
Koruški pohod – bitka za slovenačku severnu granicu
Novostvorene države proistekle samovoljnim priznanjima bivših republika zajedničke države (Jugoslavije) od strane članica EU i NATO imaju jedan zajednički predznak, uporno negiraju presudnu ulogu srpske vojske u Velikom ratu i svaki doprinos u borbi za njihove nacionalne granice tokom raspada Austro-Ugarske, te kasne jeseni 1918. godine. Slovenija kao državna celina, nije ni postojala te 1918. godine već je nekoliko austrijskih pokrajina imalo homogeno slovenačko stanovništvo u različitom procentu, od većinskog do značajno manjinskog. Dolazeći raspad Dvojne monarhije aktivirao je malu grupu nacionalno svesnih građanskih političara da se uključe u rad Jugoslovenskog odbora u Londonu, tačnije njegovog radnog dela u Жenevi, plašeći se izraženih talijanskih aspiracija za proširenje svoje dominacije kao













