arrow up

Podijelite vijest:

Dve velike evropske zemlje su u RATU, evo zbog čega

Grčka ne odustaje od zahteva da joj Nemačka isplati oko 270 milijardi evra ratne odštete zbog zločina koji su nacisti počinili u Drugom svetskom ratu. Sa druge strane, u Nemačkoj ne žele ni da čuju za takvu mogućnost. Dok iz Berlina lupaju recke koliko su miliona Grčkoj već dali od početka krize u toj zemlji, iz Atine najavljuju da su spremni da urade sve što je potrebno da bi naplatili ratnu odštetu.

Foto: Wikipedia
Foto: Wikipedia

– Grčki narod neće zaboraviti klanja i ratne zločine nacista i zahtevamo konkretno priznanje od nemačke vlade. Grčka će uraditi sve što je potrebno, prvenstveno na diplomatskom, a ako bude potrebno i na pravnom nivou. Prvi put imamo nacionalnu strategiju da se podrži zahtev Atine uprkos kategoričnom odbijanju Berlina – bio je oštar Aleksis Cipras prošle nedelje tokom komemoracije žrtvama masakra u Komenu gde je ubijeno 317 civila 1943. godine.

Cifra od 269,9 milijardi koju Grčka potražuje na ime ratne odštete usvojena je u julu u grčkom parlamentu na sednici o pitanju nemačke ratne odštete. Grčka vlada je polovinom 2015. godine pominjala 278,7 milijarde evra.

Da li pitanje ratne odštete može da naruši odnose Berlina i Atine više od 70 godina od završetaka rata i to u trenutku kada opstanak grčke ekonomije u velikoj meri zavisi od Nemačke?

Portparol nemačke Vlade Štefan Zajbert rekao je danas da je stav Berlina veoma jasan što se tiče reparacija i da je to pitanje rešeno i pravno i politički.

Foto: Wikipedia
Foto: Wikipedia

Politički komentator iz Berlina Eike Hamer u razgovoru za “Raša tudej” kaže da neće biti moguće “da jedna strana starim pričama ucenjuje drugi stranu da treba da joj da toliko i toliko novca”.

– Teško da postoji zemlja koje je dobila više novca od Nemačke nego što je to Grčka. Šezdesetih godina prošlog veka Nemačka već platila 115 miliona nemačkih maraka kao odštetu Grčkoj. Mi smo drugovi u EU, suludo je da se zahtevaju takve stvari – kaže Hamer.

Foto: Wikipedia
Foto: Wikipedia

Sa druge strane, u Atini, sasvim očekivano suprotan stav.

– Grčka je potpuno uništena tokom nacističke okupacije. Što se tiče novca koji je isplaćen šezdesetih, to je samo delić onog što je tebalo da joj bude isplaćeno – kaže Marina Prentoulis, članica Sirize za “Raša tudej”.

Pitanje te odštete pokrenuto je ponovo od 2010. godine u Grčkoj, a poslednjih nekoliko meseci sve glasnije i sve češće o tome govori Aleksis Cipras. U priču su se uključili i mediji, gotovo jasno zauzimajući stranu. Nemački mediji, ali i veliki broj evropskih naglašava da to Grčka sve agresivnije insistira na ratnoj odšteti od Nemaca zapravo ima veze sa ekonomskom situacijom u Grčkoj i da ono što Atina sada radi je pokušaj da ratnim zločinima kompenzuje ogromen dugove koje ima. Grčka javnost, ipak, misli drugačije. Mediji uglavnom podržavaju Ciprasa i naglašavaju da je na njemu sada “istorijska odgovornost”.

Autor: Milica Bajić

Izvor: BLIC

 

Vezane vijesti:

„Nemci, platićete ratnu odštetu kad-tad“

Romi iz Srbije traže odštetu za Holokaust

Od Nemačke tražiti naplatu ratne odštete

Nemci neće da plate odštetu za genocid

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

NAJNOVIJE VIJESTI

Danica Praštalo

Rođena 14. marta 1933. godine u selu Aginci, Bosanska Dubica Svjedoči: Davne 1933.

Miloš Ćirić

Rođen 9. aprila 1937. godine u Gornjim Podgradcima, Bosanska Gradiška Piše: Moja sjećanja

Đuro Savatić

Rođen 6. maja 1927. godine, Starčevica, Banjaluka Kazuje: Otac Todor, rođen 1902. godine.

Tomo Lučić

Rođen 1. marta 1931. godine u selu Bistrica, opština Жepče Kazuje: Moji roditelji

Stojan Stojaković

Banjaluka Svjedoči: Rođen sam u selu Slabinja, Bosanska Dubica 15. 11. 1929. godine

Zorka Delić-Skiba

Rođena 1937. godine u selu Kruharima, opština Sanski Most Svjedoči: Rođena sam 27.

Gojko Lovrić

Rođen 1934. godine u selu Klekovci, Bosanska Dubica, profesor Svjedoči: Ovu istinitu i

Svetozar Rubin

Rođen 20. jula 1940. godine u selu Gornja Omarska, Prijedor Svjedoči: Moj otac

Jovo Šarović

Prijedor, Aerodromsko naselje Svjedoči: Rođen sam 7. januara 1937. godine u okolini Foče.

Rade Gavrilović

Rođen 10. maja 1933. godine u selu Kadin Jelovac, opština Dubica Svjedoči: Moji

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

Donirate putem PayPal-a, kreditne
ili debitne kartice​