arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž

Da li Nemci žele novog Hitlera (video)

Deset odsto Nemaca priželjkuje novog firera poput Hitlera, navodi se u novom video-snimku „Dojče velea“. Prošle godine je izbrojano 595 fizičkih napada na izbeglice sa 434 povređene osobe. Država i civilno društvo se staraju da ovo ostane izuzetak, a ne pravilo. Da li su se Nemci uspešno suočili sa mračnom prošlošću? Izvor: SPUTNjIK Vezane vijesti: Neonacisti među vojnicima | Jadovno 1941. U Njemačkoj svaki peti dan jedno krivično djelo neonacista …

Vladan Ivković: Srpske izdaje, III dio

Među Srbima još uvijek dominira premisa da su pozitivci u Drugom svjetskom ratu bili samo oni koji su se aktivno i žrtvujući sebe – i narod – borili protiv fašizma. Iz toga ishode četničko-partizanske rasprave i beskrajna dokazivanja ko se borio protiv fašističkog okupatora, a ko je s njim sarađivao, tj. ko su bili dobri momci, a ko loši. Srpski obrazac, očišćen od dezorijentišućih uticaja, ne smije da se zasniva na odnosu učesnika prema imperijalističkim ideologijama i njihovim nosiocima, nego isključivo prema stubovima srpskog interesa. Dakle, dobar je bio onaj Srbin koji se borio za Srpstvo, loš je bio onaj koji nije. Nije ko se hrabro borio, nego ko se

U Argentini pronađena skrivena soba sa “nacističkim blagom“

U skrivenoj sobi u jednoj kući u blizini argentinske prestonice Buenos Ajresa policija je pronašla, kako veruje, najveću kolekciju nacističkih artefakata u zemlji BUENOS AJRES – U skrivenoj sobi u jednoj kući u blizini argentinske prestonice Buenos Ajresa policija je pronašla, kako veruje, najveću kolekciju nacističkih artefakata u zemlji. Među „nacističkim blagom“ su bista Adolfa Hitlera, lupe spakovane u elegantnim kutijama sa svastikama, kao i jezivi medicinski instrumenti korišćeni za merenje obima glave. Oko 75 predmeta pronađeno je u kući kolekcionara u Bekaru u predgrađu Buenos Ajresa, a nadležni veruju da su u pitanju originali koji su pripadali visoko rangiranim nacistima koji su u Južnoj Americi pronašli utočište posle bekstva

Kod Brandenburške kapije, 1945. (Foto: Vladimir Grebnjov/TASS)

Jegor Holmogorov: Pobeda Rusije nad hitlerovskom Nemačkom prosečnom Zapadnjaku deluje protivprirodno

Tako glupo zvuči današnji lament da „ne bismo pobedili bez saveznika“: naprotiv, u mnogo većoj meri je tačno da saveznici, čak i pored sve moći Amerike, ne bi pobedili bez nas. Pobeda 1945. godine i naši vojnici u Berlinu predstavljali su izvanredno čudo, neverovatan sticaj okolnosti, koje zapadna politika nije predvidela Anketa koju je televizijski kanal „Raša Tudej“ (Russia Today) sproveo zajedno s velikim zapadnim agencijama za istraživanje javnog mnjenja pokazala je da se većina stranaca ne seća uloge Rusije u Drugom svetskom ratu. Pedeset odsto ispitanika misli da su Hitlera pobedile SAD, 22 odsto glavne zasluge pripisuje Britaniji, i samo 14 procenata se seća uloge Sovjetskog Saveza. Ostali ili

Ugledan i plemenit: Fotografija Eugena Paula

I Kovin imao svog Šindlera

O Božiću, pre 75 godina Eugen Paul, kovinski Nemac, smrti je spasao sto sugrađana, Srba, piše u tekstu objavljenom na sajtu podunavlje.info. Svojom glavom je garantovao za njihove, da ih ne streljaju njegovi sunarodnici. Okupacija je u Kovinu bila ušla u drugu godinu, a u prvu zimu. Nemačka vojska je bila smeštena u dve škole, zbog čega je prethodna školska godina okončana u Svetosavskom domu. „Švabe su uoči Božića priredile grožđe-bal, igranku. Jedan od njih se zagledao u neku mladu Srpkinju, nije odustajao, na kraju je ona pristala da s njim izađe“, seća se događaja iz januara 1942. Aleksandar Paul, tada devetogodišnjak, sin Eugenov. Priča ovde ima mutan detalj; savremenici

