavljen je faksimil uvodnika septembarskog izdanja lista „Prosvjeta“ iz Zagreba pod naslovom „Nije sto hiljada malo“. Ovim se opet, po ko zna koji put za redom, javnost pokušava zaokupiti brojem jasenovačkih žrtava. Bolna tema, broj žrtava u Jasenovcu, aktualizovana je u Hrvatskoj početkom devedesetih dolaskom proustaške vlasti na krilima sponzora iz ustaške emigracije. Od tada do danas, uvećava se broj onih koji umanjuju, banalizuju i osporavaju Pokolj, genocid nad Srbima, počinjen od strane NDH. Posebno u Jasenovcu, paradigmi srpskog stradanja. Sve je više onih

Jovan šumom a Ivica drumom ili: O činjenju, nečinjenju i zločinjenju

Prema sudu Jovana Ćulibrka, predsjednika UO Muzeja žrtava genocida, izložba „Jasenovac, pravo na nezaborav“ prikazana u sjedištu UN u Njujorku, bez određenih „korekcija“ ne može da se izloži u Izraelu. Piše: Dušan J. Bastašić Sredinom 2016. godine imao sam čast da budem pozvan u Ministarstvo spoljnih poslova Srbije povodom priprema za izložbu „Jasenovac, pravo na nezaborav“, državnog projekta kojim je Srbija trebala da svijetu objelodani istinu o Jasenovcu. Početkom decembra iste godine, koordinator projekta, ambasador Ljiljana Nikšić pokazala mi je u Muzeju diplomatije Ministarstva spoljnih poslova Srbije, ne krijući zadovoljstvo, prvih nekoliko tek završenih izložbenih panoa. Videći na jednom panou istaknut broj od 700.000 žrtava Jasenovca, pitao sam da li

Dušan J. Bastašić

Dušan J. Bastašić: Muzej gori a Veljko se češlja ili o činjenju, nečinjenju i zločinjenju V. Đurića Mišine

Kada bi direktor Muzeja žrtava genocida imao savjetnika za odnose sa javnošću i uvažavao njegovo stručno mišljenje, ne bi se na način na koji to čini protekle dve godine, obrušavao ne samo na djelo i ličnost starijih kolega, pokojnih ili onih u poznoj životnoj dobi nego i na ono malo pregaoca koji samostalno ili kroz nevladine organizacije, nastoje doprinijeti kulturi sjećanja i pamćenja na žrtve Pokolja, tog sistematskog državnog zločina genocida počinjenog nad pravoslavnim Srbima tokom Drugog svjetskog rata od strane Nezavisne Države Hrvatske. Ne priliči pristojnom čovjeku, kamoli članu akademske zajednice, direktoru državne ustanove da u javnoj komunikaciji sa bilo kime koristi pijačni vokabular. Svoj arogantan odnos, direktor najviše

Tanjug (video)

Bastašić: O činjenju, nečinjenju i zločinjenju (4)

Nakon nedavnih uvredljivih napisa o djelima akademika Vasilija Krestića, Veljko Đurić Mišina se u sličnom maniru ustremio i na rezultate rada nedavno preminulog dr Đure Zatezala. Piše: Dušan J. Bastašić Veljko Đurić Mišina se nedavno oglasio prilogom pod bombastičnim naslovom: „Ko i kako (zlo)upotrebljava veliku srpsku tragediju“. Za očekivati je bilo da će pod tim naslovom, direktor Muzeja žrtava genocida „raspaliti“ po onima koji zdušno rade na nestanku ustanove na čijem je čelu, ali to se još nije desilo. Naime, danom stupanja na snagu zakona o „Ustanovi Spomen Жrtve na Sajmištu“, prestaće da postoji Muzej žrtava genocida u Beogradu. Mada je ovaj zakon trenutno u fazi nacrta, ne sumnjam da će

