arrow up
Ж | Ž
Ж | Ž
Obnova crkve Svete Petke u Gornjem Sjeničaku privodi se kraju

Tristo godina crkve u Sjeničaku

Ususret proslavi 300. godišnjice hrama na Kordunu: Prva crkva Svete Petke u Gornjem Sjeničaku izgrađena je 1715. i trajala je do 1934. Druga je podignuta 1935. i stradala je 1942. Obnova je započela 1989. da bi ovih dana stigla pred kraj Ovog utorka, 27. oktobra, na crkveni praznik Svete Petke, bit će obilježena 300. godišnjica izgradnje Crkve Svete Petke u Gornjem Sjeničaku, četrdesetak kilometara udaljenom od Karlovca. Crkvena opština Sjeničak naseljena je oko 1680. godine, pod carem Leopoldom, i obuhvaća sela Sjeničak, Moravci, Kovačevac, Prkos, Lasinja, Crna Draga, Muljci i Selnica. Bile su tu 783 kuće i u njima je živjelo 6.285. pravoslavnih Srba. Za vrijeme stolovanja mitropolita Vićentija Popovića

Potomci i poštovaoci srpskih žrtava Velikog Palančišta ispred crkve Uspenja Presvete Bogorodice oktobra 2012. godine

Parastos stradalim Srbima iz Velikog Palančišta u Drugom svjetskom ratu

Udruženje potomaka i poštovalaca civilnih žrtava rata 1941-1945 iz Velikog Palančišta “ i Crkvena opština Palančište pozivaju Vas na Parastos stradalim Srbima iz Velikog Palančišta u Drugom svjetskom ratu Parastos će služiti jerej Vladislav Vučanović, paroh palančiški u Hramu Uspenja Presvete Bogorodice u Malom Palančištu, u nedjelju 25. oktobra 2015. godine sa početkom u 09.00 časova. Pridružite nam se u molitvenom sjećanju na nevino postradale Srbe mještane Velikog Palančišta. U nedelju poslije Srđevdana (20.oktobar) stanovnici sela Malo i Veliko Palančište i Božići, ostavljaju svoje poslove i dolaze u crkvu da se molitveno sjete svojih srodnika postradalih u Drugom svjetskom ratu. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, pod vlašću NDH, ubijeno je

U Vlasenici promovisana knjiga o stradanju Srba sa područja opštine Kladanj

SVJEDOČANSTVO O STRADANjU SRBA KLADANjSKOG KRAJA

Knjiga „Tragovima do istine“, autora Miloša Markovića i Ratka Čelića, koja govori o stradanju Srba na području opštine Kladanj u proteklom ratu, promovisana je sinoć u Vlasenici. Jedan od autora Miloš Marković rekao je da knjiga govori o nestanku Srba i srpskog sela na malom prostoru opštine Kladanj.“Žrtve su velike. Dvadesetak srpskih sela, više od 1.000 domaćinstava, u progonu više od 4.000 Srba, sve osuđeno na uništenje“, istakao je Marković. Prema njegovim riječima, hroničari su bilježili stradanja Srba počev od nametnute ustaške vlasti u NDH, pa do nevinih srpskih žrtava 1992. godine kada ponovo, samo zato što su Srbi, ostaju bez svega im je život značilo. Marković je naveo da

Kfor

Žak Ogar: Rušili i palili, a danas hoće u Unesko

Bivši komadant specijalne francuske jedinice u sastavu Kfora, pukovnik Žak Ogar izjavio je da Unesko ne treba da primi Kosovo, jer mu tu nije mesto. „Imam poruku za Unesko – nemojte da ustuknete pod pritiskom jer isti koji su rušili i spaljivali, danas žele u Unesko. Kosovu tamo nije mesto“, rekao je Ogar za „Blic“. List podseća da je Ogar, oficir i plemić, koji je 1999. spasao manastir Devič kod Srbice i sestrinstvo u njemu, iako to nije bio primarni zadatak specijalne francuske jedinice kojom je komandovao. Za svoj nesebičan i hrabar čin Ogar, inače dvanaesta generacija vojnika u svojoj porodici, odlikovan je Ordenom Svetog Save. Pukovnik Ogar za koga

Sremski dobrovoljački odred

Tvrdoglavo su držali položaje

Od Dobrovoljačkog odreda, posle borbi 1915. i povlačenja u odstupnici srpske vojske, januara 1916. ostalo je svega 500 ljudi sposobnih za borbu Severno od Bukove glave, na Gadžinoj poljani, Drugi dobrovoljački bataljon, ojačan jednom četom Prvog dobrovoljačkog bataljona, vodio je borbu prsa u prsa sa bugarskim jedinicama, tako da su rovovi dva puta prelazili iz ruke u ruku. ,,Od 218 ljudi 1. čete Drugog bataljona za tri četvrti sata ne osta do 56, 3. četa se prepolovi, od 60 Hercegovaca iz Amerike osta 6-7 ljudi. Istovremeno, krvio se Prvi i Treći dalje u levo. Pored svih gubitaka, pored zime, pored rastegnuta fronta i nadmoći neprijatelja dobrovoljci držahu položaje tvrdoglavo. Ali

Beograd

BISTE I SPOMENICI KRALjU ALEKSANDRU PRVOM, PEKIĆU I BUDISAVLjEVIĆEVOJ

U Beogradu će biti postavljena spomen-obilježja kralju Aleksandru Prvom Karađorđeviću, književniku Borislavu Pekiću i humanitarki Diani Budisavljević, odlučila je Skupština Grada Beograda. Bista Kralju Aleksandru Prvom biće podignuta u dvorištu istoimene Osnovne škole na Novom Beogradu, a Borislav Pekić će dobiti spomenik na Cvetnom trgu u Njegoševoj ulici, na Slaviji. Kralj Aleksandr Prvi do sada nije imao spomenik i ulicu u Beogradu, a iz gradske skupštine je najavljeno da će u budućnosti biti podnesena inicijativa da i on dobije spomenik. Odluka o podizanju spomenika Pekiću donesena je na inicijativu njegove porodice. Spomenik će biti podignut sredstvima Fondacije „Borislav Pekić“ i neće iziskivati sredstva iz gradskog budžeta, prenijeli su beogradski mediji.

Veljko Džakula

DžAKULA: IZBJEGLI SRBI IZ HRVATSKE IMAJU PRAVO NA DRŽAVLjANSTVO BiH

Predsjednik Srpskog demokratskog foruma (SDF) u Hrvatskoj Veljko Džakula smatra da izbjegli Srbi iz Hrvatske imaju pravo na državljanstvo BiH i da se ne mogu upoređivati sa strancima arapskog porijekla u pogledu sticanja državljanstva BiH, jer su Srbi živjeli u zajedničkoj državi bivšoj Jugoslaviji.“Neprimjereno je da nakon 20 godina neko Srbima koji su došli iz Hrvatske i drugih prostora i žele živjeti u BiH i Republici Srpskoj uskraćuje pravo na državljanstvo BiH“, rekao je Džakula Srni. On je podsjetio da su Hrvati iz BiH i Srbije koji su došli u Hrvatsku bez ikakvog problema dobili hrvatsko državljanstvo. Ministarstvo civilnih poslova BiH pozvalo je sve naturalizovane građane BiH, koji su državljanstvo

Ratko Dmitrović

Kaži ono što vidiš

Zašto je problem da kažemo istinu, da je Kosovo okupirano, a da je Crna Gora Srbiji neprijateljska država Iako lingvisti tvrde da Srbi imaju jedan od najsavršenijih jezika na svetu (ne računajući gramatiku), to Srbima skoro nimalo ne pomaže u životu, u politici pre svega, da stvari nazovu pravim imenom. Primera je bezbroj, ali hajde da bacimo pogled samo na one krupne i aktuelne. Punih 15 godina lomimo jezik, i sebe u jeziku, pakostimo najbližima, uveseljavamo druge, najviše sopstvene neprijatelje, opisujući šta je ovo što sada imamo i gledamo na Kosovu i Metohiji. Iz te nedefinisanosti proizašlo je sve što smo knjižili kao loše na državnom i nacionalnom planu, od

ISPRAVLjANjE DECENIJSKE NEPRAVDE PREMA SRBIMA, JEVREJIMA I ROMIMA

Udruženje „Jasenovac – Donja Gradina“ pozdravlja usvajanje Deklaracije o genocidu Nezavisne Države Hrvatske (NDH) nad Srbima, Jevrejima i Romima i ističe da treba započeti izgradnju memorijalnog kompleksa u Donjoj Gradini, da bi se, nakon 70 godina, dostojno obilježilo najveće stratište srpskog naroda. Iz Udruženja su ocijenili da je usvajanjem Deklaracije u Narodnoj skupštini Srpske načinjen značajan korak ka osvjetljavanju istine o ustaškim zločinima i započet proces ispravljanja decenijske nepravde prema Srbima, Jevrejima i Romima. U saopštenju iz ovog udruženja navodi se da stradanja srpskog, jevrejskog i romskog naroda u NDH nisu do sada dobila ni adekvatnu pažnju niti satisfakciju u domaćim i međunarodnim okvirima i izražava zahvalnost Narodnoj skupštini Srpske

Milutin Tesla sa carskim ordenom, Rijeka, 1873. g., Muzej Nikole Tesle, Beograd

Čudo Božije pred rođenje Nikole Tesle: Kakav „Božji fenomen“ je video sveštenik Milutin? (II)

Piše: Milovan Matić Šta je video sveštenik Milutin Tesla iznad Smiljanske doline na Petrovdan 1855. g., upravo godinu dana pre nego što će mu se u Smiljanu roditi sin – genije Nikola Tesla? Blagodareći tome što je otac Milutin (kao intelektualac i srpski nacionalni radnik) bio dopisnik Srbskog dnevnika, ostalo je precizno zapisano njegovo Petrovdansko viđenje. O ,,Božjem fenomenu“ opširno je napisao u 55. broju Srbskog dnevnika od 30. juna 1855. godine (po starom kalendaru). Početak svešteničke službe (Štikada i Senj) Selo Štikada nalazi se oko pet kilometara južno od Tomingaja kod Gračaca. Pripada Arhijerejskom namesništvu ličkom u Eparhiji gornjokarlovačkoj. Hram Sv. Arhanđela Mihajla, koji po pričama datira još iz

Predsjednik UG ''Jadovno 1941'' dr Dušan Bastašić na Konferenciji novinara i medija dijaspore i Srba u regionu

VELIKA POSJEĆENOST PORTALA „JADOVNO“

Predsjednik banjalučkog Udruženja „Jadovno 1941“ Dušan Bastašić izjavio je da portal „Jadovno“ (www.jadovno.com), putem koga se objavljuje istina o stradanju Srba u 20. vijeku u proteklih godinu dana zabilježio četiri puta veća posjećenost nego prethodnih godina. „Raduje nas što je najveći broj posjeta iz Srbije – blizu 50 odsto i što na taj način prilično uspješno objelodanjujemo istinu o našem stradanju, zato što većina našeg nacionalnog korpusa o tom dijelu naše istorije ne zna gotovo ništa“, rekao je Bastašić na Konferenciji novinara i medija dijaspore i Srba u regionu, koja se održava u Beogradu. Ističući da je prošlog mjeseca portal posjetilo 63.000 ljudi iz BiH, Srbije i regiona, ali i