Tito i Draža su se razišli oko novca

Koji su pravi razlozi sukoba komunista i njihovih protivnika u Drugom svetskom ratu. Partizani u trezoru banke u Užicu našli 45 miliona rubalja, a četnicima dali tek petinu Precizniji odgovor na pitanje zašto su propali svi pokušaji Josipa Broza Tita i Draže Mihailovića da se nađe zajednički jezik u ujedinjenju njihovih pristalica u otporu okupatoru, po svemu sudeći, nećemo skoro dobiti. Istorijsku dilemu kako je i zašto došlo do oružanih sukoba formacija partizana i četnika, i da li je uopšte bio moguć bilo kakav dogovor ove dve strane, ne mogu razrešiti samo postojeći dokumenti i memorski zapisi neposrednih učesnika. Kako sada stoje stvari, neophodna je sveobuhvatna stručna analiza, ne samo

Komemoracija povodom godišnjice deportacije Jevreja iz Subotice

Polaganjem venaca na Spomenik stradalih Jevreja kod nekadašnjeg geta i komemoracijom u Velikoj većnici Gradske kuće u petak je obeleženo 73 godine od deportacije Jevreja iz Subotice. Tog 16. juna 1944. oko četiri hiljade subotičkih Jevreja odvedeno je u nacističke, koncentracione logore širom Evrope. Najveći deo njih, oko tri hiljade, iz tih logora se nije vratio. Nekada veoma brojna, jevrejska zajednica u našeg gradu danas broji 250 duša. – Naš zadatak je da sačuvamo uspomenu na sve stradale u koncentracionim logorima. Uspomena na njih nije bila čuvana kao gradska baština i baština svih nas, to je počela da bude početkom devedesetih godina prošlog veka na inicijativu pisca Boška Krstića i tadašnjeg gradonačelnika

U Lijevču polju osveštan spomenik herojima Jugoslovenske Kraljeve vojske u Otadžbini (FOTO)

U subotu, 17.06.2017.godine, u Lijevču polju na tritoriji opština Srbac i Gradiška održan je pomen i osvećen spomenik poginulim pripadnicima Jugoslovenske Kraljeve vojske u Otadžbini iz Gacka i Crne Gore. Na prostoru Lijevče polja u proljeće 1945.godine od početka aprila do kraja juna stradali su četnici napadnuti od združenih snaga; ustaša, domobrana, njemačkih snaga i partizana. U jednom kratkom vremenu opkoljeni sa svih strana ginuli su za zakletvu Kralju i Otadžbini. U crkvi u mjestu Razboj Lijevče u 10,00 časova, opština Srbac, održan je pomen na sv. Joanikija Lipovca koji je ovdje poslednji put blagoslovio starješine, vojnike i vjerujući srpski narod prije polaska na put bez povratka. U 13,00 časova u prisustvu

U subotu 17. juna na Šibovima parastos borcima Jugoslovenske vojske u otadžbini

U Banjaluci će u subotu 17. juna sa početkom u 13. časova služenjem parastosa biti obilježena 72. godišnjica stradanja boraca Jugoslovenske vojske u otadžbini (JVuO) na Šibovima. Sa početkom u 13:00 časova će kod krsta i Spomen ploče na Šibovima (Banja Luka) biti služen parastos na grobnici u kojoj počiva oko osam stotina boraca JVuO, a koja se nalazi na poznatom banjalučkom izletištu, pored planinarskog doma. Istog dana u 10:00 časova u crkvi u Razboju (opština Srbac) biće služen molitveni pomen vojnicima Jugoslovenske Vojske u Otadžbini i srpskom narodu iz Crne Gore, stradalim 1945. godine, na Lijevčem polju. Ovo je izjavio predsjednik Okruga Krajine Ravnogorskog pokreta otadžbine Srpske Darko Bogovac.

Vladan Ivković: Srpske izdaje, II dio

Izdajom i slomom versajske Jugoslavije završava se obaveza bilo kojeg činioca prema ovoj nesretnoj tvorevini, ali njome prouzrokovana tragedija srpskog naroda tek počinje, a obaveze prema opstanku Srpstva postaju naglašene kao nikad do tad. U ovom, drugom dijelu “Srpskih izdaja“ baviću se grupama koji od izdajnika zajedničke im propale države postaju spoljni neprijatelji jednog njenog dijela, Srpstva. A kad navodim imena tih grupa, mislim na pojedince, političke strukture i borbene formacije koje su istupale u ime tih grupa, a ne samo bile rodom iz njih. Primjera radi, Josip Broz tokom rata nije istupao u ime Hrvata, bez obzira na korist koju će njegovo djelo donijeti Hrvatima, nego su to činile

Na svakih 16 poginulih Nemaca 15 je ginulo u ratu sa SSSR, a 1 na drugim ratištima