srbsken-tekst1.jpg

Dušan Bastašić: Da nam se ne ponove Jadovno i Jasenovac

Izgradnja i dizanje svijesti o stradalničkoj istoriji našeg naroda na vjetrometini na kojoj živimo, samo je jedan mali, ali veoma važan, segment borbe za biološki opstanak na ovim prostorima i za sigurniju sutrašnjicu naših potomaka. Oni ostali, ključni segmenti te borbe, svakako su zadatak institucija Srpske i Srbije. Otkrovenje Jovanovo: “I vidjeh zvjer gdje izlazi iz mora, koja imaše deset rogova i sedam glava…” (13.01). Autor crteža: L.G. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 24. februara. 2016. godine. Oni koji su tog julskog jutra 1991. pristizali u Crkvu Svetog Blaža na nedjeljnu misu s nevjericom su pogledavali prema šleperu parkiranom nedaleko odatle i na

Dušan J. Bastašić

Dušan Bastašić, predsjednik Udruženja “Jadovno 1941”: Hapšenja i sijanje straha neće ubiti istinu o zlu

Predsjednik Udruženja potomaka i poštovalaca žrtava kompleksa ustaških logora “Jadovno 1941”, Dušan Bastašić, kaže da hapšenja i pritisci neće pokolebati njega i članove udruženja da nastave da čuvaju sjećanje i istinu o stradanju više od 38.000 Srba u ustaškim logorima Gospić – Jadovno – Pag. On kaže da nije bio u autobusu iz kojeg je hrvatska policija izvela pukovnika Vojske RS Daneta Lukajića i odvela ga u nepoznatom pravcu, ali ističe da je svima jasno da hapšenje nije bilo slučajno, ali i da nije postiglo cilj. – Čovjek je svake godine išao sa nama i nikada nije bilo problema. Zato je jasno da je cilj bio da se poremeti ili

Prikazan film “Krst nad jamom” autora Dušana Bastašića

Večeras je Udruženje građana „Jadovno 1941“ u Domu kulture organizovalo projekciju dugometražnog dokumentarnog filma „Krst nad jamom“, kojem je prethodila izložba fotografija pod nazivom „Tamo gdje pravednici počivaju“. Dugometražni dokumentarni film “Krst nad jamom” autora Dušana Bastašića i izložba umjetničke fotografije mladog banjalučkog profesionalnog fotografa Nikole Zajca, koji su večeras predstavljeni dubičkoj publici, na nov način obrađuju stradanja Srba u kompleksu stratišta Jadovno, gdje su srpski civili bacani u kraške jame i ubijani. „ Na  ovim fotografijama i u filmu nema nekih teških i opterećujućih scena , izmrcvarenih tijela , srbosijeka, noževa , jer smo pokušali ovu temu podići na jedan viši kulturološki , univerzalniji nivo sa koga će mladima

Dušan J. Bastašić

Dušan Bastašić: Sećanje na žrtve NDH je usmjereno i na prevenciju genocida

«Uradili smo film koji smo uspeli da prikažemo u srpskoj metropoli, u Beogradu, i naravno da to predstavlja zadovoljstvo, pogotovo što je došao neočekivani broj ljudi», kaže za NewsFront — Srbija gospodin Dušan J. Bastašić, osnivač udruženja građana «Jadovno 1941.» o promociji njegovog filma «Krst nad jamom». Udruženje „Jadovno 1941.“ od 2009. godine posećuje, istražuje i obnavlja sećanje na mesta masovnog zločina i srpskog stradanja u kompleksima hrvatskih ustaških logora. «To veliko stradanje tokom Drugog svetskog rata od strane NDH i njenih vojnih formacija je bitno odredilo životne puteve potomaka žrtava. Samo na području logora Jadovno od 40 000 žrtava ima ogromni broj potomaka. To znači da je veliki broj ljudi

Dr Dušan J. Bastašić fotografija: Frontal.SRB/DHS

Dušan Bastašić gost emisije “Pod znakom pitanja”