Ivica Dačić

SRBIJA ŽELI ŠTO ORGANIZOVANIJU DIJASPORU

Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je da je interes Srbije da ima što bolju i organizovaniju dijasporu i da je stoga važno da se na vrijeme definiše strategija da bi se to postiglo. On je na šestoj Konferenciji novinara i medija dijaspore i Srba u regionu rekao da je ustavna obaveza Srbije da štiti prava i interese svojih građana u inostranstvu i unapređuje odnos dijaspore i matice. „To je značajno u ovom trenutku, kada uticajni predstavnici dijaspore mogu da doprinesu zaštiti prava srpskog naroda na Kosovu i Metohiji što će pomoći da se odupremo svojatanju srpskih spomenika od onih koji nisu želeli da tamo bude Srba, a kamoli

Dragutin Dimitrijević Apis

Izbačeni iz stroja

U noći između 13. i 14. oktobra 1915. godine Bugarska je napala Srbiju na celoj liniji fronta, a dobrovoljci su zauzeli strateške položaje Milan Micić je istoričar i književnik. Autor je dvadeset dve knjige iz istoriografije, istorijske esejistike, dokumentarne i kratke proze i poezije. Bavi se temama vezanim za istoriju kolonizacije Vojvodine u 20. veku i srpskim dobrovoljačkim pokretom u Prvom svetskom ratu. Od ostataka Jadarskog četničkog odreda i prispelih Srba, austrougarskih državljana iz SAD, prebeglica iz Austrougarske i ratnih zarobljenika Srba, januara 1915. godine, u Kragujevcu, osnovan je Prvi dobrovoljački bataljon, pod komandom majora Vojina Popovića Vojvode Vuka, jačine od oko 1.000 ljudi. Brzo posle formiranja 1. dobrovoljačkog bataljona

Zgrada Narodne skupštine Republike Srpske

USVOJENA DEKLARACIJA O GENOCIDU NDH NAD SRBIMA, JEVREJIMA I ROMIMA

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je danas Deklaraciju o genocidu Nezavisne Države Hrvatske nad Srbima, Jevrejima i Romima tokom Drugog svjetskog rata. U Deklaraciji se navodi da su zločini ustaša nad Srbima, Jevrejima i Romima tokom Drugog svjetskog rata u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj smišljen i planiran genocid. Prilikom provođenja ovog genocida samo u jasenovačkom sistemu hrvatskih koncentracionih logora za istrebljenje Srba, Jevreja i Roma i neistomišljenika mučeno je, pljačkano, silovano i potom ubijeno 700.000 Srba, 23.000 Jevreja i 80.000 Roma. U tekstu Deklaracije se navodi da je Nezavisna Država Hrvatska bila jedina zemlja tokom Drugog svjetskog rata u kojoj su postojali koncentracioni logori za istrebljenje djece u Staroj Gradišci, Jasenovcu,

Ispred Hrama Hrista Spasitelja u Banjoj Luci otvorena je izložba fotografija nastalih tokom snimanja dokumentarnog filma ''Djeca''

OTVORENA IZLOŽBA FOTOGRAFIJA SA SNIMANjA FILMA „DJECA“

Ispred Hrama Hrista Spasitelja u Banjaluci danas je otvorena izložba fotografija sa snimanja dokumentarnog filma „Djeca“ autora Denisa Bojića, u produkciji Radio-televizije Republike Srpske (RTRS). Iz ove medijske kuće saopšteno je da su za izložbu korišćene arhivske fotografije svih porodica i one koje su nastale tokom snimanja filma, koji na jedinstven način predstavlja svjedočenje četiri roditelja koja su u odbrambeno-otadžbinskom ratu izgubila po troje djece. „Najupečatljiviji momenti sa snimanja prikazani su na fotografijama, koje na najemotivniji način odslikavaju bol i tragediju roditelja koji su ostali bez svoje djece“, istakao je Bojić. Montažer Uroš Mlađenović kaže da su u filmu pokušali da prenesu tragičnu priču poslije koje niko neće ostati ravnodušan,

NAJNOVIJE VIJESTI

Privacy policy

Association of Descendants and Supporters of Victims of Ustashian Concentration Camps in

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.