Tokom proteklih nekoliko decenija vodi se sveobuhvatna kampanja kako bi se što više umanjio doprinos SSSR-a pobedi nad fašizmom, a svaki uspeh Crvene armije pripisuje se pre svega američkoj pomoći bez koje bi, kako navode neki, „SSSR bio nemačka provincija“ još 1941. godine. Američki Kongres je u martu 1941. godine doneo zakon o davanju povoljnih namenskih kredita za kupovinu oružja i drugih vojnih materijala od SAD. Kredit su mogle dobiti zemlje „čija odbrana ima značaja za interese SAD“, s tim da se otpiše dug za oružje i materijale koji se potroše u toku rata. Taj sistem je dobio naziv „Zakon o zajmu i najmu“ (lend liz). Velika Britanija postala je

Žestok tekst Mila Lompara: „Vlast može obeležiti grobove Hitlerovih vojnika, ali ne i mesto gde je ubijen Draža Mihailović“

Piše: Milo LOMPAR, „Stanovište“ Ponekad se učini da formula o promeni svesti – kao treći nemački uslov za pristupanje Srbije Evropskoj uniji i kao magijska reč u govorima srpskog predsednika – predstavlja stereotipnu i retoričku poštapalicu koja je lišena kako namere tako i praktičnog dejstva. Ovaj utisak se pojačava ako zapazimo da su zapadni (američki) činioci skloni da mnogi aspekt svakodnevnog života, rastući autoritarizam, smanjivanje demokratskih sadržaja u javnom prostoru, nezakonito ponašanje vlasti, zanemare u korist sistematskih postupaka naše državne politike kojima se Kosovo i Metohija – u skladu sa Briselskim sporazumom – izdvajaju iz Srbije i onih postupaka koji našu zemlju sistematski približavaju NATO-u. No, velika je zabluda verovati da promena u državno-pravnom pitanju ne

Osuđeni neonacista izručen Berlinu

Mađarska policija saopštila je da je predala njemačkim vlastima neonacistu koji je pobjegao iz Njemačke da bi izbjegao zatvorsku kaznu na koju je osuđen zbog negiranja Holokausta i antisemitizma. Horst Maler priveden je 15. maja u zapadnom mađarskom gradu Sopronu na osnovu međunarodne potjernice, a sud u Budimpešti naredio je prošle sedmice da on bude izručen Njemačkoj. Policija je objavila da je Maler prebačen u njemački pritvor sa aerodorma u Budimpešti, prenio je AP. Maler /81/ je osnivač ljevičarske militantne grupe „Crvena armija“. Kasnije je prešao među ultradesničare i osuđen je više puta za djela povezana sa neonacizmom. On je pobjegao iz Njemačke nakon što mu je dozvoljeno da napusti

Milan Nedić

Vladimir Dimitrijević: Nemci i ustaše o Milanu Nediću

UMESTO UVODA Tragična sudbina đenerala Milana Nedića i dalje zahteva savesno istraživanje. Jedan od mogućih pravaca istog mogao bi biti čitanje istorijskih izvora koji potiču sa okupatorske strane. Naime, nemački okupator nikad nije do kraja verovao Nediću, jer su znali njegove predratne stavove, naročito kad su zaplenili dokumentaciju francuske vojske prilikom osvajanja Pariza 1940. Pošto je Jugoslavija tajno pregovarala s Francuzima o ratnoj saradnji na antinacističkoj osnovi, a Nedić je bio ministar vojni, senka sumnje je trajno ostala na njemu. Nemački istoričar Johan Višt, koji se bavio Hitlerovim odnosom prema Kraljevini Jugoslaviji, u svojoj knjizi „Jugoslavija i Treći rajh“, objavljenoj u Štutgartu 1969, ukazivao je da su Nemci znali da

Na današnji dan rođena najpoznatija jevrejska žrtva Holokausta

Na današnji dan 1929. godine rođena je Anelis „Ana“ Mari Frank, jedna od najpoznatijih jevrejskih žrtava Holokausta. Rođena je u Frankfurtu na Majni u Njemačkoj, ali je veći dio života provela u Amsterdamu. Druga je ćerka Ota i Edit Frank-Holender i mlađa sestra Margo Frank. Ana je bila državljanin Njemačke do 1941, kada joj je oduzeto državljanstvo po Nirnberškim zakonima. Postala je poznata poslije smrti, zahvaljujući objavljivanju dnevnika u kojem je opisala život tokom skrivanja za vrijeme nacističke okupacije u Drugom svjetskom ratu. Anina porodica se 1933. preselila u Holandiju koju je nacistička Njemačka okupirala 1940. godine. Kada su 1942. godine progoni Jevreja postali učestaliji, Frankovi su se sakrili u

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.