arrow up

Sud još nije razmatrao Nedićevu rehabilitaciju

Do kraja ove godine neće biti poznato da li će biti usvojena žalba podnosioca zahteva za rehabilitaciju kvislinškog premijera Po svemu sudeći, do kraja ove godine neće biti poznato da li će Apelacioni sud usvojiti žalbu podnosioca zahteva za rehabilitaciju Milana Nedića, saznaje „Politika”. Naime, krajem jula Viši sud u Beogradu odbacio je zahtev za poništenje uredbe FNRJ iz 1949. godine kojom je Nedić proglašen za ratnog zločinca i oduzeta su mu građanska prava i imovina. Na ovu odluku ubrzo su se žalili podnosioci zahteva, ali sudije Apelacionog suda još nisu većale na ovu temu. Iako je najavljivano da je rok za donošenje odluke tri meseca, gotovo je nemoguće da

ODJEK ULASKA SOVJETSKOG SAVEZA U RAT U SRPSKOJ HERCEGOVINI

U toj opštoj ustaničkoj psihozi, vest o ulasku Sovjetskog Saveza u rat protiv sila Osovine, bljeskom munje je osvetlila mračnu perspektivu srpskog naroda u fašističkoj Hrvatskoj, prevashodno u buntovnoj Hercegovoj zemlji. Radost koju je ta vest izazvala u srpskoj Hercegovini, reljefno je izrazio Mirko Vučetić, tada knez u selu Biogradu, kolevci Nevesinjske puške 1875. godine, na narodnom zboru u tome selu, kada je gromko uzviknu Dragu Pojužini, koji je stajao pokraj njega: „Pucaj, Drago, neka sve gori!“. Ta vest je hercegovačkim Srbima osuđenim na biološko istrebljenje, dala krila. Jer, valja imati na umu činjenicu da su oni imali beskrajno poverenje u snagu Rusije. Na euforična dovikivanja iz okolnih proustaških sela

Dragoljub Draža Mihailović

Vladimir Kolarić: Dva filma o Draži

O filmovima „General Mihailović – Heroj i kazna“ (2015) i „General Draža Mihailović“ (2018). Snimanje filmova o (do skoro) proskribovanim temama ne predstavlja samo mogućnost da se „čuje druga strana“ ili da se odgovori na do tada dominantne narative kroz (anti)propagandu ili otvaranje društvenog dijaloga, nego i mogućnost preispitivanja i suočavanja sa – bez obzira na ideološke i druge podele – našom zajedničkom prošlošću. Film, pa i dokumentarni, nije i ne bi trebalo da bude puka ilustracija gotovih teza, nego istraživanje, nikada pravolinijski put do istine, evokacija, koja nužno ima svoje različite rukavce i otvara prostor za različite mogućnosti recepcije. Tema ravnogorskog pokreta i generala Draže Mihailovića otvorena je za

Nemanja Dević: Vazdušni most – Operacija Halijard

Ova operacija smatra se za jednu od najuspešnijih spasilačkih misija iza neprijateljskih linija u istoriji ratova. Napomena redakcije portala Jadovno.srb.: Ovaj prilog je prvi put objavljen na našem portalu 29. novembra  2017. godine. Orkestar ratnog vazduhoplovstva SAD izvodi himnu Bože pravde. Američki ambasador se na prilično dobrom srpskom jeziku obraća srpskim seljacima sa šajkačama, koji ga slušaju netremice, smešeći se. Kada im potom bude dodeljivao plakete, sa nekima od njih izljubiće se po tri puta. Amerikanci i Srbi su se rame uz rame borili za slobodu, reći će jednog trenutka Kajl Skat, pa nastaviti u istom tonu: Ljudi iz ovog regiona su istinski heroji. Osećam se ponizno kad mislim na

Bojanić: SREMSKI FRONT, stradanja Srpske omladine… i prihvatanje ustaškog dželata za brata

Sremski front… ili stradanja Srpske omladine. Sremski front je formiran u Drugom svetskom ratu, krajem oktobra 1944. godine, od strane nemačke vojske koja se povlačila iz  osloboćenog Beograda i trajao je sve do njegovog proboja 12. aprila 1945. Sremskom frontu prethodilo je „oslobađanje Srbije“ u kome je učestvovalo 400.000 pripadnika Crvene Armije zajedno sa oko 45000 partizana. Nemci su formirali front u sremskoj ravnici s namerom da zaustave prodor partizanskih i sovjetskih snaga prema zapadu, odnosno da svojim snagama sa juga omoguće izvlačenje kroz Bosnu. Na jugoslovenskom području i dalje se nalazilo oko 400.000 Nemaca i njihovih saradnika. Zadatak Jugoslovenske armije je bio da preseče ostupnicu nemačkim snagama na području Jugoslavije, kako bi pomogli Rusima

VLADIKA SERGIJE: Nadamo se da matica Srbija nikada neće zaboraviti Krajinu ništa manju niti manje svetu od raspetog Kosova

Samo se Božjom voljom može opisati životni put vladike bihaćko-petrovačkog g. Sergija Karanovića, koji je rođen  u Bačkoj Palanci, da bi mu kasnije bilo predodređeno da se vrati kamenu svojih predaka čije je porijeklo iz Martin Broda. U neposrednoj blizini ovog mjesta, još u 14. vijeku ćerka srpskog despota Đurđa, Katarina Branković podigla je manastir Rmanj u kome je svojevremeno stolovalo čak deset mitropolita. Prkoseći brojnim srpskim neprijateljima ovaj manastir uvijek je iznova vaskrsavao svjedočeći da pravoslavna vjera jeste i biće uvijek na ovim prostorima. Za obnovljen život manastira u ovom vremenu zaslužan je upravo vladika Sergije koji je bio i njegov iguman i arhimandrit. U razgovoru za Srpsko kolo

Nemanja Dević: Ma koliko od njih bežali, senke prošlosti nas uporno prate

Potpuno neočekivano i nevezano za posao kojim se bavim, večeras sam, u širem društvu, u jednoj kafani sedeo i s poznatim srpskim Glumcem. Boem i šaljivdžija, pričao je ponajviše o svojim glumačkim iskustvima, ali i o putovanjima, druženjima, ženama… Uzgredno, reče i da je nedavno dolazio do Šumadije, da obiđe ostarelog oca i nasleđeno, poveće imanje u selu T. “Uh, T. – pa znam to selo”, gotovo da mi izlete, ma koliko da sam bio svestan da mom večerašnjem satrudniku u piću nije mnogo stalo do istorijskih priča. U trenutku sam se setio da, zapravo, kao što je to često kod mene slučaj, ja ne poznajem niti jednog živog čoveka

HRABRA EPSKA PRIČA: Serija “Podmornica” o Drugom svetskom ratu vredna 32,8 miliona dolara

Toni Seint, scenarista serije “Podmornica”. Snimana u Minhenu, La Rošelu, Pragu i na Malti, ova autentična osmodelna serija pripoveda o izborima i preživljavanju, istražujući životne nevolje. NEĆETE zažaliti ukoliko zaronite sa posadom dugo iščekivane serije “Podmornica”, za šta će vam se prva prilika ukazati već večeras, od 21.00, na kanalu Epik drama. Ovo ostvarenje vredno 32,8 miliona dolara, pratićemo ponedeljkom u pomenutom terminu, sa po dve jednočasovne epizode zaredom. Snimana u Minhenu, La Rošelu, Pragu i na Malti, ova autentična osmodelna serija pripoveda o izborima i preživljavanju, istražujući životne nevolje nastale u periodu Drugog svetskog rata, i surovu realnost života tokom tog besmislenog sukoba. Glumačku ekipu čine: Viki Krips (“Fantomska

Miloslav Samardžić: Bitka za Gračac

Bitka za Gračac bila je jedna od najkrvavijih u čitavom ratu. Ovaj srpski gradić ispod Velebita, na pruzi Split – Zagreb, komunisti su bezuspešno napadali još oktobra 1942. godine. Sada, uočivši dolazak hercegovačkih četnika, oni dovlače veće snage. Pomoćnik načelnika Vrhovnog štaba, Velimir Terzić, pisao je J. B. Titu 13. januara 1943. godine: “Glavni štab Hrvatske me je izvestio da oni 14. januara noću preduzimaju napad na Gračac. Danas ćemo im uputiti oko 40 granata za haubicu, za ovu akciju.“87 Već smo videli da je Glavni štab Hrvatske, sastavljen od Hrvata, organizovao znatne snage Srba-boraca i sistematski ih usmeravao na četnike, dok su na drugoj strani ustaše ubijale porodice ovih

Četnički zločini u Hercegovini

Ko o čemu, Radoš Bajić o „mučeniku, rodoljubu i patrioti” đeneralu Draži Mihailoviću. Njegova večita inspiracija! („Moravac u Hercegovini”, 17. novembra). Povod, bolje reći izgovor za veličanje ove ličnosti autor je našao u svom prisustvu na otvaranju Doma kulture u Nevesinju, imenovanom po Nebojši Glogovcu, to jest u činjenici da je ovom prerano preminulom glumcu poverio ulogu Draže u TV seriji „Ravna gora”. O ovoj temi polemisao sam sa Radošem Bajićem na stranicama ovog lista krajem maja i početkom juna, posle njegove žalopojke što nije dobio sredstva da snimi još 40 epizoda „Ravne gore” u kojima bi, kaže, pokazao i dokazao svu veličinu i epsku uzvišenost ravnogorskog pokreta. Obećao sam

LEON KOJEN: ČEMU DANAS SLUЖI PREĆUTKIVANJE KOMUNISTIČKIH ZLOČINA?

