arrow up

Podijelite vijest:

Hrvati se pravdaju Amerikancima zbog ustaštva

Povodom izveštaja Stejt departmenta o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj za 2016., u kojem su iznesene brojne kritike hrvatska Vlada je saopštila da je ta zemlja usvojila najviše standarde zaštite ljudskih prava, kao i da je odlučna da ih i dalje promoviše, a posebno kada je u pitanju zaštita prava nacionalnih manjina.

U izveštaju Stejt Departmenta je navedeno da su socijalna diskriminacija, nasilje prema pripadnicima etničkih manjina, ženama i deci, kao i korupcija najveći problemi u kršenju ljudskih prava u Hrvatskoj.

Hrvatska vlada je navela da je u pogledu nekih područja koja se u izveštaju percipiraju kao problematična potrebno istaći da su ona bila naglašavana i u izveštajima Stejt departmenta za Hrvatsku i tokom ranijih godina.

– Izveštaj u odnosu na Hrvatsku daje pregled i ocenu stanja ljudskih prava, od kojih je niz područja ocenjen pozitivno. Republika Hrvatska usvojila je najviše standarde zaštite ljudskih prava ratifikujući temeljne međunarodne instrumente.

Ta činjenica je potvrđena i kroz članstvo Republike Hrvatske u svim međunarodnim organizacijama, a posebno članstvom u Europskoj uniji – navela je hrvatska vlada, prenosi regionalna tv N1.

Vlada je takođe saopštila da je odlučna u daljnjem promovisanju i zaštiti temeljnih prava, posebno naglašavajući „zaštitu prava nacionalnih manjina čemu doprinose i zastupnici nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru kao deo parlamentarne većine“.

U saopštenju se naglašava da je hrvatska Vlada „jasno osudila sve događaje koji su predstavljali kršenje pojedinih ljudskih prava, zajamčenih Ustavom i hrvatskim zakonodavstvom i preduzela je značajne korake kako bi kaznila počinioce što se izričito navodi i u izveštaju Stejt Departmenta.

Izvor: Intermagazin

Vezane vijesti:

Godišnji izvještaj SAD o Hrvatskoj: Povećan broj slučajeva diskriminacije prema Srbima

NAJNOVIJE VIJESTI

Uvod

Tragao sam za pravim a neupadljivim naslovom za ovu knjigu, jer su za

Rezime

Bez obzira na eventualna reagovanja na ovu knjigu, autor konstatuje jednu tragičnu či­nje­nicu

Vasilije Karan

Banja Luka Kazuje: Koračao sam u koloni koja je vodila u Jase­no­vac. Kolona

Branko Graonić

Rođen 23. novembra 1939. godine u selu Velika Жuljevica, Bosanski Novi Kazuje: Rođen

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​