Još jednom podsećamo na najbestijalnije, najstrašnije i najmonstruoznije zločine koje ljudski um uopšte može da pojmi, a kojima je bio zložen srpski narod u NDH za vreme Drugog svetskog rata. Sa dr Dušanom Bastašićem, predsednikom Udruženja građana „Jadovno 1941.“ koje okuplja potomke i poštovaoce žrtava kompleksa ustaških logora Jadovno-Gospić-Pag razgovaramo o nedavno lociranoj masovnoj grobnici na Pagu, o jadovničkoj kapeli i aktuelnostima u udruženju. Poslušajte emisiju: http://jadovno.com/wp-content/uploads/2017/11/02.11.17-Pod-znakom-pitanja-Bastasic-0.54.04.mp3 Emisija je emitovana 02. novembra 2017. godine. Izvor: Slovo Ljubve Vezane vijesti: Dušan Bastašić: Više učimo o bitkama Romela u Africi nego … Dušan Bastašić: Da nam se ne ponove Jadovno i Jasenovac … 01.07.2017. Dušan J. Bastašić nad Šaranovom jamom – VIDEO … Dušan Bastašić: Suočavanje

Foto: Vladimir Stojaković | Dušan Bastašić: Više učimo o bitkama Romela u Africi nego o stradanju Srba

Dušan Bastašić: Više učimo o bitkama Romela u Africi nego o stradanju Srba

Dušan Bastašić, predsjednik Udruženja građana “Jadovno 1941”, rekao je da su se zločini, odnosno genocid NDH-a nad Srbima proteklih decenija sistematski zataškavali te da do prije desetak godina nije znao da je u kompleksu ustaških logora Jadovno – Gospić – Pag ubijeno više od 40.000 ljudi, od čega više od 38.000 Srba. NN: Nedavno je po osmi put obilježen Dan sjećanja na Jadovno. Jeste li zadovoljni kako je to sve proteklo? Bastašić: Nikad više ljudi iz Srbije i RS nije bilo kao sada. I što je za nas jako važno – nismo nikad imali jaču i bolju medijsku podršku iz Srbije i RS, a sigurno je da je to djelimično

Dušan J. Bastašić

01.07.2017. Dušan J. Bastašić nad Šaranovom jamom – VIDEO

Kod Šaranove jame na Velebitu 01. jula 2017. je obilježen „Dan sjećanja na Jadovno 1941. godine“ i 76 godina od stradanja 38.000 Srba u kompleksu logora smrti Nezavisne Države Hrvatske, Gospić-Jadovno-Pag. Ovaj molitveni skup organizovalo je Udruženje „Jadovno 1941“ čiji je predsjednik Dušan Bastašić rekao da je istovremeno tužan i ponosan, jer se nalazi na srpskom stratištu i vidi nikad veći broj ljudi u bijelim majicama sa natpisom „Jadovno `41“. – Ova bijela boja na našim majicama pokazuje da ovdje dolazimo bez mržnje i čista srca punog ljubavi da se pomolimo za svoje sunarodnike i srpske novomučenike, koji strašno postradaše na ovom mjestu rajske prirode, a, u stvari, na tako

Dušan J. Bastašić

Profesore Mišina u kakvu to raskolničku kaljužu gurate srpsku javnost?

Direktor Muzeja žrtava genocida nas onako “ex cathedra”, u maniru izlagača na naučnom skupu, po ko zna koji put za redom, pokušava zaokupiti brojem jasenovačkih žrtava Piše: Dušan J. Bastašić Onaj dio nevladinog sektora koji okuplja potomke i poštovaoce žrtava Genocida, na srpskom jeziku Pogroma, Satiranja, Istrebljenja ili Pokolja počinjenog od strane Nezavisne Države Hrvatske, iz mnogo razloga pažljivo prati svaku javno iznesenu riječ direktora Muzeja žrtava genocida iz Beograda. Od toga, koja osoba stoji iza te funkcije, mnogo je važnije da ona predstavlja ne samo najvišu, državnu instituciju Srbije ali i vaskolikog srpskog naroda, u čijoj je kompetenciji (između ostalog) izučavanje, publikovanje i obrazovanje Srba o Pogromu, Satiranju, Istrebljenju

NAJNOVIJE VIJESTI

MOM DEDI NIKOLI

Došla sam ti, Liko, stojim na dedovini. Prepoznaješ li me, zemljo? Došla sam

Srpski Velebit

Pokušavam da se setim kada sam prvi put čula za Jadovno. Bilo

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.