U poslednjih četvrt veka u ovoj zemlji su bili na vlasti različiti režimi, različiti lideri, mnoge stranke i koalicije, bar na rečima i različite ideologije. Ali razlike među njima, kakve god da su bile, nisu izmenile jednu stvar. Zid ravnodušnosti i ćutanja podignut da se zatre uspomena na desetine hiljada nedužnih žrtava pobijenih u Srbiji posle oslobođenja, krajem 1944. i početkom 1945. godine, ostao je kakav je bio tokom čitave komunističke vladavine. Niko od onih koji su vladali Srbijom posle pada Berlinskog zida nije našao za shodno da javno kaže punu istinu o zločinu počinjenom protiv sopstvenog naroda, da obeleži stratišta kakvo je ovo gde sada stojimo i obaveže se

UREĐENA SPOMEN-KOSTURNICA SRBIMA UBIJENIM U DRUGOM SVJETSKOM RATU

Spomen-kosturnica srpskim civilima iz Srebrenice, koje su drugog dana Trojčindana, 14. juna 1943. godine, pobili pripadnici 29. bojne ustaškog natporučnika Josipa Kurelca, uređena je prethodnih dana zahvaljujući inicijativi i angažovanju Milorada Marjanovića i još nekoliko mještana. Marjanović je rekao da ga je na ovaj korak pokrenuo osjećaj odgovornosti prema žrtvama, među kojima su i njegovi srodnici, jer je kosturnica bila otvorena i u nju su ulazili psi lutalice i raznosili kosti. “Uredili smo unutrašnjost kosturnice, propisno složili posmrtne ostatke i zaštitili ih”, rekao je Marjanović novinarima. Ova kosturnica je decenijama u javnosti predstavljana kao spomen-kosturnica žrtava antifašističkog otpora na kojoj su bila komunistička obilježja. “Prije tri godine postavljena je spomen-ploča

Počelo suđenje navijačima Dinama zbog veličanja ustaštva

Pred Pokrajinskim sudom u Salcburgu počelo je suđenje protiv 14-orice navijača zagrebačkog Dinama zbog veličanja ustaštva u Austriji. Pred Pokrajinskim sudom u Salcburgu počelo je suđenje protiv 14-orice navijača zagrebačkog Dinama zbog veličanja ustaštva u Austriji. Muškarci u starosti između 23 i 37 godina pojavili su se u belim košuljama ili sakoima na optuženičkoj klupi, a državni tužilac Marku Neher podigao je optužnicu u kojoj im prebacuje da su prekršili zakon o zabrani veličanja nacizma. Ovo je prva optužnica u Austriji, prema Zakonu o zabrani veličanja nacizma, zbog veličanja ustaštva. Pripadnici “Bed blu bojsa”, koji sebe nazivaju “Egzil bojsi”, su 20. juna 2015. godine u Halajnu, prema optužnici, veličali ustaštvo.

Bivši nacistički čuvar: Nisam znao da ubijaju ljude u logoru

Johan Rehbogen (94) rekao je da je znao da su uslovi u kampu Štuthof loši, ali da je mislio da ljudi umiru od “bolesti i epidemija”.  Nekadašnji čuvar u nacističkom koncentracionom logoru Štuthof, koji se tereti po više stotina tačaka za saučesništvo u ubistvu, svedočio je pred sudom u Minsteru da je znao da ljudi u tom kampu umiru, ali ne i da ih ubijaju.Johan Rehbogen (94) rekao je da je znao da su uslovi u kampu Štuthof loši, ali da je mislio da ljudi umiru od “bolesti i epidemija”. U saopštenju, koje je pročitao njegov advokat, Rehbogen je rekao da nije znao mnogo o “strukturi unutar kampa”, prenosi AP.

Tribina „Da se nikad ne zaboravi, Holokaust, da se nikad ne ponovi – muzika piše sećanja“

Srpsko jevrejsko pevačko društvo poziva sve zainteresovane na 74. tribinu koja će se održati 15. novembra u Ugostiteljsko- turističkoj školi (ul. Jug Bogdanova 28) sa početkom u 18 časova. Na tribini pod nazivom „Da se nikad ne zaboravi, Holokaust, da se nikad ne ponovi – muzika piše sećanja“ učestvovaće: Srpsko jevrejsko pevačko društvo, dr Milan Koljanin, istoričar, profesor Dragan Popadić, socijalni psiholog, kao i gospođa Mirjana Grujić, preživela Holokaust. Pokrovitelj ove tribine je Ministarstvo prosvete, a događaj sponzorišu: Kancelarija za ljudska i manjinska prava, Savez jevrejskih opština Srbije i Ministarstvo kulture i informisanja. Izvor: Savez Jevrejskih opština Srbije

NAJNOVIJE VIJESTI

Dara Banović

Dara Banović, iz sela Veliko Palančište, opština Prijedor, Republika Srpska, je živi

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.