Bojić: Rat najavio Alija Izetbegović

Poslanik SDS-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Borislav Bojić izjavio je Srni da je građanski rat u BiH praktično najavio nekadašnji muslimanski lider Alija Izetbegović, osnivač SDA BiH i predsjednik tzv. Republike BiH, na sjednici prve višestranačke Skupštine BiH 27. februara 1991. godine.

“On se tada, podnoseći izvještaj sa sjednice Predsjedništva bivše SFRJ koja je održana 22. februara, pridružio svima onima koji su razarali multietničku SFRJ, zagovarajući u isto vrijeme uspostavljanje `suverene, cjelovite i demokratske BiH`“, podsjetio je Bojić.

Bojić podsjeća da je Izetbegović tada rekao “Zbog suverene Bosne ja bih žrtvovao mir, a zbog mira u Bosni ne bih žrtvovao suverenu Bosnu“ i da je za ovu izjavu od muslimanskih poslanika tada dobio frenetični aplauz u Skupštini BiH u Sarajevu.

On je istakao da su srpski poslanici tada replicirali Izetbegoviću da je prvenstveni suverenitet za srpski narod suverenitet SFRJ, da Srbi ne vide svoju budućnost van Jugoslavije, te da će se zalagati za ravnopravnost naroda u BiH, bez tutorstva, majorizacije i nacionalnog preglasavanja.

Bojić se prisjetio i riječi člana tadašnjeg Predsjedništva BiH pokojnog Nikole Koljevića, koji je upozorio da je taj dan prvi put čuo od Izetbegovića zastrašujuće riječi, da on misli da je suverenost Bosne važnija od mira.

On je rekao da su predstavnici muslimanskog i hrvatskog naroda krajem februara i početkom marta 1992. godine ignorisali volju Srba u tadašnjoj BiH, pa su 1. marta 1992. godine raspisali “krvavi referendum“, kada je na Baščaršiji ispred Stare pravoslavne crkve ubijen srpski svat Nikola Gardović, kojeg je ubio okorjeli sarajevski kriminalac Ramiz Delalić – Ćelo.

Bojić podsjeća da je Ćelo nakon rata doživio sličnu sudbinu, tako da nije procesuiran za Gardovićevo ubistvo.

On se osvrnuo i na formiranje muslimanskih paravojnih formacija početkom 1991. godine, kao što su zloglasne Zelene beretke, Crni labudovi, Laste i druge poluprivatne vojne i policijske jedinice.

“Sada možemo da vidimo i u najnovijem Zakonu o pravima boraca u Federaciji BiH da se stečeno pravo u statusu borca računa od marta 1991. godine“, konstatovao je Bojić.

On je naveo da se u javnosti malo govorilo o specijalnim muslimanskim jedinicama koje je upravo od marta 1991. godine regrutovala SDA BiH, i naveo primjer nekoliko hiljada muslimanskih mladića iz Sanskog Mosta koji su slati u razne kampove u Hrvatskoj gdje su se pripremali za napade na Srbe u Grahovu i Drvaru.

“Već 1992. godine tzv. Handžar divizija krenula je sa napadima na Srbe u Posavini, a potom se desio i stravični zločin nad Srbima u selu Sijekovac, a potom i zločin nad Srbima na Kupresu itd. Interesantno je da se spisak pripadnika te zločinačke divizije nalazi u knjizi ‘Zločin je zaboraviti zločin’, autora Zijada Ključanina“, zaključio je Bojić u izjavi Srni.

Izvor: