Austrijska Vlada saopštila je da planira da preuzme vlasništvo nad kućom u kojoj je rođen Adolf Hitler kako više ne bi bila u žiži interesovanja simpatizera nacizma. Zvaničnici ističu da je odluka donesena nakon višegodišnje rasprave o tome kako spriječiti neonacističko interesovanje. Hitler je rođen u kući u gradu Braunau am In u aprilu 1889. godine. Austrijska Vlada je 1972. godine iznajmila kuću u kojoj je godinama bio smješten centar za ljude sa invaliditetom. Objekat je ispražnjen 2011. godine nakon spora između vlasti i vlasnika Gerlinde Pormer, koja je odbila da dozvili obnovu kuće. Portparol austrijskog Ministarstva unutrašnjih poslova Karl-Hajnc Grundbok izjavio je da će novi plan obuhvatiti ponudu za

Visoki funkcioner službi bezbjednosti bivše Jugoslavije i Hrvatske i bivši hrvatski premijer, Josip Manolić, u razgovoru za Radio Republike Srpske, potvrdio je da je on angažovao Franju Tuđmana 1942. godine kao srednjoškolca i uputio u partizane u Zagorje, kao i da ga se sjetio i podržavao u vrijeme raspada Jugoslavije. “Franjo Tuđman je bio SKOJ-evac na Trgovačkoj akademiji, gdje je i studirao. Tu sam ga pronašao i poslao za sekretara okružnog komiteta u njegov rodni kraj, Krapinu. On je tamo bio od 1942. godine, a to je bio jedan od najtežih partizanskih terena, konstantno u progonu od strane neprijateljskh formacija,” rekao je Manolić. Na pitanje, da li je on upravljao

Najveća pretnja po bezbednost jesu oni koji su se sa stranih ratišta vratili, jer se sumnja da su dobili naređenja da u zemlji izvedu napade Dok Islamska zajednica BiH pokušava da pod svoje okrilje vrati nelegalne verske objekte (takozvane paradžemate), za koje se veruje da su leglo vehabija koji vrbuju i regrutuju pristalice Islamske države (ID), a državni zvaničnici, ignorišući upozorenja bezbednosnih stručnjaka, uveravaju da je sve pod kontrolom, nemački magazin „Špigl” primećuje da je BiH postala novo utočište radikalnih islamista. „Oni regrutuju borce, promovišu džihad i propovedaju fundamentalno tumačenje islama”, ističe ovaj list, čije pisanje su preneli i pojedini sarajevski mediji. Kroz priču o dvadeset jednogodišnjem Ibri Ćufuroviću iz